Autorice: Maja Buratović i Petra Tuščić
NEDOSTAJE RADNIKA...
Hrvatskoj nedostaje radne snage. Rješenje za tu goruću problematiku pronalazi se u stranim radnicima iz susjednih zemalja poput Srbije i BIH-a, ali sve više i u ljudima iz puno daljih zemalja poput Filipina i Nepala koji priliku za boljom plaćom pronalaze baš u našoj zemlji. Intervjuirajući mnoge strane radnike, saznale smo zbog čega dolaze, kakvi su životni uvjeti u njihovim državama i jesu li ovdje zadovoljni. Također smo se obratile i poslodavcima poput Mlinara i vlasnicima restorana s ciljem da saznamo kako biraju svoje radnike i što od njih traže. Komentar o situaciji smo zatražile i od Hrvatske gospodarske komore te agencije za zapošljavanje PPartner International. Prvi dio ove stranice odnosi se na strane radnike iz dalekih zemalja, a drugi je fokusiran na balkanske radnike u sektorima ugostiteljstva i turizma. Koliko je izdano radnih dozvola, za koje sektore, usporedba plaća i životnih standarda, zanimljivi intervjui, sve to pročitajte u redovima koji slijede.
Autorice: Matilda Nikić i Anja Milinković
"NA ULICAMA GRADOVA SVE IH JE VIŠE"
"Na ulicama gradova sve ih je više" primjetio je zagrepčanin Zvonimir. Tu činjenicu potvrđuju i podaci Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske. Posljednji podaci su iz 2023. godine, ali zanimljiva je činjenica da nedostaju podaci iz 2022. i 2021. godine već su sljedeći oni iz 2020. godine. Zašto nedostaju podaci u te dvije godine ne možemo znati, ali možemo pretpostaviti da se radi o kojekakvim posljedicama pandemije. Iz Ministarstva unutarnjih poslova nisu nam još dali odgovor na to pitanje.
Najviše stranih radnika dolazi iz susjednih nam zemalja, Srbije i Bosne i Hercegovine, dok treće i četvrto mjesto zauzimaju Nepal i Indija. Po broju izdanih dozvola za boravak i rad slijede Sjeverna Makedonija, Filipini i Kosovo. Dok su na samom začelju po tom broju Bangladeš, Turska i Albanija.
Najviše stranih radnika dolazi iz susjednih nam zemalja, Srbije i Bosne i Hercegovine, dok treće i četvrto mjesto zauzimaju Nepal i Indija. Po broju izdanih dozvola za boravak i rad slijede Sjeverna Makedonija, Filipini i Kosovo. Dok su na samom začelju po tom broju Bangladeš, Turska i Albanija.
Autorica Anja Milinković
Strani radnici sve su učestalija pojava u svakodnevnom životu, no postavlja se pitanje koji je razlog njihova dolaska i zašto je Hrvatska toliko poželjna destinacija rada. U posljednje tri godine u Hrvatsku je došlo gotovo 70000 stranih radnika. Naravno tu se radi o broju legalno prijavljenih radnika sa dozvolom za rad i boravištem. Valja napomenuti kako je u razdoblju od tri godine, neposredno nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, od 2014. do 2017. izdano tek 7023 dozvole za boravak i rad što je bio okidač za daljnje migracije.
Iz podataka iz 2023. i 2020. godine o broju izdanih dozvola za boravak i rad doznale smo da je građevina najpoželjnija djelatnost.
Iz podataka iz 2023. i 2020. godine o broju izdanih dozvola za boravak i rad doznale smo da je građevina najpoželjnija djelatnost.
