U svijetu gdje su sinonimi za modnu industriju postali brza moda, trendovi, masovna produkcija i zagađenje okoliša kao rješenje tih problema pojavio se pokret koji podržava stil i trendove, no u nešto drugačijem obliku: u obliku održive mode. Porastom broja problema koji se povezuju s modnom industrijom, sve više potrošača postaje svjesno tih problema te se počinju prebacivati na održivije načine kupnje i potrošnje odjeće kako bi sudjelovali u očuvanju okoliša i zdravlja planeta.
No kako bi znali na koji način održiva moda može doprinijeti očuvanju okoliša, trebamo znati što to trenutno narušava stanje okoliša u kontekstu proizvodnje odjeće i na koji način te koje je najbolji način za njegovo očivanje tj. zašto je održiva moda najbolji odgovor na to.
Brza moda referira se na poslovni model modne industrije koji se oslanja na vrlo jeftinu proizvodnju i brzi ciklus rotacije odjeće kod kupaca. Njen razvoj započeo je u 70-im godinama prošlog stoljeća kada su modne kompanije počele eksportirati proizvodnju u drugim, uglavnom Azijskim državama, gdje je proizvodnja bila mnogo jeftinija. Na račun toga, počelo se proizvoditi više odjeće koja se počela prodavati diljem svijeta.
Do kraja 90-ih, modne su kompanije uvelike proširile svoje tržište poslovanja što je dovelo do velike zainteresiranosti potrošača koji su odjednom imali na izbor veliku količinu odjeće po niskim cijenama što bio veliki novitet.
U razdoblju od 1996. do 2012. količina kupljene odjeće po osobi porasla je za 40%, a u isto vrijeme, 50% kupljene odjeće kupci nisu koristili barem godinu dana. To je, uz informaciju da se godišnje oko 30% proizvedene odjeće ne uspije prodati pa ona završi na odlagalištima otpada, dovelo do velike zabrinutosti ekologa zbog ogromne količine novonastalog otpada.
Uz samu bačenu odjeću, veliki problem okolišu stvara i sama proizvodnja odjeće koja uključuje bacanje otrovnih otpadnih voda zagađenim raznim kemikalijama i bojama koje završavaju u vodovodnim sustavima i velike požare koji nerijetko buknu u tvornicama koje često ne prate upute za sigurnost na radu.
Nakon što su rezultati ovakve hiperprodukcije odjeće izašli u javnost, mnogi ekolozi i ekologinje počele su se zauzimati za prestanak ovog poslovnog modela i počeli su nuditi alternativne načine kupovine odjeće i njenog kasnijeg odlaganja i zbrinjavanja. Kao najbolje alternativa za potrošače pojavila se održiva moda koja je posljednjih nekoliko godina dobila veliku pozornost javnosti.
Tekstilni otpad završava na odlagalištima, dok je stopa recikliranja iznimno niska. Nažalost, čak manje od polovice upotrebljene odjeće prikupi se za ponovnu upotrebu ili recikliranje, a samo jedan posto toga završi kao nova odjeća. Razlozi za ovu problematiku su raznoliki, uključujući nedostatak tehnoloških kapaciteta za učinkovito recikliranje odjeće.
Prema informacijama službene stranice Europskog parlamenta, tijekom razdoblja od 2000. do 2015., proizvodnja odjeće se udvostručila, dok se prosječna upotreba odjevnog predmeta smanjila. Europljani svake godine potroše gotovo 26 kg odjeće i bace oko 11 kg tekstila. Veći dio rabljene odjeće, čak 87 posto, završi na spaljivanju ili odlagalištima.
Glavni krivac za ovakav trend je brza moda, potaknuta društvenim mrežama i modnom industrijom koja brzo predstavlja trendove potrošačima. Da bismo se nosili s ovim izazovom, potrebno je razviti nove poslovne modele, poput iznajmljivanja odjeće, poticati proizvode dizajnirane za ponovnu upotrebu i recikliranje (kružna moda) te poticati potrošače da kupuju manje, ali kvalitetnije odjeće (spora moda).
