autori: tajana josipović, ela šeremet, sunčica šoljan, dario topić
PREDVIDIVA JE JEDINO NEPREDVIDIVOST
Europa ne pamti ovako vruće i suho ljeto, no što donosi jesen?
Rekordne vrućine i suše, žarile su i palile Europom cijeloga ljeta i donijela ogromne šteta te još jednom pokazale opasnost klimatskih promjena koje su tu. Stoga, svi građani, a posebice poljoprivrednici sa strepnjom čekaju jesen. Jedan od najvećih meteoroloških servisa na svijetu, američki, AccuWeather objavio je sezonske prognoze za jesen 2022. Osim toga, krajem kolovoza objavljeni su i računalni modeli koji predviđaju ponašanje atmosfere u mjesecima koji dolaze.
Ukratko, najlakše i najsigurnije predviđanje bilo je da je sve teže predvidjeti moguće meteorološke uvjete.
Ukratko, najlakše i najsigurnije predviđanje bilo je da je sve teže predvidjeti moguće meteorološke uvjete.
Ljeto će polako, ali neprimjetno ipak popuštati
Slika 1 - Odstupanje temperaturnih vrijendosti tijekom ljeta 2022. u odnosu na višegodišnji prosjek (izvor: ECMWF)
Reći da je Europa pretrpjela vruće ljeto bilo bi užasno podcjenjivanje. Vrućina je bila neumoljiva i bez presedana i, nažalost, ubila je više od 1000 ljudi samo u Španjolskoj.
Zapadna Europa pretrpjela je jedan od najintenzivnijih lipanjskih toplinskih valova dosad, a vrućina se dodatno pojačala kako je kalendar prešao na srpanj. U srcu ljeta, temperaturni rekordi su padali iz dana u dan, tako da su u mnogim zemljama zabilježeni apsolutni rekordi. Od Portugala preko Francuske pa do Ujedinjenog Kraljevstva gdje je prvi put u povijesti zabilježena temperatura od 40 stupnjeva Celzijevih. Velike probleme stvarali su i nekontrolirani šumski požari koji su pustošili Francusku i jug Španjolske, ali i Sloveniju, Grčku pa i Hrvatsku. Velik problem stvarala je i suša.
Podaci koje je Europski opservatorij za sušu objavio u srpnju pokazuju da se više od 60% kontinenta suočilo s uvjetima suše. Suša je utjecala na sve, od proizvodnje energije do poljoprivrede, riječnog prijevoza, prijevoza robe i korištenja vode. Povijesno niske razine vode pogodile su neke od najvitalnijih rijeka u Europi, uključujući rijeke Po, Temzu i Rajnu , i druge…
Reći da je Europa pretrpjela vruće ljeto bilo bi užasno podcjenjivanje. Vrućina je bila neumoljiva i bez presedana i, nažalost, ubila je više od 1000 ljudi samo u Španjolskoj.
Zapadna Europa pretrpjela je jedan od najintenzivnijih lipanjskih toplinskih valova dosad, a vrućina se dodatno pojačala kako je kalendar prešao na srpanj. U srcu ljeta, temperaturni rekordi su padali iz dana u dan, tako da su u mnogim zemljama zabilježeni apsolutni rekordi. Od Portugala preko Francuske pa do Ujedinjenog Kraljevstva gdje je prvi put u povijesti zabilježena temperatura od 40 stupnjeva Celzijevih. Velike probleme stvarali su i nekontrolirani šumski požari koji su pustošili Francusku i jug Španjolske, ali i Sloveniju, Grčku pa i Hrvatsku. Velik problem stvarala je i suša.
Podaci koje je Europski opservatorij za sušu objavio u srpnju pokazuju da se više od 60% kontinenta suočilo s uvjetima suše. Suša je utjecala na sve, od proizvodnje energije do poljoprivrede, riječnog prijevoza, prijevoza robe i korištenja vode. Povijesno niske razine vode pogodile su neke od najvitalnijih rijeka u Europi, uključujući rijeke Po, Temzu i Rajnu , i druge…
#Copernicus allows the monitoring of the effects of the #drought ongoing in Europe
— Copernicus EU (@CopernicusEU) August 14, 2022
The water shortage □of the Rhine river near #Bonn □□ is quite visible when comparing #Sentinel2 □□□️images of August 2021 and August 2022 pic.twitter.com/RZ6YrWB7Jo
Područja visokog tlaka ostat će netipično dugo nad Europom pa, smatraju u Accuweatheru, neka će mjesta do studenoga morati čekati za normalne jesenske temperature. Veliku ulogu igrat će i suša zbog koje se očekuje brže opadanje lišća te općenito sušenje bjelogorica.