Autorica infografike Matilda Nikić
Prema podacima iz 2023. godine o broju izdanih dozvola za boravak i rad najviše je zaposlenih u građevinskoj djelatnosti, čak 57353 stranih radnika. Taj trend pojavio se i u podacima iz 2020. godine nakon koje raste broj zaposlenih u građevini za čak 24053 radnika. U grani turizma i ugostiteljstva u tekućoj godini imamo nešto manji broj zaposlenih stranik radnika, 42355, no i dalje bilježimo rast naspram 2020. godine za nešto manje od 12000. U raznim industrijama, što metalnoj, prerađivačkoj ili prehrambenoj, bilježimo veliki rast i popularnost industrijskih djelatnosti što mjerimo u broju od čak 15334 radnika više u razdoblju od tri godine. U godinama oporavka od pandemije rast zaposlenih u prometnim djelatnostima je porastao, no ne značajno, govorimo o broju od gotovo 7000 stranih radnika. Djelatnost trgovine prisutna je u najmanjem broju zaposlenih stranih radnika od svih prije navedenih. Razlika u porastu između 2020. i 2023. jest nešto više od 2000 radnika.
Danas najviše stranih radnika radi u grani građevine, a trend porasta broja zaposlenih stranih radnika se nastavlja.
Danas najviše stranih radnika radi u grani građevine, a trend porasta broja zaposlenih stranih radnika se nastavlja.
Zašto strani radnici dolaze u hrvatsku?
Izvor Youtube
No, postavlja se pitanje zašto su strani radnici sa područja Nepala i Indije došli u Lijepu našu, te napustili sve lijepo njihovo. Rodno mjesto, kulturu i tradiciju zamijenili su radom u Hrvatskoj. Unatoč boljih uvjeta, posebice veće plaće u Njemačkoj, Nepalci se ipak odlučuju na put do Hrvatske.
Autorica infografike Matilda Nikić
Koliko vremena i novaca treba od Zagreba do New delhija?
Let od Zagreba do New Delhija u prosjeku traje gotovo 13 sati, a cijena prosječnog leta varira od 500 do 700 eura.
Autorica vizuala Anja Milinković
koliko košta put od hrvatske do nepala?
Put od Hrvatske do Nepala uz mnoga stajanja traje minimalno 15 sati, a cijena varira od 1300 eura do čak 1800 eura.
Autorica vizuala Anja Milinković
Autorica infografike Matilda Nikić
Analizirajući indeks kvalitete života smatrale smo da je taj indeks i donekle zanemariv kada je odluka o preseljenju bolja zarada. No, kada smo pristupili analizi prosječne plaće u svakoj zemlji koje su predmet istraživanja, unaprijed smo išli sa pretpostavkom da će prosječna plaća u Njemačkoj biti veća od one u Hrvatskoj, no nismo ni slutile da će biti veća gotovo tri puta. Odnosno Njemačka prosječna plaća iznosi 3036,99 eura, dok Hrvatska iznosi 1098,47 eura. No ovo je samo potvrda razloga dolaska stranih radnika u bilo koju zemlju osim njihove. Plaća u Nepalu manja je gotovo deset puta od one u Njemačkoj, iznosi 209,65 eura, dok je ona u Indiji duplo manja od one u Hrvatskoj.
kako je u hrvatskoj? - doznajemo iz prve ruke
|
Autorica videa Matilda Nikić
|
Autorica videa Matilda Nikić
|
Drugi kontinent, a plaća veća i do pet puta
Autorica vizuala Anja Milinković
Kada govorimo o troškovima života, ne iznenađuje kako su u Njemačkoj najviši iznosi režija i najma stana, čak duplo veći nego u Hrvatskoj. No valja zamijetiti kako su u Indiji i Nepalu režije gotovo 10 puta niže nego u Njemačkoj, ali najam stana je skoro 5 puta niži. Problem dolazi do stavke goriva koje je samo 59 centi jeftinije u Indiji naspram Njemačke, odnosno 30 centi jeftinije u Nepalu naspram Hrvatske. Hrana je najskuplja u Njemačkoj, gotovo 4 puta skuplja od Nepala i Indije, odnosno za 10 eura više je potrebno izdvojiti nego u Hrvatskoj.
