Pandemija koja je ove godine potresla svijet nije poštedjela ni jednu industriju pa tako ni onu koja je i bez nje na ovim prostorima bila u nepovoljnoj situaciji. Primanja su nedostatna i neredovita, ali ljubav prema onome što rade slobodne umjetnike je uvijek vodila naprijed usprkos svim preprekama. Tijekom prvotnog zatvaranja kulturnih objekata, rad slobodnih umjetnika stavljen je na čekanje. Rad od kuće nije bio moguć, već je dio njih za to vrijeme stvarao nove projekte za koje nisu znali kad će se i hoće li se uopće moći realizirati. Nakon ljeta koje je donijelo poboljšanje epidemiološke situacije, hladniji dani i nove mjere ograničili su broj posjetitelja u kazalištima, galerijama i drugim kulturnim prostorima.
Kako su umjetnici i njihovi suradnici uspjeli održati kulturu na životu tijekom pandemije prikazat će Vam Nika Konecki, Lucija Ropret, Dora Taslak i Laura Hana Uremović.
Kako su umjetnici i njihovi suradnici uspjeli održati kulturu na životu tijekom pandemije prikazat će Vam Nika Konecki, Lucija Ropret, Dora Taslak i Laura Hana Uremović.
Unazad više od pola godine slušamo priče o propadanju gospodarstva i raznih poduzeća, no rijetko se govori o sektoru koji se iz problema nije izvukao ni po završetku recesije koja je zatresla svijet 2008. godine. Od sniženog koeficijenta za uplatu doprinosa koji se i nakon izlaska iz krize nije povisio do problema koje je uzrokovala pandemija, kulturni sektor je u stalnom čekanju promjena koje će značajno utjecati na boljitak umjetnika koji u njemu djeluju. Prema Članku 2. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva samostalni umjetnik je umjetnik izvan radnog odnosa kojem je umjetničko stvaralaštvo i djelovanje jedino i glavno zanimanje te isti taj zakon, koji vrijedi i danas, nije promijenjen od 1996. godine. Slobodni umjetnici često žive u neizvjesnosti ne znajući odakle će doći njihova iduća plaća, a u Republici Hrvatskoj takvim životom danas živi nešto više od 1300 osoba registriranih u Hrvatskoj zajednici samostalnih umjetnika. 2019. godine Ministarstvo kulture predstavilo je svoj prijedlog Zakona o obavljanju umjetničke djelatnosti i poticanju umjetničkog stvaralaštva koji je donio samo dodatne prijepore između državnih tijela i umjetnika, no pandemija je diskusiju o njemu stavila u drugi plan stoga su promjene u kulturnom sektoru i dalje na čekanju.
Radom na više projekata istodobno i izvođenjem većeg broja repriza slobodni umjetnici su se kroz sve ove godine uspjeli održati na životu zbog ljubavi prema izvođenju i stvaranju, no nakon izbijanja pandemije COVID-19 virusa i to im je oduzeto. Ne samo da je širenje virusa tijekom proljeća dovelo do pogoršanja već ionako loše financijske situacije u kulturnom sektoru zatvaranjem svih kulturno umjetničkih ustanova, već je izravno utjecalo i na rad umjetnika koji u njemu djeluju. S obzirom na to da njihov rad ovisi o publici, smjenski rad ili rad od kuće tijekom zatvaranja nije bio opcija. Predviđene izvedbe su otkazane, kao i novi projekti koji su trebali ugledati svijetlo dana. No, bez obzira na lošu novčanu situaciju koja ih prati, umjetnici iz raznih područja odlučili su pronaći način na koji će ljudima pružiti ono što im nedostaje tijekom zatvaranja u vlastite domove. Od snimki predstava do internetskog live prijenosa svirki, umjetnici su pokazali da čak i u najtežim vremenima umjetnost i dalje živi, dok oni koji je stvaraju jedva preživljavaju.