Što čeka Jugoistok Europe?
Prognostičari Accuweathera tvrde kako Balkan i Grčku očekuju 'najraznolikije' vremenske prilike, suša bi trebala popustiti kao i visoke temperature tla, no jedna stvar posebno zabrinjava. Naime, temperature Sredozemnog mora su 5-6 stupnjeva Celzijevih više od prosjeka.
Što to znači? Pojednostavljeno, toplije more znači nestabilniju atmosferu odnosno čest i povećan razvoj oluja kada postoji visok udio vlage u atmosferi zbog visoke temperature mora.
Spomenuta vlaga u troposferi formira ciklone, odnosno olujne sustave koji dolaskom na ohlađeno kopno zbog temperaturne razlike mogu burno reagirati s podlogom te stvoriti nešto što meteorolozi nazivaju 'Medicane' odnosno sredozemni uragan (eng. Mediteranean Hurricane).
- Povećana je vjerojatnost da će klimatološka jesen, koja se zbog jednostavnosti računanja i uspoređivanja podrazumijeva od 1. rujna do 30. studenoga, u većini Hrvatske biti barem prosječne temperature zraka. Vjerojatnije čak i toplija. Ali to nužno ne znači da će sva tri mjeseca biti toplija od prosjeka, a pogotovo ne svi tjedni. No, može se zaključiti kako povremena hladnija razdoblja neće biti dugotrajna i jako izražena da bi u prosjeku ''poništila“ djelovanje onih očekivanih toplijih razdoblja. Pritom je veća vjerojatnost za topliji rujan i listopad, a najmanja za studeni, u kojem postoji i povećana vjerojatnost za višak oborina u odnosu na prosječne vrijednosti. – tvrdi najpoznatiji hrvatski meteorolog, Zoran Vakula.
Što to znači? Pojednostavljeno, toplije more znači nestabilniju atmosferu odnosno čest i povećan razvoj oluja kada postoji visok udio vlage u atmosferi zbog visoke temperature mora.
Spomenuta vlaga u troposferi formira ciklone, odnosno olujne sustave koji dolaskom na ohlađeno kopno zbog temperaturne razlike mogu burno reagirati s podlogom te stvoriti nešto što meteorolozi nazivaju 'Medicane' odnosno sredozemni uragan (eng. Mediteranean Hurricane).
- Povećana je vjerojatnost da će klimatološka jesen, koja se zbog jednostavnosti računanja i uspoređivanja podrazumijeva od 1. rujna do 30. studenoga, u većini Hrvatske biti barem prosječne temperature zraka. Vjerojatnije čak i toplija. Ali to nužno ne znači da će sva tri mjeseca biti toplija od prosjeka, a pogotovo ne svi tjedni. No, može se zaključiti kako povremena hladnija razdoblja neće biti dugotrajna i jako izražena da bi u prosjeku ''poništila“ djelovanje onih očekivanih toplijih razdoblja. Pritom je veća vjerojatnost za topliji rujan i listopad, a najmanja za studeni, u kojem postoji i povećana vjerojatnost za višak oborina u odnosu na prosječne vrijednosti. – tvrdi najpoznatiji hrvatski meteorolog, Zoran Vakula.
Slika 2 - Zoran Vakula (izvor: Varteks)
ukratko...
Proučavanje meteoroloških grafova često zna biti zamorno. Dakle, da rezimiramo, evo što predviđanja modela predlažu za sezonu jesen 2022.:
Očekuje se da će Europa imati toplije temperature od prosjeka u većem dijelu kontinenta. Sustav visokog tlaka trebao bi prevladati u jesen nad većim dijelom kontinenta.
Sjeverna Europa vjerojatno će biti pod utjecajem sustava niskog tlaka, dok će vrijeme nad Britanskim otočjem ovisiti o visokom tlaku u sjevernom Atlantiku.
Nad kopnom se ne očekuju velike oborinske anomalije, osim vjerojatnih sušnih uvjeta koji će se tijekom jeseni nastaviti nad južnom Europom i Sredozemljem. Skandinavija bi mogla vidjeti više oborina u jesenskoj sezoni.