Europska unija prepoznaje ovaj problem te je u sklopu akcijskog plana za kružno gospodarstvo predstavila novu strategiju u ožujku 2022. godine. Ova strategija fokusira se na borbu protiv brze mode, poticanje inovacija u sektoru te izradu trajnijih i recikliranih tekstila. Uključuje ekodizajn za tekstil, jasnije informacije, digitalnu putovnicu proizvoda te poziva tvrtke da preuzmu odgovornost za svoj ugljični otisak i utjecaj na okoliš. Sve ove mjere imaju cilj minimalizirati negativan utjecaj tekstilne industrije na okoliš.
S BRZE NA ODRŽIVU MODU
Postoje različiti alternativni načini nabave odjeće kojima se možemo oduprijeti brzoj modi i rastu njene popularnosti.
Second hand dućani postali su veliki hit, pogotovo među mladima, u posljednjih nekoliko godina. Njihova cjenovna pristupačnost dodatan je plus da se nađe dobra i kvalitetna odjeća vrijedna i više no što košta. Odjeća u second hand dućanima često dolazi iz nečijeg ormara, no nerijetko se tamo nađu i komadi koje neki brend nije mogao ili htio staviti na policu, najčešće zbog neke male tvorničke greške. Zbog toga se isplati kopati po policama jer se često nađu novi komadi s markicom na krivom mjestu.
Kao još jedna alternativa pojavili su se i dućani u kojima je moguće iznajmiti odjeću. Ovo je prije bila vrlo popularna alternativa za nabavljanje vjenčanica koje su uglavnom vrlo skupe i neisplative jer se nose samo jedan dan. No zbog velikog uspjeha takvog načina trgovine, dućani za najam odjeće postali su veliki hit i u svijetu van vjenčanica. Danas se mogu naći dućani s raznim vrstama odjeće za najam što uvelike olakšava brigu oko toga što ćemo obući na nečiju krizmu ili poslovnu večeru.
Nalazimo još jedan način borbe protiv brze mode koja, u ovom slučaju, ne kreće od potrošača već od samih dizajnera. Oni odabiru materijale koje će koristiti u svojoj liniji i danas se često odlučuju na eco-friendly materijale i od njih proizvode svoju odjeću kako bi sami mogli utjecati na ekološki otisak koji će ostaviti njihova linija.
Proučili smo nekoliko Hrvatskih kompanija alternativne proizvodnje i prodavanja odjeće što donosimo u daljnjem tekstu.
ODRŽIVA MODA U HRVATSKOJ
Privatna arhiva
Dobar primjer održive mode u Hrvatskoj je platforma Rent4Style. Rent4Style je inovativna platforma koja se bavi iznajmljivanjem haljina, a osmišljena je od strane Mateje Miljan, koja je svoju strast prema modi pretočila u ovaj jedinstveni poslovni poduhvat. Njezina vizija bila je podijeliti svoju kolekciju haljina s drugima, pretvarajući svoju ljubav prema modi u održivi model poslovanja. - Rent4style prva je platforma za najam odjeće u Hrvatskoj. Ideja je krenula nekako od mene same, koja sam doma bespotrebno gomilala odjeću koju nisam nosila, a odjeća je doslovno imala etiketu. Onda sam išla istraživati kako se to vani radi, kakve su vani prakse i odlučila počet 'rentat' haljine u Hrvatskoj - započela je Miljan.
Miljan, koja se ranije bavila novinarstvom, uspjela je svojim poduzetništvom kreirati platformu koja promovira koncept brze i održive mode.
- Cilj svega toga bio je smanjiti količinu odjeće koju doma bespotrebno držimo, a nosimo jednom ili gotovo nijednom i sve to preusmjeriti na najam koji mi čini puno održiviji i puno bolja odluka od kupovine nečega što ćemo nositi samo jednom. Rent4style pridonosi održivoj modi jer prestajete doma gomilati odjeću koju ne nosite ili koju nosite samo za jednu prigodu, tako da i vaša kupnja postaje pametnija. Vjerojatno kupujete komade koje će te nosit više puta, a komade za jednu do dvije prilike 'rentate' kod nas.
