Pandemija koja je ove godine potresla svijet nije poštedjela ni jednu industriju pa tako ni onu koja je i bez nje na ovim prostorima bila u nepovoljnoj situaciji. Primanja su nedostatna i neredovita, ali ljubav prema onome što rade slobodne umjetnike je uvijek vodila naprijed usprkos svim preprekama. Tijekom prvotnog zatvaranja kulturnih objekata, rad slobodnih umjetnika stavljen je na čekanje. Rad od kuće nije bio moguć, već je dio njih za to vrijeme stvarao nove projekte za koje nisu znali kad će se i hoće li se uopće moći realizirati. Nakon ljeta koje je donijelo poboljšanje epidemiološke situacije, hladniji dani i nove mjere ograničili su broj posjetitelja u kazalištima, galerijama i drugim kulturnim prostorima.
​
Kako su umjetnici i njihovi suradnici uspjeli održati kulturu na životu tijekom pandemije prikazat će Vam Nika Konecki, Lucija Ropret, Dora Taslak i Laura Hana Uremović.
​Unazad više od pola godine slušamo priče o propadanju gospodarstva i raznih poduzeća, no rijetko se govori o sektoru koji se iz problema nije izvukao ni po završetku recesije koja je zatresla svijet 2008. godine. Od sniženog koeficijenta za uplatu doprinosa koji se i nakon izlaska iz krize nije povisio do problema koje je uzrokovala pandemija, kulturni sektor je u stalnom čekanju promjena koje će značajno utjecati na boljitak umjetnika koji u njemu djeluju. Prema Članku 2. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva samostalni umjetnik je umjetnik izvan radnog odnosa kojem je umjetničko stvaralaštvo i djelovanje jedino i glavno zanimanje te isti taj zakon, koji vrijedi i danas, nije promijenjen od 1996. godine. Slobodni umjetnici često žive u neizvjesnosti ne znajući odakle će doći njihova iduća plaća, a u Republici Hrvatskoj takvim životom danas živi nešto više od 1300 osoba registriranih u Hrvatskoj zajednici samostalnih umjetnika. 2019. godine Ministarstvo kulture predstavilo je svoj prijedlog Zakona o obavljanju umjetničke djelatnosti i poticanju umjetničkog stvaralaštva koji je donio samo dodatne prijepore između državnih tijela i umjetnika, no pandemija je diskusiju o njemu stavila u drugi plan stoga su promjene u kulturnom sektoru i dalje na čekanju.

​Radom na više projekata istodobno i izvođenjem većeg broja repriza slobodni umjetnici su se kroz sve ove godine uspjeli održati na životu zbog ljubavi prema izvođenju i stvaranju, no nakon izbijanja pandemije COVID-19 virusa i to im je oduzeto. Ne samo da je širenje virusa tijekom proljeća dovelo do pogoršanja već ionako loše financijske situacije u kulturnom sektoru zatvaranjem svih kulturno umjetničkih ustanova, već je izravno utjecalo i na rad umjetnika koji u njemu djeluju. S obzirom na to da njihov rad ovisi o publici, smjenski rad ili rad od kuće tijekom zatvaranja nije bio opcija. Predviđene izvedbe su otkazane, kao i novi projekti koji su trebali ugledati svijetlo dana. No, bez obzira na lošu novčanu situaciju koja ih prati, umjetnici iz raznih područja odlučili su pronaći način na koji će ljudima pružiti ono što im nedostaje tijekom zatvaranja u vlastite domove. Od snimki predstava do internetskog live prijenosa svirki, umjetnici su pokazali da čak i u najtežim vremenima umjetnost i dalje živi, dok oni koji je stvaraju jedva preživljavaju. 
Lucija Ropret
Dora Taslak

