NOVI SUSTAV ODVAJANJA OTPADA U ZAGREBU PROMAŠENA JE STVAR:
Zelena akcija otkriva kako riješiti problem zagrebačkog smeća!

Zagrebački sustav odvajanja otpada je disfunkcionalan na više razina, a najnovija rješenja koje je grad uveo izazvala su mnoga pitanja. Zašto sadašnji sustav odvajanja otpada u Zagrebu nema budućnost i kakav sustav je Zagrebu potreban otkrila nam je Anamarija Mileusnić, asistentica na programu održivog gospodarenja otpadom u ekološkoj udruzi Zelena akcija koja se dugi niz godina bavi problem otpada u Zagrebu i jedna je od najprominentnijih ekoloških civilnih organizacija u Hrvatskoj.
Otpad u Zagrebu postaje sve veći problem iako grad na njemu nikad prije intenzivnije nije radio. Mileusnić se odmah nadovezuje tvrdeći da je za sve kriv grad. Uprava grada Zagreba je najzaslužnija za to što sustav odvajanja otpada ne funkcionira. Zelena akcija već godinama savjetuje grad kako organizirati sustav da on bude isplativ kako za grad tako i za građane. Unatoč tome ne događaju se te promjene nego se ide u korist određenih interesnih skupina. Dok god su odnosi na toj razini takvi, ništa se puno ne može promijeniti. 

Problem se rješava stihijski

Kao što možemo vidjeti, u zadnje vrijeme pojavio se niz  problema poput požara na Jakuševcu, spremnici koji su u katastrofalnom stanju, nedovoljan broj odvoza i tako dalje. To je onaj dio koji vidimo mi i svi ostali, ali nije da ne postoji rješenje za to. Rješenje sigurno nije ova stihija. Za sada se preuzimaju komadi nekog rješenja i grad naprosto ne dobiva jednu kompletnu, sustavnu promjenu koja je ovom gradu prijeko potrebna.
Odluke koje je u posljednje vrijeme grad donio nikako ne vode poboljšanju. Događa se to da će se računi građanima i građankama povisiti, a usluga će ostati jednako loša, jednako nedostupna i nepoticajna građanima da odvajaju otpad i adekvatno zbrinu svoj otpad. Zahvaljujući ovim odlukama, motivacija građana bit će još manja jer je sada narastao taj fiksni dio cijene, dakle ovaj koji je za sva kućanstva isti. To nikako nije poticajan sustav. 

Treba ukinuti sustav zelenih otoka

„Naši prijedlozi idu prema prvenstveno ukidanju cijelog koncepta zelenih otoka i odvajanju na kućnom pragu. Predlažemo da svako kućanstvo bilo to stambena zgrada ili kuća ima svoje kontejnere, a naplaćivao bi se samo miješani otpad. Sve ostalo umanjuje tu ukupnu cijenu računa. U takvom sustavu treba izgraditi i sustav sortirnica osobito radi plastike kojih ima različitih tipova. Plastika se najmanje i reciklira i zbog toga, ali ona bi se trebala i očistiti, a to se isto ne radi. Novi sustav koji se upravo pokušava uvesti zaposlio je dodatnih 400 ljudi u Čistoći. Sustav koji mi predlažemo predviđa puno manje zaposlenih koji bi radili u decentraliziranim manjim sortirnicama što bi dovelo do toga da imamo manje zagađenu sirovinu. Uz to, trebalo bi otvoriti i nekoliko manjih kompostana, a ne nužnoj jednu veliku do koje bi se sirovina trebala voziti na jako velike udaljenosti. Pored toga, građani su nezadovoljni vrećicama, primjerice bio otpad bi se trebalo odlagati u kompostere koje bi imalo svako kućanstvo, a u bio otpad za odvoz bacalo bi se samo ono što nije prikladno za komposter. Kompostane bi bile zatvorenog tipa i mogle bi biti element koji bi mogao proizvoditi električnu energiju. Sam proces raspadanja bio-otpada proizvodi organsku tvar koja povisuje temperaturu koja pak može biti pretvorena u električnu energiju.