Očekuje se da će Europa imati toplije temperature od prosjeka u većem dijelu kontinenta. Sustav visokog tlaka trebao bi prevladati u jesen nad većim dijelom kontinenta.
Sjeverna Europa vjerojatno će biti pod utjecajem sustava niskog tlaka, dok će vrijeme nad Britanskim otočjem ovisiti o visokom tlaku u sjevernom Atlantiku.
Nad kopnom se ne očekuju velike oborinske anomalije, osim vjerojatnih sušnih uvjeta koji će se tijekom jeseni nastaviti nad južnom Europom i Sredozemljem. Skandinavija bi mogla vidjeti više oborina u jesenskoj sezoni.
Slika 3 - Sezonska prognoza za jesen 2022. (izvor: AccuWeather)
NAJVEĆI PROBLEM OVOGA LJETA - SUŠA
Što će Hrvatska učiniti da pomogne poljoprivrednicima pogođenima sušom? Ministrica obećava milijune…
Ministarstvo poljoprivrede u okviru programa ruralnog razvoja izvanrednom mjerom teškom oko 200 milijuna kuna pomoći će poljoprivrednicima koji trpe štete, ponajprije zbog velike suše, najavila je resorna ministrica Marija Vučković.
Slika 4 - Ministrica poljoprivrede Marija Vučković (izvor: Vlada RH)
Kiša koja je konačno počela padati krajem kolovoza za većinu je poljoprivrednika stigla prekasno. Suša je za sobom ostavila goleme štete na usjevima, zbog čega su hrvatski poljoprivrednici već tražili moratorij na izvoz kao jednu od mjera pomoći, no to se za sada, prema svemu sudeći, neće dogoditi jer "put u ograničavanje prometa na jedinstvenom europskom tržištu nije dobar", kazala je Vučković.
No, država će pomoći, tvrdi ministrica:
– Svi poljoprivrednici koji budu osjećali povećanje troškova i pad prihoda, a koji primjenjuju dobre agrookolišne prakse, moći će koristiti ovu mjeru koja će za njih biti vrijedna do 15 tisuća eura, kao paušalna potpora – kazala je te dodala da Vlada radi na jesenskom paketu potpora, a jedna je odluka već donesena.
Ona se odnosi na pojednostavljivanje procedura vezanih uz dobivanje potpore, odnosno predujma izravnog plaćanja krajem listopada, početkom studenog ove godine.
Kiša koja je konačno počela padati krajem kolovoza za većinu je poljoprivrednika stigla prekasno. Suša je za sobom ostavila goleme štete na usjevima, zbog čega su hrvatski poljoprivrednici već tražili moratorij na izvoz kao jednu od mjera pomoći, no to se za sada, prema svemu sudeći, neće dogoditi jer "put u ograničavanje prometa na jedinstvenom europskom tržištu nije dobar", kazala je Vučković.
No, država će pomoći, tvrdi ministrica:
– Svi poljoprivrednici koji budu osjećali povećanje troškova i pad prihoda, a koji primjenjuju dobre agrookolišne prakse, moći će koristiti ovu mjeru koja će za njih biti vrijedna do 15 tisuća eura, kao paušalna potpora – kazala je te dodala da Vlada radi na jesenskom paketu potpora, a jedna je odluka već donesena.
Ona se odnosi na pojednostavljivanje procedura vezanih uz dobivanje potpore, odnosno predujma izravnog plaćanja krajem listopada, početkom studenog ove godine.
Slika 6 - Indeks oborina u kolovozu (izvor: DHMZ)
Podsjetimo, suša u Hrvatskoj traje već mjesecima. Prema podacima Državnoga hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), u većini predjela Hrvatske (oko 86% teritorija) sušne ili vrlo sušne prilike zabilježene su u posljednjih šest mjeseci, a ekstremno sušno bilo je na području Istre, Kvarnera i južnodalmatinskim otocima. Istra je prva reagirala još u srpnju, kada je uvela djelomičnu redukciju vode, odnosno ograničenje njena korištenja. Ostali krajevi trenutno nisu posegnuli za posebnim mjerama, no osobito zabrinjava podatak o povijesnim minimumima vodostaja koji su zabilježeni u gotovo svim tekućicama i stajaćicama u državi.
Klimatolozi znakovito upozoravaju kako ovo nije najgore ljeto koje smo doživjeli već, najbolje uzevši u obzir onaj koja dolaze.