Privatna arhiva
|
pradeed GURUNG AKA johnnygrađevinski radnik"Došao sam u Hrvatsku za bolju budućnost. Tako da mogu naučiti nove vještine i nešto novo napredne tehnologije. Za sada, plaća me ne razočarava. Nije mi teško raditi. Zapravo, moj posao je moja strast i radio sam kao električar tako da volim svoj posao i zadovoljan sam svojim poslom. Svi zaposleni u tvrtki Elkro su tako ljubazni i prijateljski nastrojeni. Moji kolege i moj šef su predobri i svi brinu jedni o drugima" rekao je Johnny. |
Kako poslodavci dolaze do stranih radnika?
Poslodavci da bi pronašli strane radnike, kako bi olakšali proces dobivanja radne dozvole i bili sigurni da su unutar pravnih okvira, odlučuju se za kontaktiranje agencije za zapošljavanje stranih radnika. Kontaktirale smo desetak agencija koje djeluju na području Zagreba i većina nas je odbila za razgovor, a većinom je razlog tomu bio "Nemamo vremena, imamo puno posla." No ipak uspjele smo izvući neke podatke od agencije za zapošljavanje PPartner International.
Proces zapošljavanja stranih radnika u 3 faze:
1. Selekcija kandidata
2. Ishodovanje dozvola za boravak, radne dozvole i vize
3. Dolazak djelatnika koji u prosjeku traje između 60 i 75 dana
Što je potrebno kako bi započeli proces zapošljavanja:
Poslodavac mora ispunjavati propisane Zakone o strancima koje su u nadležnosti Ministarstva unutarnjih poslova i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Strani državljani imaju jednaka prava kao i državljani RH što uključuje zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Također poslodavac je dužan osigurati smještaj za stranog državljanina koji mora ispunjavati minimalne uvjete za normalan život. Više radnika može biti prijavljeno na istu adresu. Državljanin treće zemlje može u RH raditi samo na onim poslovima za koje mu je izdana dozvola za boravak i rad ili potvrda o prijavi rada. Uz to, može raditi samo kod onog poslodavca s kojim je zasnovao radni odnos. Svaki djelatnik koji je dolazi raditi u Hrvatsku preko agencije je pod konstantnim nadzorom. Za Filipinske radnike to je POLO Philippine Overseas Labour Office smješten u Milanu. Ured POLO provodi program zapošljavanja u inozemstvu na način koji je u skladu s cjelokupnom politikom vlade Filipina, upoznaje djelatnika sa pravima i obvezama prema poslodavcu te promiče i provodi programe reintegracije. Osigurava da djelatnik provodi svoje obaveze te istovremeno štiti poslodavca od neželjenih situacija.
Proces zapošljavanja stranih radnika u 3 faze:
1. Selekcija kandidata
2. Ishodovanje dozvola za boravak, radne dozvole i vize
3. Dolazak djelatnika koji u prosjeku traje između 60 i 75 dana
Što je potrebno kako bi započeli proces zapošljavanja:
Poslodavac mora ispunjavati propisane Zakone o strancima koje su u nadležnosti Ministarstva unutarnjih poslova i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Strani državljani imaju jednaka prava kao i državljani RH što uključuje zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Također poslodavac je dužan osigurati smještaj za stranog državljanina koji mora ispunjavati minimalne uvjete za normalan život. Više radnika može biti prijavljeno na istu adresu. Državljanin treće zemlje može u RH raditi samo na onim poslovima za koje mu je izdana dozvola za boravak i rad ili potvrda o prijavi rada. Uz to, može raditi samo kod onog poslodavca s kojim je zasnovao radni odnos. Svaki djelatnik koji je dolazi raditi u Hrvatsku preko agencije je pod konstantnim nadzorom. Za Filipinske radnike to je POLO Philippine Overseas Labour Office smješten u Milanu. Ured POLO provodi program zapošljavanja u inozemstvu na način koji je u skladu s cjelokupnom politikom vlade Filipina, upoznaje djelatnika sa pravima i obvezama prema poslodavcu te promiče i provodi programe reintegracije. Osigurava da djelatnik provodi svoje obaveze te istovremeno štiti poslodavca od neželjenih situacija.