Edukacija građana

Treba spomenuti i edukaciju građana. Grad trenutno provodi edukacije po mjesnim odborima gdje se organiziraju radionice. Međutim, treba se ipak malo više uložiti u to. Ako grad nije u stanju, neka se plati udrugama koje bi mogle provesti edukaciju. Grad treba shvatiti da nije dovoljno samo ostaviti jedan listić sa uputama i pet vreća za koje nitko ne zna kamo će s njima. Mileusnić poručuje da njezina udruga ne provodi edukacije koje uče ponašanju u ovom sustavu. „Smatramo da taj sustav treba promijeniti. Mi kada radimo edukaciju, uglavnom smo usmjereni na prevenciju, odnosno kako smanjiti količinu otpada koji nastaje u kućanstvu. Iz naše perspektive, zbog svega nabrojenog nema smisla ljude educirati za sustav koji ne funkcionira.“

 Europska rješenja

Što se tiče dobrog europskog primjera, ne moramo ići daleko. Ljubljana je super primjer, oni imaju sve navedeno, pokrivaju svaku stavku o kojoj smo govorili i kod njih to jako dobro funkcionira. Mislim da su na 80% odvojenog otpada. To je najbolji rezultat u EU dok je Zagreb na samom dnu. 

Koliko Zagreb zapravo odvaja otpada, 1%,30% ili 10%?

Europska komisija procijenila je da grad Zagreb odvaja 1% svog otpada, ministarstvo energetike i zaštite okoliša procijenilo je da grad odvaja 10,7 posto dok gradonačelnik Milan Bandić izjavljuje kako se odvaja skoro 30%. Grad Zagreb uistinu dugo vremena bio na jedan posto, ali ta brojka je sada narasla i podatke bi trebalo ažurirati, međutim to nikako nije 30 % kako tvrdi Milan Bandić, govori naša sugovornica. „Podatak od 10,7 odvojenog otpada odnosi se samo na kućanstva, a ovih 30% uključuje neka poduzeća koja čak imaju i ugovorne obveze za odvoz svojeg otpada. Mogli bismo reći da je podatak ministarstva od 10,7 posto točan.“

Građani su demotivirani i ne vjeruju u ovaj sustav

„Osim što građani nisu motivirani da odvajaju otpad niti imaju odgovarajuću infrastrukturu, oni i ne vjeruju u ovaj sustav. Svi su svjesni Jakuševca i građani se pitaju koliko ima smisla odvajati otpad kada sve ionako završi na istom mjestu. Naravno to je priča, neki urbani mit kojim građani opravdavaju svoju lijenost. Uz ovakav sustav razumljivo je da su ljudi takvi i da tako razmišljaju. Ljude treba upoznati s time da kada bi sustav funkcionira i da znaju što se s tim otpadom događa u svakom koraku, možda bi im to bila motivacija da odvajaju otpad. Nakon naših predavanja ljudi imaju neku jasniju viziju o tome i onda automatski tome prilagode i svoje ponašanje. Većina otpada završi na odlagalištu baš zbog tog niskog postotka odvajanja. 

Spalionica nije rješenje

Naša udruga smatra da ni spalionica otpada nije rješenje, iako se često tako percipira. Sav spaljeni otpad iza sebe ostavi pepeo koji se također negdje mora odložiti, a on može biti izrazito toksičan pogotovo kod spaljivanja plastike. Osim toga, spalionica bez obzira koliko napredna bila utječe na kvalitetu zraka, a problem sa kvalitetom zraka imamo i bez spalionice. Sve veće metropole koje imaju spalionice, rade na zatvaranju istih. One jesu jeftinija opcija, ali na taj način bismo i izgubili dosta materijala koji bi se mogao reciklirati. Da bi spalionica imala smislu nju je potrebno cijelo vrijeme hraniti otpadom, što naposlijetku rezultira manjim postotkom odvojenog otpada.  

Stari glomazni otpad dobiva novu svrhu

​„Zanimiljivo je spomenuti i takozvane centre za ponovnu upotrebu. Naime, radi se o tome da se određeni dio glomaznog otpada može obnoviti za daljnju upotrebu. To je također jedan od načina na koji bi jedinice lokalne samouprave mogle zaraditi novac kroz sustav odvajanja otpada. Takav sustav ima i Prelog, grad s najvećim postotkom odvojenog otpada u Hrvatskoj.“
Iako je grad Prelog znatno manji od Zagreba, pa je samim time i lakše organizirati odvojeno prikupljanje otpada, iz udruge kažu da su pozitivne prakse iz grada Preloga itekako primjenjive u Zagrebu, osobito ako se uzme u obzir prijedlog da sustav odvajanja otpada u Zagrebu bude decentraliziran, odnosno da primjerice svaki kvart brine o tome na koje će sve načine održivo gospodariti svojim otpadom. 

Prosvjed

„Mi aktivno radimo na tome da se stvari promijene. Svo to nezadovoljstvo pomalo kulminira, pa organiziramo i veliki prosvjed 1.2 u subotu. Mi ne odustajemo i ako ništa, barem obrazujemo ljude da shvate koliko je važno razmišljati o svmeu što kupimo. Možemo raditi na osvješćivanju pojedinaca i pojedinki i paralelno zagovarati neki bolji sustav, zaključuje Anamarija Mileusnić.