Ovakva suša neće prouzročiti štetu samo u poljoprivredi već posljedično i kratkoročno će se odraziti direktno na cijene hrane, a indirektno i dugoročno dostupne zalihe pitke vode. Hrvatska sa zalihama trenutno nije u kritičnom stanju, umiruju iz Hrvatskih voda, no gledajući širu sliku, sa stoljetnom sušom bori se cijela Europa. U Velikoj Britaniji ovo je najsušnije razdoblje od 1935., a velike europske rijeke poput Dunava i Rajne gotovo su preplitke i za plovidbu.
Španjolska, koja voćem i povrćem opskrbljuje velik dio EU, također bilježi katastrofalne štete od suša i nezaustavljivih šumskih požara. Vlada premijera Pedra Sancheza već kreira dugoročan plan gospodarenja vodom jer tamošnji klimatolozi znakovito upozoravaju kako ovo nije najgore ljeto koje smo doživjeli već, najbolje uzevši u obzir onaj koja dolaze.
Podsjetimo, suša u Hrvatskoj traje već mjesecima. Prema podacima Državnoga hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), u većini predjela Hrvatske (oko 86% teritorija) sušne ili vrlo sušne prilike zabilježene su u posljednjih šest mjeseci, a ekstremno sušno bilo je na području Istre, Kvarnera i južnodalmatinskim otocima. Istra je prva reagirala još u srpnju, kada je uvela djelomičnu redukciju vode, odnosno ograničenje njena korištenja. Ostali krajevi trenutno nisu posegnuli za posebnim mjerama, no osobito zabrinjava podatak o povijesnim minimumima vodostaja koji su zabilježeni u gotovo svim tekućicama i stajaćicama u državi.
Klimatolozi znakovito upozoravaju kako ovo nije najgore ljeto koje smo doživjeli već, najbolje uzevši u obzir onaj koja dolaze.
Ovakva suša neće prouzročiti štetu samo u poljoprivredi već posljedično i kratkoročno će se odraziti direktno na cijene hrane, a indirektno i dugoročno dostupne zalihe pitke vode. Hrvatska sa zalihama trenutno nije u kritičnom stanju, umiruju iz Hrvatskih voda, no gledajući širu sliku, sa stoljetnom sušom bori se cijela Europa. U Velikoj Britaniji ovo je najsušnije razdoblje od 1935., a velike europske rijeke poput Dunava i Rajne gotovo su preplitke i za plovidbu.
Španjolska, koja voćem i povrćem opskrbljuje velik dio EU, također bilježi katastrofalne štete od suša i nezaustavljivih šumskih požara. Vlada premijera Pedra Sancheza već kreira dugoročan plan gospodarenja vodom jer tamošnji klimatolozi znakovito upozoravaju kako ovo nije najgore ljeto koje smo doživjeli već, najbolje uzevši u obzir onaj koja dolaze.
O problemima s kojima se voćari susreću razgovarali smo i u podcastu s predsjednikom Hrvatske voćarske zajednice, Branimirom Markotom:
Samo u posljednjih 30 godina čovjek je ispuštanjem CO2 prirodi nanio više štete, nego u posljednjih 300 godina života na Zemlji. Posljedice takvog ponašanja već se sada očituju u porastu temperature što uzrokuje sve češće ekstremne vremenske prilike. Takav razvoj situacije najviše prijeti poljoprivrednicima. Konvencionalna poljoprivreda stvar je prošlosti. Ako žele siguran urod, proizvođači se moraju okrenuti ulaganjima u nove tehnologije.
Mali proizvođači i klimatske promjene
opg prpić
"Kad se dogodilo da mi je tuča sve uništila, odeš na onu njivu s lubenicama, a nemaš što vidjet već vidiš samo jedan mali cvijet. Znači moraš bit pozitivan."
Diana Prpić
Prije dvije godine tuča joj je uništila nasade jagoda, batata i sadnice u plasteniku, a zbog klimatskih promjena više ni sama ne zna kada može planirati branje, prodaju i proizvodnju. Mladoj poljoprivrednici iz Karlovca Diani Prpić, kao i ostalim poljoprivrednicima, država, grad i županija pomaže u borbi s klimom pružajući financijsku pomoć, a potrebno je imati registriran OPG i dostaviti kompliciranu dokumentaciju. Ovo je njezina priča.