Radom na više projekata istodobno i izvođenjem većeg broja repriza slobodni umjetnici su se kroz sve ove godine uspjeli održati na životu zbog ljubavi prema izvođenju i stvaranju, no nakon izbijanja pandemije COVID-19 virusa i to im je oduzeto. Ne samo da je širenje virusa tijekom proljeća dovelo do pogoršanja već ionako loše financijske situacije u kulturnom sektoru zatvaranjem svih kulturno umjetničkih ustanova, već je izravno utjecalo i na rad umjetnika koji u njemu djeluju. S obzirom na to da njihov rad ovisi o publici, smjenski rad ili rad od kuće tijekom zatvaranja nije bio opcija. Predviđene izvedbe su otkazane, kao i novi projekti koji su trebali ugledati svijetlo dana. No, bez obzira na lošu novčanu situaciju koja ih prati, umjetnici iz raznih područja odlučili su pronaći način na koji će ljudima pružiti ono što im nedostaje tijekom zatvaranja u vlastite domove. Od snimki predstava do internetskog live prijenosa svirki, umjetnici su pokazali da čak i u najtežim vremenima umjetnost i dalje živi, dok oni koji je stvaraju jedva preživljavaju.
Lucija Ropret
Dora Taslak
Izvan okvira – Pročelja kao galerije
Izložbe i performansi na otvorenom umjetnicima nikad nisu bili strani, no danas oni nose posebnu vrijednost. Grad Zagreb je osim pandemije pogodio i snažan potres koji je oštetio mnoge kulturno umjetničke ustanove, a većina njih i dalje čeka svoju obnovu. Umjetnici su i u ovoj dvostruko teškoj situaciji pokazali veliku želju u dijeljenju umjetnosti sa svojim sugrađanima pa je jedan takav projekt pod nazivom Izvan okvira zaživio krajem listopada 2020. godine. Seljenjem izložbe iz zatvorenog prostora na ulicu, umjetnost se nastoji približiti ljudima s obzirom na to da je dio muzeja zatvoren zbog obnove, dok je u onima koji su otvoreni broj posjetitelja ograničen. Tako svaki slučajni ili namjerni prolaznik ima mogućnost čak i u epidemiološki ograničenim uvjetima postati dio umjetničke izložbe.
Lucija Ropret
Novinarka: Anja Kadoić
Snimatelj: Lovre Gracin
Produkcija: Televizija Student
Snimatelj: Lovre Gracin
Produkcija: Televizija Student
Suvremeni cirkus u doba epidemije
Cirkuski umjetnici nisu u potpunosti priznati kao dio kulturnog sektora te je njihovo djelovanje marginalizirano. Samim time, ne uživaju određene financijske ili socijalne potpore kao "ostali“ umjetnici. Pandemija koronavirusa i mnoge restriktivne mjere utjecale su na život i rad svih umjetnika, tako i onih cirkuskih, koji se i u normalnim uvjetima teže snalaze. Zatvaranjem kulturnih centara i izvedbenih prostora, većina je angažmana otkazana, što za sobom povlači manjak prihoda i nedostatak resursa za planiranje budućeg rada. Uslijed svih ovih okolnosti, pronalaze se alternativni načini održavanja određenih manifestacija, kako bi kultura u svojim mnogim oblicima pronašla put do svoje široke publike. Tako je, unatoč nedaćama, kolektiv Cirkorama organizirao od 13. do 15. studenog 2020. godine "Noć cirkusa“ u zagrebačkom Pogonu Jedinstvo. Predstavili su prvi dio trilogije "House Horror Project“ nazvan "Salto Mortale“ kroz koji progovaraju o cirkuskom umjetniku i o problemima s kojima se on svakodnevno susreće.
Dora Taslak i Laura Hana Uremović
Izložba Salon mladih - millennial
U organizaciji Hrvatskog društva likovnih umjetnika održano je 35. izdanje Salona mladih, koja se ove godine bavi problematikom generacije milenijalaca i digitalnog doba.