​
Valneo Kosić & Željka Škreblin

Podaci o odvajanju
​komunalnog otpada u zagrebu

Filip Antonio Lizatović​

​ 
​U siječnju 2017. godine donesen je Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za 2017. – 2022. godinu. Prema direktivi Europske Unije, u Hrvatskoj bi se do 2020. godine trebalo odvajati 50% komunalnog otpada, a do 2035 i do 65%.  Točnost podataka o odvajanju komunalnog otpada u Gradu Zagrebu se ne može precizno utvrditi s obzirom na to da su različite informacije objavljene od strane Grada Zagreba, Ministarstva zaštite energetike i okoliša i Europske Unije. Nejasno je  kako je moguće da te institucije imaju toliko različite podatke.
Jedan od ključnih ciljeva plana za gospodarenje otpadom je unaprijediti sustav gospodarenja komunalnim otpadom. Do tog cilja bi se došlo ostvarivanjem nekoliko „manjih ciljeva“. Prvi cilj bi bio smanjiti ukupnu količinu proizvedenog komunalnog otpada za 5%. Drugi bi bio da se odvojeno prikupi 60% mase proizvedenog komunalnog otpada(prvenstveno papir, staklo, plastika, metal, biootpad i dr.). Treći bi bio odvojeno prikupiti 40% mase proizvedenog biootpada koji je sastavni dio komunalnog otpada, i  četvrti je odložiti na odlagališta manje od 25% mase proizvedenog komunalnog otpada. Ostvarivanjem ovih manjih „ciljeva“ sustav gospodarenja komunalnim otpadom bi se značajno unaprijedio, tako bi i otvorili nove i dodatne mogućnosti daljnjeg unapređivanja.

Ovo su neke od najznačajnijih mjera Planova gospodarenja otpadom u RH:

1. Poticanje odvojenog sakupljanja papira i kartona, metala, stakla i plastike koji bi inače bili sastavnica  miješanog komunalnog otpada (sakupljanje na kućnom pragu, uvođenje stimulativnih mjera pri naplati javne usluge prikupljanja komunalnog otpada prema sastavu i količini).
2.   Uvođenje naknade za odlaganje komunalnog otpada.
3.   Poticanje kućnog i komunalnog kompostiranja.
4.   Izgradnja sortirnica.
5.    Informatička potpora praćenju tokova otpada.
6.    Interventne mjere za Grad Zagreb i Split.
7.    Niz edukativno – informativnih mjera.

IZVORI:

Ne recikliramo jer nismo informirani, niti nemamo mogućnosti 

​Željka Škreblin
Neriješeno zbrinjavanje otpada nije samo ekološki već i ekonomski problem. Svaki grad u Hrvatskoj koji do 2020. godine neće reciklirati 50 posto komunalnog otpada, morat će platiti penale Europskoj Uniji. Kako sad stoji i Zagreb će platiti kaznu. Mi smo pitali stanovnike glavnog grada što misle koji je glavni problem te zašto ljudi ne recikliraju. “Zagreb postaje smetlarnik!” “Ljudi ne recikliraju jer ima premalo kontejnera”, samo su neka mišljenja Zagrepčana. Što su nam još rekli, pogledajte u anketi. 

"Zagreb postaje grad kanti"

Valneo Kosić
Zeleni otoci dio su infrastrukture koja služi prikupljanju odvojenog otpada, to je prva stanica na putu do održivog gospodarenja otpadom. Međutim, u gradu Zagrebu, te instalacije od nekoliko kontejnera i kanti različitih boja i oblika zatrpanih smećem, postale su dio problema, a ne rješenje. Zbog načina na koji je osmišljen njihov raspored i zbog njihovog neredovitog pražnjenja, zeleni otoci grada Zagreba izgledaju kao divlja odlagališta neugodna oku i svim drugim osjetilima. Odbojni su i kao takvi nepristupačni. Oni su pretrpani zbog čega grad izgleda kao preplavljen smećem, a odnedavno preplavljen je i kantama za smeće. U nastojanju da se problem otpada riješi, Zagreb je postao 'grad kanti'. Na gotovo svakom koraku, osim pretrpanih kontejnera možete vidjeti i desetke kanti postavljenih bez ikakvog reda i logike. Tako je grad Zagreb pored ekološke i ekonomske, problemu gospodarenja otpadom dodao i estetsku dimenziju. Vjerujemo da sve to demotivira ljude da se ozbiljno prime odvajanja otpada.