Od Brača do Neretve, bili mlađi ili stariji
Pitamo li se kako pomoći
Biljkama i poljoprivrednicima koji su na udaru klimatskih promjena
Svako jutro tramvajem broj 17 Splićanin Mislav Radunić putuje prema Maksimiru. U Zagreb je osim zbog ludog studentskog života došao na fakultet na kojem više od pola svog radnog dana provede u vinogradu, stakleniku ili laboratoriju, riječ je o Agronomskom fakultetu u Zagrebu.
„Agronomija mi je oduvijek bila prvi izbor jer smatram da će proizvodnja hrane i pića uvijek biti važna“ govori Mislav i dodaje „dok nisam upisao agronomiju za klimu i klimatske promjene me nije bilo briga, sada vidim koliko klimatske nepogode, koje su sve češće, imaju utjecaja na biljke“.
Kako klimatske promjene vide iskusniji poljoprivrednici?
Za razliku od njega koji se za to školuje, poljoprivrednici s otoka Brača, Ante Filipi i Ivica Franulić, sve su znanje o voćarstvu, vinarstvu i drugim poljoprivrednik kulturama naučili obrađujući škrtu i suhu zemlju više od četrdeset godina. Uz svakodnevni rad zapazili su promjene na biljkama i tlu kojih nije bilo prije 5 ili 10 godina. Šetajući ili vozeći se mjestima na otoku Braču bilo je normalno uz cestu naići na grmove kupine, stati ubrati ih, pojesti ih i nastaviti putovanje. Danas to više nije slučaj, kupine ne rastu uz cestu, a sve ih je manje i u šumama govori Ante Filipi. Od promjena u klimi u Hrvatskoj se najviše osjeti utjecaj globalnog zatopljenja i ekstremnih vremenskih uvjeta poput tuče, obilnih kiša u godišnjim dobima za koje to nije uobičajeno te sve manje snijega. Većina građana globalno zatopljenje uglavnom kroz promjene u temperaturi zraka, ipak za nešto više od 18 tisuća Hrvata koji se bave i žive od poljoprivrede nepovoljni klimatski uvjeti mogli bi imati – značajne posljedice.
Ljubav se zove – vinogradarstvo
„Agronomija mi je oduvijek bila prvi izbor jer smatram da će proizvodnja hrane i pića uvijek biti važna“ govori Mislav i dodaje „dok nisam upisao agronomiju za klimu i klimatske promjene me nije bilo briga, sada vidim koliko klimatske nepogode, koje su sve češće, imaju utjecaja na biljke“.
Kako klimatske promjene vide iskusniji poljoprivrednici?
Za razliku od njega koji se za to školuje, poljoprivrednici s otoka Brača, Ante Filipi i Ivica Franulić, sve su znanje o voćarstvu, vinarstvu i drugim poljoprivrednik kulturama naučili obrađujući škrtu i suhu zemlju više od četrdeset godina. Uz svakodnevni rad zapazili su promjene na biljkama i tlu kojih nije bilo prije 5 ili 10 godina. Šetajući ili vozeći se mjestima na otoku Braču bilo je normalno uz cestu naići na grmove kupine, stati ubrati ih, pojesti ih i nastaviti putovanje. Danas to više nije slučaj, kupine ne rastu uz cestu, a sve ih je manje i u šumama govori Ante Filipi. Od promjena u klimi u Hrvatskoj se najviše osjeti utjecaj globalnog zatopljenja i ekstremnih vremenskih uvjeta poput tuče, obilnih kiša u godišnjim dobima za koje to nije uobičajeno te sve manje snijega. Većina građana globalno zatopljenje uglavnom kroz promjene u temperaturi zraka, ipak za nešto više od 18 tisuća Hrvata koji se bave i žive od poljoprivrede nepovoljni klimatski uvjeti mogli bi imati – značajne posljedice.
Ljubav se zove – vinogradarstvo
Izvor: Privatna arhiva |
|
Osim u radu oko vinove loze Mislav nakon završetka studija želi ispitivati kvalitetu vina, ali za sada sav njegov rad vezan je za sadnju voća i povraća, rezanje i obrađivanje voćki te povremeno posjećivanje OPG-ova.