Platforma redovito ažurira svoju ponudu, a korisicima pruža pristup širokom spektru haljina i drugih odjevnih predmeta. Korisnicima se omogućuje lagan izbor proizvoda, s detaljnim prikazima kroz fotografije i videozapise, što pomaže pri donošenju informirane odluke o iznajmljivanju. Korisnici mogu rezervirati haljine za željene datume, a ukoliko je odabrana haljina zauzeta, postoji mogućnost obavijesti o njezinoj dostupnosti.
- 90 posto asortimana su haljine, nešto je tu odjela i sve više torbica. U budućnosti će biti puno toga, ali fokus se i dalje zadržava na haljinama jer je to komad koji najčešće kupujemo radi jednog nošenja. Miljan je objasnila i koja demografija ljudi najčešće koristi njene proizvode.
- Naše usluge koriste žene svih dobi, ali nekako su to više poslovne žene, s nešto malo više godina. Sve više nam se približava i mlađa populacija, mlade maturantice, i to mi je jako drago. Vjerujem da ih na to djelomično potiču i njihove majke, tako da nam je cilj obuhvatiti što širu publiku što se tiče žena svih godina.
Zanimalo nas je i od kuda dolazi odjeća u navedenoj ponudi.
- Haljine nabavljam iz svih dijelova svijeta, ne vodim se brendom, on mi nije bitan, fokusiram se na model haljine. Bitno mi je da stil ostane onakav kakvim me ljudi poznaju. Naravno da tu ima i dosta naših šivanih haljina i nadam se da će uskoro neke od njih biti i brendirane pod Rent4style brendom.
Proces iznajmljivanja je jednostavan i korisniku prijateljski. Nakon što korisnik izabere proizvod i veličinu, haljina se dostavlja na navedenu adresu, a nakon nošenja vraća se u originalnoj ambalaži.
- Haljinu možete unajmiti putem naše web platforme, ili putem WhatsAppa ili Instagrama. U pravilu stižu četvrtkom, stiže čista i vraća se nošena. Dostavna služba onda u ponedjeljak dolazi po nju.
Audio verziju intervjua poslušajte ovdje:
Privatna arhiva
Proces iznajmljivanja je jednostavan i korisniku prijateljski. Nakon što korisnik izabere proizvod i veličinu, haljina se dostavlja na navedenu adresu, a nakon nošenja vraća se u originalnoj ambalaži.
- Haljinu možete unajmiti putem naše web platforme, ili putem WhatsAppa ili Instagrama. U pravilu stižu četvrtkom, stiže čista i vraća se nošena. Dostavna služba onda u ponedjeljak dolazi po nju.
Otkrila je i što nosi budućnost. - Planova za budućnost je puno, najviše će se raditi na brendiranju, odnosno stvaranju nekakvih haljina koje se mogu povezati s Rent4styleom. Ne bih otkrivala previše, sve u svoje vrijeme, u skladu s financijama. U ovoj godini je još potrebno organizirati i postaviti cijelo poslovanje na noge da ono postane isplativo, a onda ćemo korak po korak dalje.
Ovaj model poslovanja ne samo da omogućava korisnicima da eksperimentiraju s različitim stilovima bez potrebe za stalnim kupovanjem novih haljina, već i smanjuje otpad i potiče održivost u modnoj industriji.
- Mislim da mladi znaju jako puno o održivoj modi i da to postaje neka vrsta trenda što je odlično, i vjerujem da će svi ići u tom smjeru i da to neće biti ništa neobično ili čudno. Sve više ljudi kupuje u 'second hand' dućanima, dok se kupnja u velikim brendiranim dućanima, posebno vani, već nekako smatra 'isfuranom'. Mislim da će sve ići u smjeru održive mode, a mi smo tu da pratimo taj korak i pripomognemo u tome.