Ovo je jedan od najvećih izložbenih događaja na kojem su svoje radove predstavili vizualni umjetnici do 35 godina, a ovogodišnje 35. izdanje obuhvaća djela više od stotinu mladih umjetnika koji djeluju u mediju slikarstva; kiparstva; grafike; animacije; instalacije; multimedije; performansa; fotografije; videa i filma, uz bogati popratni program.
Salon mladih tradicionalno se održava svake dvije godine te prikazuje presjek scene nadolazeće generacije i omogućuje mladim umjetnicima izlaganje u reprezentativnom galerijskom prostoru. Nakon 50 godina postojanja, Salon mladih s istim ciljem, nastavlja i danas, u vremenu kada smo suočeni s ,,novim normalnim’’ i dosad nepoznatim iskušenjima uzrokovanim pandemijom korona virusa koja utječe na sve aspekte našega života, a naročito na područje kulture i umjetnosti. Posebno teško su pogođeni nezavisni umjetnici, skupina koja je ionako već zapostavljena, a svaka vrsta pomoći, bilo da je riječ o financijskoj potpori ili besplatnoj promociji, mladim nezavisnim umjetnicima u ovo doba, više je nego dobrodošla.
Ovo je jedan od najvećih izložbenih događaja na kojem su svoje radove predstavili vizualni umjetnici do 35 godina, a ovogodišnje 35. izdanje obuhvaća djela više od stotinu mladih umjetnika koji djeluju u mediju slikarstva; kiparstva; grafike; animacije; instalacije; multimedije; performansa; fotografije; videa i filma, uz bogati popratni program.
Salon mladih tradicionalno se održava svake dvije godine te prikazuje presjek scene nadolazeće generacije i omogućuje mladim umjetnicima izlaganje u reprezentativnom galerijskom prostoru. Nakon 50 godina postojanja, Salon mladih s istim ciljem, nastavlja i danas, u vremenu kada smo suočeni s ,,novim normalnim’’ i dosad nepoznatim iskušenjima uzrokovanim pandemijom korona virusa koja utječe na sve aspekte našega života, a naročito na područje kulture i umjetnosti. Posebno teško su pogođeni nezavisni umjetnici, skupina koja je ionako već zapostavljena, a svaka vrsta pomoći, bilo da je riječ o financijskoj potpori ili besplatnoj promociji, mladim nezavisnim umjetnicima u ovo doba, više je nego dobrodošla.
Nika Konecki
Laura Hana Uremović
Dora Taslak
Laura Hana Uremović
Izložba Potreseni MUO: od potresa do potresa 1880. – 2020.
Uz koronavirus, sektor za umjetnost i kulturu 2020. godine ,,uzdrmao“ je i potres.
Izložba Potreseni MUO održala se povodom obilježavanja 140 godina rada MUO, a donosi priču o povijesti, sadašnjosti i pogledu u budućnost praćenu stradanjima, nadom i uzdizanjem najvećeg hrvatskog i zagrebačkog umjetničkog i kulturno-povijesnoga muzeja, omeđenu dvama zagrebačkim potresima 1880. i 2020. godine.
Izložba Potreseni MUO održala se povodom obilježavanja 140 godina rada MUO, a donosi priču o povijesti, sadašnjosti i pogledu u budućnost praćenu stradanjima, nadom i uzdizanjem najvećeg hrvatskog i zagrebačkog umjetničkog i kulturno-povijesnoga muzeja, omeđenu dvama zagrebačkim potresima 1880. i 2020. godine.
Nika Konecki
Lucija Ropret i Laura Hana Uremović
Virtualne i online izložbe
Ovakvo iskustvo posjete izložbe svakako je korisno i vrijedno i u situaciji bez pandemije – Ivor Igrec, povjesničar umjetnosti
Zasigurno ste u posljednjih nekoliko mjeseci više puta vidjeli kako kruži članak s popisom svjetskih muzeja koje možete virtualno razgledati. Da ne bi sve ostalo na svijetu, mnogi hrvatski muzeji i galerije također su uveli tu opciju.