Za razliku od Mislava koji je tek na početku, Ivica Franulić vlasnik je OPG-a i vinogradarstvom se bavi više od dvadeset godina. U uvali zvanoj Vela Farska na južnoj strani Brača tik uz more uzgaja vinovu lozu i pretvara je u vino koje dalje prodaje. „Ima mjeseci i godina kada loza rodi odlično, kada je plod kvalitetan, ali sad primjećujem sve češće promjene u plodovima. Bude teško je jer daješ sve od sebe da rodi što bolje, jer ipak od toga živim.“ OPG gospodina Ivice ima status eko, što znači da se tijekom sadnje biljaka i proizvodnje vina uporaba pesticida mora svesti na minimalnu količinu te da se mora koristiti isključivo ekološkim gnojivima. Ekološka gnojiva su sto posto biljnog podrijetla te imanju smanjenu količinu dušika za razliku od običnih, umjetno dobivenih, gnojiva. Za ekološku proizvodnju odlučio se, kako kaže, jer su državne subvencije za OPG-ove veće ako se prijeđe na takvu vrstu proizvodnje.
Koje mjere poduzeti?
Povećanje novčanih iznosa za poljoprivrednike koji se bave upravo ekološkim uzgojem jedna od mjera koje provodi država. Takva vrsta subvencioniranja dio je Mjere 11, samo jedne od mjera koju provodi Integrirani administrativni i kontrolni sustav (IAKS) u sklopu Ministarstva poljoprivrede, a glavna zadaća tog sustava je upravljanje i praćenje poticaja u poljoprivredi. Svaku godinu raspisuju se IAKS mjere u kojima se osim financijskih obaveza i olakšica za poljoprivrednike nalaze i određene preporuke. Osim mjere za eko proizvodnju, Mjera 10, ima za cilj većim novčanim sredstvima privući poljoprivrednike koji moraju izvršiti obveze navedene u natječaju sustava. Tako se Mjera 10 odnosi na zaštitu okoliša i klime pa se od poljoprivrednika očekuje mehaničko uklanjanje korova kako bi se dobila bolja kvaliteta tla, očuvanje maslinika, voćnjaka te ugroženih i zaštićenih biljnih vrsta. Mjere koje poljoprivrednici poduzimaju unutar IAKS sustava nisu ništa novo smatra Mislav. Kako kaže, još od prve godine fakulteta, gotovo na svakom kolegiju uče o utjecaju klimatskih promjena na poljoprivredu te kako pomoći biljkama i poljoprivrednicima u zaštiti. Upravo zbog nepredvidivih vremenskih uvjeta sve više uči i sluša o in door uzgoju biljaka. Takav uzgoj biljaka odnosi se na sadnju u staklenjacima i plastenicima koji omogućuju poljoprivrednicima kontrolirane klimatske uvijete pri čemu vanjski čimbenici manje utječu na biljke, ipak ova vrsta sadnje moguća je samo s određenim kulturama i nije predviđena za velike posjede. Međutim, neke od metoda koje primjenjuju na fakultetu i za koje smatra da su lako dostupne poljoprivrednicima su mreže i folije koje štite biljke od tuče i drugih ekstremnih oborina te kanali pored biljaka koji omogućuju odvodnju u vrijeme poplava i navodnjavanje za vrijeme suša.
Raste iz vode, a sazrijeva brže
Za razliku od poljoprivrednika s Brača, Goran Odak pedesetogodišnji poljoprivrednik iz Opuzena nema problema sa škrtom zemljom ni kanalima za vodu. Posjedi u samom koritu rijeke Neretve omogućavaju njegovim mandarinama i klementinama plodno tlo koje je stalno opskrbljeno dovoljnom količinom vode budući da se stabla nalaze između dva riječna kanala. Tako potreba za navodnjavanjem gotovo pa i nema. „Osim što sam iz godine u godinu primijetio sve više nametnika, moje mandarine sve ranije sazrijevaju, a plodovi znaju biti manji nego inače, ne znam koji je uzrok tome. Danas je sve teže doći do dobrog i zdravog sjemena jer se izgubila kultura njegovanja i čuvanja sjemena ali ne želim prijeći na GMO sjeme.“
Ne sazrijevaju samo mandarine brže, Ante Filipi kaže kako je klima promijenila vrijeme cvjetanja badema. „Nekad su bademi cvali u treći i četvrti mjesec, a sada zbog sve toplijih zima cvijeće počne već u siječnju i veljači, zbog toga i ploda ima sve manje“, ali ni on kao ni Goran ne planira priječi na GMO sjeme za biljke.