Ova mala trgovina okuplja ljubitelje vintage mode: 'Naš je fokus prvenstveno na jugoslavenskoj modi'
Jedan drugačiji primjer održive mode nalazimo u moru ilegalno parkiranih automobila u Ulici kneza Ljudevita Posavskog u Zagrebu, gdje se smjestila jedna mala, ali odvažna trgovina koja u prostoru od svega 15-ak kvadrata okuplja ljubitelje održive mode i vintage komada mahom iz Jugoslavije. Riječ je, naime, o trgovini simpatičnog naziva Mango Sticky Rice koja već punih pet godina okuplja ljubitelje vintage mode iz svih dijelova Hrvatske.
Koji kupci najčešće dolaze u trgovinu, što uopće označava pojam „vintage“ i koji se komadi mogu kupiti u ovoj slatkoj trgovini, otkrila nam je njena vlasnica Nidžara Mustafić.
Odjeća je probrana, a cijene - umjerene
- Vintage odjeća znači da je odjeća stara minimalno 25 godina te da predstavlja najbolje iz tog razdoblja kada je napravljena. Naš je fokus prvenstveno na jugoslavenskoj modi, stoga otkupljujemo odjeću od ljudi iz regije. Nerijetko onda znamo u kojoj su prigodi nosili koje komade i kada su ih kupili, što je našim kupcima izrazito zanimljivo kada im prenesemo tu informaciju - objašnjava nam Nidžara.
U Zagrebu, kako i sama kaže, ima dosta second hand trgovina, no dok je tamo ponajviše miješana roba koja se može kupiti za šaku eura, u Mango Sticky Riceu to nije slučaj. Tamo je roba probrana te cijene idu od 10 pa do 200-tinjak eura, ovisno o tome što se kupuje.
- Cijene su, rekla bih, umjerene. Traperice su oko 30 eura, kaputi oko 50, a krznene bunde oko 150 eura. Dolaze nam ponajviše studenti, mladi grafički dizajneri, arhitekti, glumci i umjetnici, a ima puno i onih iznad 50 koji su nostalgični za starijim, finim materijalima, pa traže, primjerice traperice Levi's 501 bez elastina - govori nam vlasnica vintage trgovine.
U prodaji im pomaže suradnja s umjetnicima
Iako se roba može naručiti i putem društvenih mreža, Nidžara nam ističe kako ljudi uglavnom vole doći fizički u trgovinu i probati što im se sviđa jer brojevi variraju, a tu je svakako i faktor „kopanja“ koji nerijetko rezultira neplaniranom kupovinom. No, usprkos tome, Mango Sticky Rice bi uskoro mogao dobiti i pravi webshop koji će zasigurno privući nove ljubitelje vintage mode.
- Ni u jednom trenutku u pet godina poslovanja aktivnost nije stala, ali postoje sezone gdje posao ide bolje i gdje ide lošije. Tipa, od devetog do 12. mjeseca posao ide najbolje. Tada se mijenja garderoba, kupuju se kaputi, čizme, džemperi, baloneri, kožnjaci, a najslabije promet ide ljeti jer studenti idu doma, a ostali idu na godišnje odmore - kaže Nidžara.
U prodaji im pomaže i suradnja s mladim umjetnicima koji u Mango Sticky Riceu mogu izložiti svoje radove, a zauzvrat reklamiraju trgovinu na svojim društvenim mrežama. Tako se napravi veća fluktuacija ljudi kroz trgovinu i svakome je dobro – umjetnicima jer se prodaju njihovi radovi, a trgovini jer dolazi više kupaca.
Ništa se ne može dogoditi preko noći
Na koncu, nismo mogli odoljeti, a da Nidžaru ne pitamo što misli o brzoj modi. Rekla nam je da ju to mnogi pitaju očekujući da će reći kako je „brza moda katastrofa“, ali njeno mišljenje je znatno drugačije.