Što poslodavci misle o stranim radnicima?
Kada smo upitali najveći maloprodajni lanac pekarskih proizvoda - Mlinar, izjasnili su se da oni zapošljavaju za radnike isključivo Filipince, razlog tomu, naveli su, jer su katolici i jer su čisti.
Pizzerija Veža ima više stranih radnika podrijetlom iz Nepala i oni u ovom slučaju to koriste za promociju na društvenoj mreži TikTok. Iako o njima pišu sve najbolje nismo dobili odgovor kako je raditi sa stranim radnicima. No kada smo otišle tamo jesti vidjele smo da je atmosfera jako ugodna i prijateljska.
Pizzerija Veža ima više stranih radnika podrijetlom iz Nepala i oni u ovom slučaju to koriste za promociju na društvenoj mreži TikTok. Iako o njima pišu sve najbolje nismo dobili odgovor kako je raditi sa stranim radnicima. No kada smo otišle tamo jesti vidjele smo da je atmosfera jako ugodna i prijateljska.
@pizzeriaveza Rina je dio našeg tima skoro godinu dana! Obožava peći pizze! Koja je tvoja omiljena pizza? □ #pizzeriaveza #zagreb #maskimirska #pizza #veza #fyp ♬ Cooking Time - TonsTone
Izvor TikTok @pizzerialaveza
|
STRANI RADNICI S PODRUČJA BALKANA NA JADRANU |
Autorice: Maja Buratović i Petra Tuščić
Strani radnici s Balkana na Jadranu nisu neka nova novost, no zadnjih godina primijećen je velik porast broja onih koji rade u ugostiteljstvu, a nisu Hrvati. Najviše nam susjeda dolazi iz Bosne i Hercegovine.
Strani radnici s Balkana na Jadranu nisu neka nova novost, no zadnjih godina primijećen je velik porast broja onih koji rade u ugostiteljstvu, a nisu Hrvati. Najviše nam susjeda dolazi iz Bosne i Hercegovine.
|
Kako iz jednog hvarskog restorana doznajemo postoji nekoliko
stranih radnika iz susjedstva koji tamo odrađuju ljeto. Priču iz vlastitog iskustva s nama je podijelio Alem Šojko, kuhar jednog hvarskog restorana. Pitanja su bila o sezoni u Hrvatskoj, ali više s našim glavnim fokusom na tezu da je tijekom sezone u Lijepoj našoj više radnika s područja Balkana nego li naših. Zašto se Alem odlučio baš za sezonu u Hrvatskoj, na koji način je došao do posla, koje su prednosti/mane rada kod njih i kod nas te bi li se i on složio s našom tezom samo su neki od odgovora na koje nam je s lakoćom i kroz osmijeh odgovorio. |
|
Autorica: Maja Buratović
Unazad nekoliko godina, porastao je broj stranih radnika s područja Balkana koji dolaze raditi u ugostiteljski sektor na obali Jadranskog mora. Taj rast može se objasniti povećanim potrebama za radnom snagom tijekom turističke sezone, ali i željom radnika za većim prihodima u usporedbi s onima koje mogu ostvariti u svojim zemljama. Sezonsko zapošljavanje u ugostiteljstvu na Jadranu postalo je privlačna opcija za mnoge radnike s Balkana. Osim što im omogućava rad tijekom turističke sezone, što rezultira većim prihodima, takvi poslovi često pružaju priliku za stjecanje novih vještina, upoznavanje s lokalnom kulturom i poboljšanje jezičnih sposobnosti. Povećana potražnja za radnom snagom u ugostiteljstvu tijekom ljetnih mjeseci često dovodi do potrebe za dodatnom radnom snagom koju nije moguće pokriti lokalnom populacijom. Strani radnici s Balkana često su spremni preuzeti sezonske poslove, pridonoseći efikasnijem funkcioniranju ugostiteljskog sektora na Jadranu. Bitno je napomenuti da iako ovaj trend donosi koristi za radnike i poslodavce, postoje i određeni izazovi, uključujući administrativne postupke za dobivanje radnih dozvola i eventualne jezične barijere. Međutim, obzirom na potrebu za radnom snagom tijekom sezone, mnoge lokalne zajednice na Jadranskoj obali prihvaćaju i cijene doprinos stranih radnika. U konačnici, strani radnici s Balkana sve više postaju neizostavan dio ugostiteljskog sektora na Jadranu, donoseći sa sobom svoje vještine, entuzijazam i doprinoseći dinamici regionalne turističke industrije.