Hoće li GMO sjeme zamijeniti prirodno sjeme? Izvor:Privatna arhiva
GMO sjeme nastaje u svjetskim i europskim laboratorijima te se svojim izgledom i veličinom ne razlikuje od prirodnih sjemena. Ipak ono je posebno zato što je umjetno dobiveno upravo kako bi zaštitilo biljke od negativnog utjecaja klimatskih promjena te ih učinilo otporne na ekstremne vremenske uvijete i povećanu količinu štetnih nametnika.
Mislav Radunić, objašnjava kako u umjetno dobivenom sjemenu za biljke ne vidi ništa loše te i on sam kada nije u voćnjaku ili vinogradu vrijeme provodi u laboratoriju na fakultetu. Iako sam još ne sudjeluje u nastanku laboratorijskog sjemena na njegovom fakultetu, ali i drugdje po Hrvatskoj i Europi proizvodi se sjeme koje biljke čini otpornima na stres.
Stres za biljke predstavljaju različite klimatske nepogode zbog kojih biljka može imati problema s rastom, cvatom i plodovima. Mislav govori kako se ova vrsta sjemena već počela široko koristiti u poljoprivredi, a najčešće se primjenjuje u povrćarstvu.
Ante, Ivica i Goran ne planiraju prijeći na neku od ove vrste sjemena pa tako moji sugovornici svoje biljke od negativnog utjecaja klimatskih promjena žele zaštititi prirodno i to najčešće metodom kompostiranja. Svojim biljkama dodaju ostatke trave, lišća ili drugog biootpada, a kompostirati još možemo sve ostatke voća, povrća, kruha te talog čaja ili kave. Upravo je kompostiranje najjeftinija metoda u borbi protiv negativnog učinka klimatskih promjena, a dostupna je svakom od nas bili mi poljoprivrednici, studenti ili samo obični građani.
Autorica: Ela Šeremet
Za razliku od Mislava koji je tek na početku, Ivica Franulić vlasnik je OPG-a i vinogradarstvom se bavi više od dvadeset godina. U uvali zvanoj Vela Farska na južnoj strani Brača tik uz more uzgaja vinovu lozu i pretvara je u vino koje dalje prodaje. „Ima mjeseci i godina kada loza rodi odlično, kada je plod kvalitetan, ali sad primjećujem sve češće promjene u plodovima. Bude teško je jer daješ sve od sebe da rodi što bolje, jer ipak od toga živim.“ OPG gospodina Ivice ima status eko, što znači da se tijekom sadnje biljaka i proizvodnje vina uporaba pesticida mora svesti na minimalnu količinu te da se mora koristiti isključivo ekološkim gnojivima. Ekološka gnojiva su sto posto biljnog podrijetla te imanju smanjenu količinu dušika za razliku od običnih, umjetno dobivenih, gnojiva. Za ekološku proizvodnju odlučio se, kako kaže, jer su državne subvencije za OPG-ove veće ako se prijeđe na takvu vrstu proizvodnje.
Koje mjere poduzeti?
Povećanje novčanih iznosa za poljoprivrednike koji se bave upravo ekološkim uzgojem jedna od mjera koje provodi država. Takva vrsta subvencioniranja dio je Mjere 11, samo jedne od mjera koju provodi Integrirani administrativni i kontrolni sustav (IAKS) u sklopu Ministarstva poljoprivrede, a glavna zadaća tog sustava je upravljanje i praćenje poticaja u poljoprivredi. Svaku godinu raspisuju se IAKS mjere u kojima se osim financijskih obaveza i olakšica za poljoprivrednike nalaze i određene preporuke. Osim mjere za eko proizvodnju, Mjera 10, ima za cilj većim novčanim sredstvima privući poljoprivrednike koji moraju izvršiti obveze navedene u natječaju sustava. Tako se Mjera 10 odnosi na zaštitu okoliša i klime pa se od poljoprivrednika očekuje mehaničko uklanjanje korova kako bi se dobila bolja kvaliteta tla, očuvanje maslinika, voćnjaka te ugroženih i zaštićenih biljnih vrsta. Mjere koje poljoprivrednici poduzimaju unutar IAKS sustava nisu ništa novo smatra Mislav. Kako kaže, još od prve godine fakulteta, gotovo na svakom kolegiju uče o utjecaju klimatskih promjena na poljoprivredu te kako pomoći biljkama i poljoprivrednicima u zaštiti. Upravo zbog nepredvidivih vremenskih uvjeta sve više uči i sluša o in door uzgoju biljaka. Takav uzgoj biljaka odnosi se na sadnju u staklenjacima i plastenicima koji omogućuju poljoprivrednicima kontrolirane klimatske uvijete pri čemu vanjski čimbenici manje utječu na biljke, ipak ova vrsta sadnje moguća je samo s određenim kulturama i nije predviđena za velike posjede. Međutim, neke od metoda koje primjenjuju na fakultetu i za koje smatra da su lako dostupne poljoprivrednicima su mreže i folije koje štite biljke od tuče i drugih ekstremnih oborina te kanali pored biljaka koji omogućuju odvodnju u vrijeme poplava i navodnjavanje za vrijeme suša.