Izvan okvira – Pročelja kao galerije
​

Izložbe i performansi na otvorenom umjetnicima nikad nisu bili strani, no danas oni nose posebnu vrijednost. Grad Zagreb je osim pandemije pogodio i snažan potres koji je oštetio mnoge kulturno umjetničke ustanove, a većina njih i dalje čeka svoju obnovu. Umjetnici su i u ovoj dvostruko teškoj situaciji pokazali veliku želju u dijeljenju umjetnosti sa svojim sugrađanima pa je jedan takav projekt pod nazivom Izvan okvira zaživio krajem listopada 2020. godine. Seljenjem izložbe iz zatvorenog prostora na ulicu, umjetnost se nastoji približiti ljudima s obzirom na to da je dio muzeja zatvoren zbog obnove, dok je u onima koji su otvoreni broj posjetitelja ograničen. Tako svaki slučajni ili namjerni prolaznik ima mogućnost čak i u epidemiološki ograničenim uvjetima postati dio umjetničke izložbe.
Lucija Ropret
Novinarka: Anja Kadoić
Snimatelj: Lovre Gracin
Produkcija: Televizija Student

Suvremeni cirkus u doba epidemije
​

​​Cirkuski umjetnici nisu u potpunosti priznati kao dio kulturnog sektora te je njihovo djelovanje marginalizirano. Samim time, ne uživaju određene financijske ili socijalne potpore kao "ostali“ umjetnici. Pandemija koronavirusa i mnoge restriktivne mjere utjecale su na život i rad svih umjetnika, tako i onih cirkuskih, koji se i u normalnim uvjetima teže snalaze. Zatvaranjem kulturnih centara i izvedbenih prostora, većina je angažmana otkazana, što za sobom povlači manjak prihoda i nedostatak resursa za planiranje budućeg rada. Uslijed svih ovih okolnosti, pronalaze se alternativni načini održavanja određenih manifestacija, kako bi kultura u svojim mnogim oblicima pronašla put do svoje široke publike. Tako je, unatoč nedaćama, kolektiv Cirkorama organizirao od 13. do 15. studenog 2020. godine "Noć cirkusa“ u zagrebačkom Pogonu Jedinstvo. Predstavili su prvi dio trilogije "House Horror Project“ nazvan "Salto Mortale“ kroz koji progovaraju o cirkuskom umjetniku i o problemima s kojima se on svakodnevno susreće.
Dora Taslak i Laura Hana Uremović

Izložba Salon mladih - millennial

U organizaciji Hrvatskog društva likovnih umjetnika održano je 35. izdanje Salona mladih, koja se ove godine bavi problematikom generacije milenijalaca i digitalnog doba.

Ovo je jedan od najvećih izložbenih događaja na kojem su svoje radove predstavili vizualni umjetnici do 35 godina, a ovogodišnje 35. izdanje obuhvaća djela više od stotinu mladih umjetnika koji djeluju u mediju slikarstva; kiparstva; grafike; animacije; instalacije; multimedije; performansa; fotografije; videa i filma, uz bogati popratni program.

Salon mladih tradicionalno se održava svake dvije godine te prikazuje presjek scene nadolazeće generacije i omogućuje mladim umjetnicima izlaganje u reprezentativnom galerijskom prostoru. Nakon 50 godina postojanja, Salon mladih s istim ciljem, nastavlja i danas, u vremenu kada smo suočeni s ,,novim normalnim’’ i dosad nepoznatim iskušenjima uzrokovanim pandemijom korona virusa koja utječe na sve aspekte našega života, a naročito na područje kulture i umjetnosti. Posebno teško su pogođeni nezavisni umjetnici, skupina koja je ionako već zapostavljena, a svaka vrsta pomoći, bilo da je riječ o financijskoj potpori ili besplatnoj promociji, mladim nezavisnim umjetnicima u ovo doba, više je nego dobrodošla.
Nika Konecki
Laura Hana Uremović
Dora Taslak
Laura Hana Uremović

Izložba Potreseni MUO: od potresa do potresa 1880. – 2020. 
​

Uz koronavirus, sektor za umjetnost i kulturu 2020. godine ,,uzdrmao“ je i potres.

​Izložba Potreseni MUO održala se povodom obilježavanja 140 godina rada MUO, a donosi priču o povijesti, sadašnjosti i pogledu u budućnost praćenu stradanjima, nadom i uzdizanjem najvećeg hrvatskog i zagrebačkog umjetničkog i kulturno-povijesnoga muzeja, omeđenu dvama zagrebačkim potresima 1880. i 2020. godine.
Nika Konecki
Lucija Ropret i Laura Hana Uremović