- Očekivati da netko ima sve iz ormara iz second handa i vintage trgovina je nerealno. Mrzim to etiketiranje. Ljudi nose ono što vole nositi, kupuju ono što si mogu priuštiti i mislim da je mješavina brze mode i second handa idealna - zaključuje te ističe kako će do općeg prihvaćanja održive mode doći sporo i to zahvaljujući mlađim generacijama koji su otvoreniji po tom pitanju.
Ukusi se, dodaje, mijenjaju, ali to se ništa ne može dogoditi preko noći. Iskreno nam govori i kako smatra da vintage nije za svakoga te da za takvu vrstu robe moraš biti „drzak“ i imati nekog smisla za kombiniranje. Smatra, također, da bi veliku razliku napravilo da ljudi na godišnjoj razini nabave barem dvije ili tri second hand stvari.
- Ne može se, doduše, ljudi kriviti obzirom da je ekonomska situacija u državi teška, pogotovo ako uzmemo u obzir prošlu godinu gdje je inflacija bila jako visoka i cijene su svugdje išle gore. Ljudi zapravo biraju ono što im je nužno i ono što stvarno trebaju. Kupci nam dolaze, isti oni kao i prije, ali umjesto tri stvari, sada će izabrati možda jednu, napominje Nidžara.
FUTURISTIČKI DIZAJN
Medijsku pozornost dobila je i mlada zagrebačka dizajnerica Andrea Morell, koja je na ovogodišnjem Zagreb Design Weeku, predstavila je svoju najnoviju kolekciju "Cyber Noir", i time oduševila publiku svojim inovativnim pristupom modi.
Dizajnerica je poznata po svom angažmanu u održivom modnom dizajnu i eksperimentiranju s 3D printanjem, pri ćemu istražuje granice između tehnologije i mode. Njena kolekcija "Cyber Noir" donosi futuristički dojam, inspiriran tehnološkim napretkom, a istovremeno postavlja duboka pitanja o prirodi ljudske egzistencije u digitalnom dobu.
Kroz svoju kolekciju istražuje koncept upcyclinga, transformirajući otpadne materijale u moderne, "trendy" komade odjeće. Uz to, Morell koristi 3D printanje kako bi stvorila personaliziranu odjeću koja naglašava održivost. Kolekcija ne samo da je modno izražajna, već i filozofski duboka, postavljajući pitanje o tome jesmo li već prenijeli svoje umove u virtualni oblak.
Posebna pažnja posvećena je komadima nakita koje je dizajnirala umjetna inteligencija. Detalji poput matičnih ploča i binarnih brojeva naglašavaju ulogu čovjeka kao izvornog kreatora u digitalnom svijetu. Morell tome pokušava stvoriti most između stvarnosti i virtualnosti kroz svoje djelo.
Nakon uspjeha "Cyber Noir" kolekcije, planira se posvetiti dizajniranju održive odjeće od - gljiva, prateći time popularni modni trend. Također najavljuje svoj korak prema muškoj modi, obećavajući inovacije koje će i muškarce uvesti u svijet održive i personalizirane odjeće.
Andrea svojom strašću za održivim dizajnom i eksperimentalnim pristupom, ostavlja snažan pečat na modnoj sceni, istovremeno potičući razmišljanje o našoj ulozi u svijetu tehnologije i virtualne stvarnosti.
ŠTO I KAKO DALJE?
Uz alternativne načine nabave odjeće, njihovim recikliranjem i kupovinom već korištene ili ekološki napravljene odjeće, mi kao pojedinci i pojedinke možemo uvelike utjecati na svoj otisak na okoliš i smanjiti ga na minimum.
Iako su u Hrvatskoj ovi trendovi tek krenuli i tek su se počeli probijati na scenu, uz podršku potrošača, možemo se samo nadati da će procvijetati još više ovakvih poduzeća i dizajnera koji će, uz svoj profit, gledati i na spašavanje okoliša kao jedan od svojih prioriteta.