Raste iz vode, a sazrijeva brže
Za razliku od poljoprivrednika s Brača, Goran Odak pedesetogodišnji poljoprivrednik iz Opuzena nema problema sa škrtom zemljom ni kanalima za vodu. Posjedi u samom koritu rijeke Neretve omogućavaju njegovim mandarinama i klementinama plodno tlo koje je stalno opskrbljeno dovoljnom količinom vode budući da se stabla nalaze između dva riječna kanala. Tako potreba za navodnjavanjem gotovo pa i nema. „Osim što sam iz godine u godinu primijetio sve više nametnika, moje mandarine sve ranije sazrijevaju, a plodovi znaju biti manji nego inače, ne znam koji je uzrok tome. Danas je sve teže doći do dobrog i zdravog sjemena jer se izgubila kultura njegovanja i čuvanja sjemena ali ne želim prijeći na GMO sjeme.“
Ne sazrijevaju samo mandarine brže, Ante Filipi kaže kako je klima promijenila vrijeme cvjetanja badema. „Nekad su bademi cvali u treći i četvrti mjesec, a sada zbog sve toplijih zima cvijeće počne već u siječnju i veljači, zbog toga i ploda ima sve manje“, ali ni on kao ni Goran ne planira priječi na GMO sjeme za biljke.
Hoće li GMO sjeme zamijeniti prirodno sjeme? Izvor:Privatna arhiva
GMO sjeme nastaje u svjetskim i europskim laboratorijima te se svojim izgledom i veličinom ne razlikuje od prirodnih sjemena. Ipak ono je posebno zato što je umjetno dobiveno upravo kako bi zaštitilo biljke od negativnog utjecaja klimatskih promjena te ih učinilo otporne na ekstremne vremenske uvijete i povećanu količinu štetnih nametnika.
Mislav Radunić, objašnjava kako u umjetno dobivenom sjemenu za biljke ne vidi ništa loše te i on sam kada nije u voćnjaku ili vinogradu vrijeme provodi u laboratoriju na fakultetu. Iako sam još ne sudjeluje u nastanku laboratorijskog sjemena na njegovom fakultetu, ali i drugdje po Hrvatskoj i Europi proizvodi se sjeme koje biljke čini otpornima na stres.
Stres za biljke predstavljaju različite klimatske nepogode zbog kojih biljka može imati problema s rastom, cvatom i plodovima. Mislav govori kako se ova vrsta sjemena već počela široko koristiti u poljoprivredi, a najčešće se primjenjuje u povrćarstvu.
Ante, Ivica i Goran ne planiraju prijeći na neku od ove vrste sjemena pa tako moji sugovornici svoje biljke od negativnog utjecaja klimatskih promjena žele zaštititi prirodno i to najčešće metodom kompostiranja. Svojim biljkama dodaju ostatke trave, lišća ili drugog biootpada, a kompostirati još možemo sve ostatke voća, povrća, kruha te talog čaja ili kave. Upravo je kompostiranje najjeftinija metoda u borbi protiv negativnog učinka klimatskih promjena, a dostupna je svakom od nas bili mi poljoprivrednici, studenti ili samo obični građani.
Autorica: Ela Šeremet
Veliki proizvođači i klimatske promjene
poljoprivredna umjetnost pred klimatskom kataklizomom
U potragu za odgovorima na sve izazovnije vremenske uvjete otišli smo u Veliku Ludinu u jedan od najmodernijih voćnjaka u Hrvatskoj gdje su nam pokazali na koji se način bore protiv klimatskih promjena.
Voćnjaci velike ludine
Foto galerija prikazuje voćnjake u Velikoj Ludini, u jednom od najmodernijih voćnjaka u Hrvatskoj koji se prostire na 60 hektara.
Izvor: Privatna arhiva