Do velike stope inflacije došlo je u svim državama, ali ostali smo iznenađeni kada smo vidjeli cijene osnovnih proizvoda u našim susjednim zemljama. Najveću stopu inflacije doživjela je Sjeverna Makedonija, a nakon nje Bosna i Hercegovina.
U ovom infogramu možemo vidjeti prosječne cijene osnovnih namirnica po susjednim zemljama. Nema velike razlike u odnosu na Hrvatsku, no po plaćama u grafikonu niže više možemo vidjeti kakvi su gdje plaće i onda nam sve postaje jasnije.
U ovom infogramu možemo vidjeti prosječne cijene osnovnih namirnica po susjednim zemljama. Nema velike razlike u odnosu na Hrvatsku, no po plaćama u grafikonu niže više možemo vidjeti kakvi su gdje plaće i onda nam sve postaje jasnije.
Pink Minimalist Skincare Brand Comparison Chart Table Graph, autor: Maja Buratović
|
Autorica: Petra Tuščić
|
Cijene su izražene u eurima, a podaci su s početka 2023. godine. Naravno, cijene ovise o trgovačkim lancima i gradovima, ali ovo je neki prosjek.
U nastavku se nalaze podaci za srpanj ove godine koji prikazuju odakle je došlo najviše stranih radnika: |
Autorica: Maja Buratović
Bosna i Hercegovina ima dosta niži standard od nas. Najbliže su Jadranu te je to jedan od razloga zašto je njih najviše.
Toni i Milena Petrovska
|
„Ovdje na Hvaru nam je bilo odlično, doći ćemo i iduće godine…“ Jedna makedonska obitelj isto se odlučila za sezonu u Hrvatskoj. "Muž i ja već drugu godinu zaredom idemo na sezonu u Hrvatsku. Preporuku smo dobili od prijatelja koji već više od pet godina sezonu odrađuje u Dalmaciji." Kažu kako su prvu godinu odradili u Istri, ali im poslodavci nisu baš najbolje sjeli. „Ovdje na Hvaru nam je bilo odlično, doći ćemo i iduće godine. Naišli smo na ponudu s dobrom plaćom i mogućnosti da radimo zajedno jer traže više radnika u kuhinji. Muž radi kao glavni kuhar, a ja kao pomoćni.“ Na naše pitanje koje se odnosi na prednosti i mane rada u Hrvatskoj u usporedbi s Makedonijom rekli su nam da je najgore to što nakon posla ne ideš svojoj kući, svojem djetetu - imamo dijete od 12 godina i jako je teško ne vidjeti svoje dijete cijelo ljeto. Kao prednosti su izdvojili posao u kuhinji koji je lakši od onog koji muž radi zimi jer kako kaže, zimi radi u fast food-u što je puno stresnije i napornije, a plaća je puno manja. Znamo da je u Makedoniji dosta niži životni standard nego u Hrvatskoj pa nas je zanimalo može li se normalnim raspolaganjem novca preživjeti do iduće sezone. „Može se preživjeti, ali volim raditi i pošto imamo dijete želimo mu priuštiti sve najbolje pa i preko zime oboje radimo.“ -osmjehnuli su se jedan drugom. Pitali smo kakvo je bilo okruženje, jesu li više-manje bili domaći radnici, na što smo dobili negacijski odgovor jer su to bili uglavnom Makedonci i Bošnjaci. |
U primjeru su podaci za sedmi mjesec ove godine koji prikazuju koliko je stranih radnika došlo u koju županiju na Jadranu.