Do kraja veljače 2021. godine, u okolnostima globalne krize izazvane pandemijom korona-virusa, sukladno s epidemiološkim mjerama i nakon teških stradanja muzeja u potresu, većina kulturnih događanja preseljena su na digitalne kanale komuniciranja i prijenosa sadržaja kako bi slobodni umjetnici i dalje imali priliku dijeliti svoje radove. Prvo je zatvaranje u ožujku 2020. godine većinu dočekalo nespremnima, ali je bilo poticaj na razmišljanje o novim idejama i projektima.
Na portalu Zagrebački likovni umjetnici i njihovoj Facebook stranici, Udruga HDLU Zagreb je redovito postavljala virtualne izložbe svojih članova i prije pandemije korona-virusa, sve u želji da se likovna umjetnost domaćih stvaralaca predstavi u širem medijskom prostoru. Neke od do dostupnih virtualni izložbi su: Život pod koronom, skupna virtualna izložba umjetnika i prijatelja HDLU Zagreb, slike i crteži iz ciklusa Anima mundi Krešimira Gojanović te Zapisi u akvarelu umjetnika i prijatelja HDLU Zagreb.
Za neke je galerije pandemija zatvaranjem omogućila dovoljno vremena za rad na novim projektima koji uključuju zadiranje u virtualni svijet. Primjer kreativnosti, truda i ulaganja su umjetnici iz galerija Omnibus i HULU Split koji su svojim virtualnim izložbama predstavili budućnost umjetnosti dostupne svima, u svakom trenutku.
Bilo je potrebno da nas netko zaključa u kuće i stanove. Cijela galerija nacrtana je u vrijeme prvog totalnog lockdowna. Osobno mi je dobro došla potpuna posvećenost projektu u to vrijeme – objašnjava Siniša Uštulica, profesionalni fotograf koji s Igorom Šelerom čini polovicu osnivačkog tima Omnibusa.
Razvoj ovakvih projekata podrazumijeva kreativno sagledavanje galerijskih mogućnosti, nova tehnološka znanja i iskustva u kreiranju novih sadržaja ili prilagodbu postojećih, a što je sve potrebno za realizaciju virtualnih izložbi u galeriji opisao nam je Siniša:
Igor i ja smo fotografi, a ovdje smo ozbiljno zašli u programiranje, web stranice, servere i sve to. Naime, prvotno cijela galerija bila je izrađena na Unreal engine platformi i zamišljena otprilike kao multiplayer „frame per second“ igrica. Trebala je koristiti najnoviju tehnologiju Pixell streaminga, ali ista se naplaćuje po minuti i po korisniku pa smo brzo izračunali da nema smisla imati tako veliki trošak za nešto što smo inicijalno htjeli da bude besplatno. To je bio svojevrsni kineski zid za nas jer znanja za dalje nije bilo dovoljno, a problem je bio previše advanced za učenje preko tutorijala. Tada smo otkrili ovu fenomenalnu 3d platformu koja je nudila upravo to što nam treba na puno jednostavniji način. Iako, kad se sjetim na kojoj je grafičkoj razini to bilo u Unreal enginu suza mi na oko dođe.
Jednakim putem, kreiranjem 3D sadržaja u Unreal Engineu, krenuo je i Ivor Igrec, dizajner izložbi HULU Splita i jedan od njihovih voditelja.
Proces se znatno pojednostavio uz novu tehniku snimanja 360° kamerom te postavljanjem obrađenih okvira u VR ture koje je moguće prenijeti u HTML, no i tu nam je bio izazov pogoditi pravi omjer kvalitete izrade i dobrih performansi, pogotovo na mobilnim uređajima. Što je viša kvaliteta izložbe, time ona zna biti sporija za pokretanje i korištenje, ovisno o konfiguraciji i perfomansama uređaja.
S obzirom na to da digitalni medij podrazumijeva brže kreiranje i izmjenu sadržaja koji je plasiran, od umjetnika se očekivalo da se u kratkom vremenu prilagode novim okolnostima te ponude digitalne galerijske sadržaje javnosti koja je na njih pozitivno reagirala.