Problem odlaganja otpada u Zagrebu dobro je poznat otkako se grad odlučio smanjiti broj odvoza otpada kako bi prisilio građane na odvajanje. Smatralo se da bi građani na taj način u manjoj mjeri punili kontejnere s miješanim otpadom. Međutim, dogodio se posve suprotan efekt. Zeleni otoci postali su vizualne i ekološke strahote grada koji već 20 godina vodi borbu sa smećem. Očigledno je da ova mjera nije urodila plodom. Građani i dalje ne recikliraju. Ne postoji kultura odvajanja otpada u Zagrebu, a stihijsko postavljanje kanti za odvojeni otpad ne pridonosi rješenju. Zeleni otoci su prvi dio infrastrukture u lancu odvajanja otpada. Međutim, oni nisu dobro opremljeni, nema ih dovoljno, gotovo uvijek su pretrpani i narušavaju estetiku grada neovisno o hrpama smeća oko njih. Prema podacima Ministarstva za zaštitu okoliša i energetiku, grad Zagreb odvaja samo 10,70 %  otpada i već sad je jasno da se statistika neće približiti EU direktivama koje su trebale biti ispunjene do 2020 godine. Gledajući problem na državnoj razini, prema podacima Udruženja komunalnog gospodarstva Hrvatske gospodarske komore Hrvatska odvaja samo 10% otpada , a do kraja 2020. uspjet će odvajati tek 15%, a do 2035. godine trebali bismo reciklirati 65 % otpada. Iz svega što ćemo vidjeti jasno je da grad Zagreb neće pridonijeti toj statistici.
​
Budući da je uređenje zelenih otoka prvi korak u stvaranju infrastrukture koja bi omogućila građanima da odvajaju otpad, mi ćemo pogledati kako se s time nosi grad Zagreb.



EKOLOŠKA STVARNOST

Prema podacima zagrebačke Čistoće, na području grada nalazi se oko 6 tisuća spremnika za odvojeno skupljanje otpada, a u posljednje tri godine grad Zagreb naručio je oko tristo tisuća raznih spremnika, uglavnom kanti za odvojeno prikupljanje otpada. Velika je to brojka, i teško je ne zapaziti činjenicu da su plastične kante preplavile grad. Često završe nagomilane na jednu hrpu pored zelenih otoka.  Kante se vrlo očito postavljaju stihijski i neplanski. Kako to izgleda, najbolje je ilustrirati. Prikazane fotografije snimljene su u krugu od 30 metara, a pokrivaju jedan stambeni blok, odnosno nekoliko ulaza.

BEZ VIZIJE I STRATEGIJE

Ovakve vizure nisu iznimka. Ne treba obići cijeli grad da bi se došlo do tog zaključka. Dovoljno je da posjetite Internet stranicu čistoće koja ima veliku fotogaleriju zelenih otoka zatrpanih smećem. Takva mjesta zahtijevaju učestale sanacije. Sve to, Čistoća dokumentira i apelira na građane da budu pažljiviji, ali s obzirom na stanje na terenu čini se da se ta gradska tvrtka ne može nositi s količinom smeća koja se stvara na zelenim otocima.

Građani se s pravom pitaju, čemu toliko kanti? Je li to doista najracionalniji način prikupljanja odvojenog i miješanog otpada? Teško je zamisliti odgovor koji bi opravdao njihov broj i raspored na ulicama Zagreba i toliki nered gdje god se one nalaze. Da postoji, vjerujemo da se nitko ne bi čudio velikom broju kanti.
Za kraj možemo reći da ove možda i sitne  nelogičnosti i nered upućuju na nedostatak jasne strategije i vizije gospodarenja otpadom. Kupili smo sve kante, ali osim dodatnog nereda na ulicama ništa se nije promijenilo. 

​

Kako pravilno odvajati otpad?

Željka Škreblin
Svaki građanin Hrvatske prosječno proizvede 404 kilograma otpada godišnje. No, otpad koji odložimo u ispravne kontejnere, može se reciklirati i ponovno upotrijebiti. Ako ga bacimo u miješani komunalni otpad, on postaje smeće koje nije iskoristivo. Ako niste sigurni kamo baciti neki proizvod bolje ga je baciti u kontejner za miješani komunalni otpad jer jedan krivo razvrstan predmet može ugroziti recikliranje cijelog kontejnera. Na web stranici Čistoće kao i u našem videu možete se podsjetiti kako razvrstavati otpad.

Koliko je vremena potrebno za razgradnju?

​

Filip Antonio Lizatović
Različitim materijalima je potreban različit vremenski period da bi se razgradili u prirodi. U našem videu možete vidjeti koliko vremena je nekim materijalima potrebno da se u potpunosti razgrade.

ISTRAŽI JOŠ TEMA