Autorica: Petra Tuščić
Autorica: Maja Buratović
U Istarskoj županiji fali najviše radnika, a nakon toga u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
2022. godine izdano je 124121 dozvola od koji je za turizam i ugostiteljstvo izdano 32306. Najviše je radnih dozvola izdano za graditeljstvo. Od tog broja stranih radnika, onih iz Bosne i Hercegovine je bilo 36.783, a Srbije 19.176.
U usporedbi 2021. i 2023. imamo rast za više od 10000 radnika u turizmu i ugostiteljstvu.
Broj stranih radnika iz godine u godinu samo raste, a uskoro bi broj stranih radnika mogao daleko premašiti broj domaćih.
2022. godine izdano je 124121 dozvola od koji je za turizam i ugostiteljstvo izdano 32306. Najviše je radnih dozvola izdano za graditeljstvo. Od tog broja stranih radnika, onih iz Bosne i Hercegovine je bilo 36.783, a Srbije 19.176.
U usporedbi 2021. i 2023. imamo rast za više od 10000 radnika u turizmu i ugostiteljstvu.
Broj stranih radnika iz godine u godinu samo raste, a uskoro bi broj stranih radnika mogao daleko premašiti broj domaćih.
|
Situaciju u Dubrovniku s nama je odlučila podijeliti jedna Dubrovčanka, čiji je otac vlasnik jednog dubrovačkog kafića/noćnog kluba, a uskoro planira proširiti biznis i otvoriti restoran. No, ima li u Dubrovniku mjesta za strane radnike ili se teži zadržati radnu snagu s područja Lijepe naše? |
|
Autorica: Petra Tuščić
Prosječne plaće u ožujku 2022. i 2023. godine, autorice : Maja Buratović i Petra Tuščić
hgk: "na ljeto ćemo trebati još više stranih radnika"
O radnim dozvolama, velikoj potrebi za stranim radnicima unatoč povećanju plaća na Jadranu, ali i odlasku radne snage u bolje plaćene zemlje EU iz HGK poručuju...
Uz prognoze iz HGK, tu je i vlasnik restorana i vinarije u malom mjestu na Hvaru, Nikola Plenković, koji je odgovorio na neka naša pitanja, objasnio situaciju u njegovom restoranu i dao svoje mišljenje o cijeloj situaciji.
Interview Skills Workshop Presentation in Blue Pink Beige Playful Professional Style, autor: Maja Buratović
Autorica: Maja Buratović
Sljedeće istraživanje provele smo u svrhu saznanja o radnoj snazi tijekom turističke sezone na hrvatskoj obali. Želja nam je bila istražiti koliki broj stranih radnika s područja Balkana radi u hotelijerskim i ugostiteljskim objektima u usporedbi s domaćim stanovništvom. Ova anketa bila je konkretno fokusirana na to koliko su Hrvati zadovoljni uslugom od strane stranih radnika. U anketi koja je rađena na uzorku od 4o ljudi saznale smo što ljudi misle o stranim radnicima, imaju li loša iskustva te što misle o budućnosti turizma na Jadranu.
Green Modern Analysis of Results Presentation, autor: Maja Buratović
Autorice: Maja Buratović i Petra Tuščić