Reakcije su uglavnom pozitivne. Starijoj generaciji bez gaming iskustva će se biti teže koordinirati u 3d prostoru, ali ni pisati SMSove na starim mobitelima nije bilo lako pa smo svi na kraju ovladali tom vještinom. Izložba Matee Senčar Smolčić je zapravo prva s vjetrom u leđa što se tiče PR-a pa je ostvarila, za sada, oko 900 posjeta. Rekao bih da je to dosta velika posjećenost – kaže Siniša.
Kao što ističe Siniša, ovakvi projekti često su pristupačniji mlađoj publici zbog tehnologije koja se koristi, a s time se slaže i Ivor:
Nismo ciljali na određenu publiku, dapače, cilj nam je otpočetka bio pojednostaviti cijeli proces pristupa izložbi, da on bude što lakši i brži svima. Dakako, unatoč tome svjesni smo činjenice da će mlađim generacijama biti i dalje lakše korištenje zbog prethodnog znanja - govori Ivor naglašavajući da su upravo zbog onih koji nisu vješti u služenju tehnologijom na početnom ekranu stavili upute.
S pozornica u virtualni svijet
Osim galerija i njenih djelatnika koji su pokazali veliku angažiranost dijeljenu izložba virtualnim putem, nove online formate možemo vidjeti i u ostalim područjima umjetnosti poput kazališta, muzeja i plesa.
Kazališne predstave poput Cigle iz Gavelle koju je u sklopu Noći kazališta 2020. godine pregledalo gotovo tisuću ljudi te predstave Zagrebačkog kazališta mladih i HNK Varaždin u suradnji s Večernjim listom pod hashtagom #Ostanidoma mogu se i dalje pronaći na YouTube-u. Kazalište Kerempuh je također sudjelovalo u online izvedbama u suradnji s Jutarnjim listom te prema podacima s njihove službene stranice u manje od mjesec dana više od 150 000 gledatelja pogledalo je tri predstave koje su bile tada dostupne. O samoj veličini ovog i sličnih projekata govori činjenica da pregledi nisu rezervirani samo za one koji su nadomak kazališta, već su se izvedbe gledale diljem svijeta, primjerice u Americi, Kanadi i Australiji. Još jedno kazalište koje je omogućilo prijenos predstava te i dalje na tome radi jest Planet Art o kojem možete više pročitati ovdje.
Što se muzeja tiče, virtualna šetnja je u nekim muzejima bila dostupna i prije pandemije, no sad se veći broj muzeja uključio u razvoj novih tehnologija kako bi približili stalne postave i aktualne izložbe publici. Također, šesnaesta Noć muzeja je ove godine premještena u digitalni svijet kako jedno od najvećih kulturnih događanja u Hrvatskoj ne bi bilo odgođeno te je tako okupilo više od 146 tisuća posjetitelja.
Uspjeh koji su ostvarila kazališta i muzeji u online sferi ne vidi se i na hrvatskoj glazbenoj sceni na kojoj se pojavio dosta malen broj koncerata, a za njihovu praksu ne možemo reći da je zaživjela. No, u plesnoj umjetnosti SABMARINE produkcija predstavila je kazalište budućnosti, odnosno novi način gledanja plesne predstave koji omogućuje izvođačima da nakon skoro godinu dana dobe dojam punog gledališta. Plesna predstava Individue(t) prototip je digitalne publike pri čemu su publiku činila prijenosna računala i njihovi vlasnici.
Financiranje virtualnih izložbi
Od virtualnih izložbi do kazališta budućnosti vidimo da su hrvatski umjetnici pokazali kreativnost, ne samo u stvaranju radova, nego i u načinu na koji ih dijele. Što se financiranja tiče Ivor kaže da su njihove izložbe financirane iz različitih izvora, iz vlastitih sredstava te nekoliko natječaja Ministarstva kulture poput Razvoja publike u kulturi 2020. godine i Programa digitalne prilagodbe i kreiranja novih kulturnih i edukativnih sadržaja 2021. godine. U galeriji Omnibus slična je situacija, dok Siniša dodaje da iako je honorar umjetnika uvijek dio troškovnika na nekom natječaju, gotovo nikad se ne ostvari puni iznos poticaja pa je najčešće iznos dovoljan da pokrije troškove bez kojih se ne može. Honorari umjetnika su na zadnjem mjestu. Ministarstvo kulture i medija 2020. godine objavilo je Javni poziv za Programe digitalne prilagodbe i kreiranje novih kulturnih i edukativnih sadržaja gdje su se potpore dodijelile za financiranje digitalne produkcije postojećih umjetničkih formi upotrebom novih tehnologija koje pružaju mogućnosti dodatnog sadržaja kulturnih programa te kreiranje novih sadržaja kulturnog i edukativnog karaktera šire dostupnosti u skladu s novonastalim epidemiološkim okolnostima. Potpore su dodijeljene u prosincu iste godine te je od 401 prijave, 283 projekata dobilo ukupno više od 8 milijuna kuna. U veljači 2021. godine objavljen je Javni poziv za poticanje stvaralaštva vizualnih umjetnika koji uključuje projekte virtualnog bilježenja i korištenje digitalnih tehnologija, stoga vidimo da su ovakvi projekti vrijedni daljnjeg razvoja bez obzira na nadu u kraj širenja pandemije i povratak publike u kulturno-umjetničke prostore.
Očekujemo da će stabilizirati epidemiološka situacija i da ćemo vrlo brzo opet funkcionirati „po starom“, a s virtualnim izložbama definitivno idemo dalje. VR je neminovno dio naše budućnosti i smatramo da je to nešto što vrijedi razvijati – optimistično govori Siniša.
Financiranje virtualnih izložbi
Od virtualnih izložbi do kazališta budućnosti vidimo da su hrvatski umjetnici pokazali kreativnost, ne samo u stvaranju radova, nego i u načinu na koji ih dijele. Što se financiranja tiče Ivor kaže da su njihove izložbe financirane iz različitih izvora, iz vlastitih sredstava te nekoliko natječaja Ministarstva kulture poput Razvoja publike u kulturi 2020. godine i Programa digitalne prilagodbe i kreiranja novih kulturnih i edukativnih sadržaja 2021. godine. U galeriji Omnibus slična je situacija, dok Siniša dodaje da iako je honorar umjetnika uvijek dio troškovnika na nekom natječaju, gotovo nikad se ne ostvari puni iznos poticaja pa je najčešće iznos dovoljan da pokrije troškove bez kojih se ne može. Honorari umjetnika su na zadnjem mjestu. Ministarstvo kulture i medija 2020. godine objavilo je Javni poziv za Programe digitalne prilagodbe i kreiranje novih kulturnih i edukativnih sadržaja gdje su se potpore dodijelile za financiranje digitalne produkcije postojećih umjetničkih formi upotrebom novih tehnologija koje pružaju mogućnosti dodatnog sadržaja kulturnih programa te kreiranje novih sadržaja kulturnog i edukativnog karaktera šire dostupnosti u skladu s novonastalim epidemiološkim okolnostima. Potpore su dodijeljene u prosincu iste godine te je od 401 prijave, 283 projekata dobilo ukupno više od 8 milijuna kuna. U veljači 2021. godine objavljen je Javni poziv za poticanje stvaralaštva vizualnih umjetnika koji uključuje projekte virtualnog bilježenja i korištenje digitalnih tehnologija, stoga vidimo da su ovakvi projekti vrijedni daljnjeg razvoja bez obzira na nadu u kraj širenja pandemije i povratak publike u kulturno-umjetničke prostore.
Očekujemo da će stabilizirati epidemiološka situacija i da ćemo vrlo brzo opet funkcionirati „po starom“, a s virtualnim izložbama definitivno idemo dalje. VR je neminovno dio naše budućnosti i smatramo da je to nešto što vrijedi razvijati – optimistično govori Siniša.
Nika Konecki i Lucija Ropret