Kroz svoju bogatu prošlost, pa sve do danas, moda u cijelom svijetu predstavlja simbol, komunikaciju, identitet i industriju, a to sve kao da prelijeće preko glava medija i publika u Hrvatskoj. Na prvi pogled bi se moglo reći kako smo nacija koja je u svakom smislu operirana od mode, no to je itekako daleko od istine. Istina o modi u Hrvatskoj i modi hrvatske izrade i dalje postoji, samo ju treba ponovo otkriti.
Bogata i raskošna prošlost hrvatske mode, te njena jednako blistava budućnost, u sadašnjosti su izgubljene u moru lifestyle rubrika gdje njihov pravi smisao i moć ne može doći do izražaja. Iz svih ovih razloga je nastala novinarska priča pod nazivom ''Gdje je nestala moda u Hrvatskoj?'', u kojoj će Vam Marija Lubina, Hana Mežnarić, Sara Šokić i Ivan Ilić sa stilom iznova otkriti sve dubine mode i njene potencijale na našim prostorima.
Bogata i raskošna prošlost hrvatske mode, te njena jednako blistava budućnost, u sadašnjosti su izgubljene u moru lifestyle rubrika gdje njihov pravi smisao i moć ne može doći do izražaja. Iz svih ovih razloga je nastala novinarska priča pod nazivom ''Gdje je nestala moda u Hrvatskoj?'', u kojoj će Vam Marija Lubina, Hana Mežnarić, Sara Šokić i Ivan Ilić sa stilom iznova otkriti sve dubine mode i njene potencijale na našim prostorima.
Zašto je moda više od odjeće?
Mnogi bi se mogli zapitati - zašto baš moda? Ona nije nešto najdublje i najvažnije na svijetu. S druge strane, kako bi rekla naša sugovornica: ˝Svi bi se odijevali, a nitko ne zna zašto i ne želi pričati o tome˝. Moda je stvar od koje ne možemo pobjeći, podsvjesno ni ne želimo, a čak i oni koji žele - ne mogu. Važna je kao pojava, kao industrija, kao pokazatelj pripadnosti i još puno toga.
U kratkom explainer videu, u čijoj nam je izradi svojim znanjem pomogla dr.sc. Petra Krpan sa Tekstilno tehnološkog fakulteta u Zagrebu, poslušajte što je moda, zašto je ona važna i kako se točno tiče svih nas.
U kratkom explainer videu, u čijoj nam je izradi svojim znanjem pomogla dr.sc. Petra Krpan sa Tekstilno tehnološkog fakulteta u Zagrebu, poslušajte što je moda, zašto je ona važna i kako se točno tiče svih nas.
Autorica: Marija Lubina
ANKETA: Ne znam nabrojati tri naša mlada i zanimljiva dizajnera, a sigurno ih ima!
Da prosječni Hrvat vanzemaljcu treba opisati odakle dolazi, spomenuo bi kulen, Jadran i Luku Modrića. Koliko god nastavljao nabrajati, vjerojatno ne bi spomenuo bogatu modnu tradiciju (zato što o njoj ništa ne zna). Većini modni domet završava na poznavanju povijesti kravate.
Proveli smo anonimnu anketu među studentima Fakulteta političkih znanosti koju smo podijelili u pripadajućim Facebook grupama raznih godina studija. Cilj nam je bio ispitati njihovo znanje o hrvatskoj modnoj tradiciji, te također otkriti na koji se način informiraju o modi, iz kojih izvora, te ispitati što znaju o trenutno najpopularnijim osobama i događajima svjetske modne scene. Pretpostavili smo da ispitanici prate modu, naročito svjetsku, no da o hrvatskoj malo znaju.
Naše studente itekako zanima moda. Čak je 92 od 110 ispitanika ankete odgovorilo kako aktivno prati modu. Kad bismo kao mjerilo uzeli količinu modnog novinarstva u domaćim medijima, ta bi slika izgledala znatno drugačije. Moda je u nas skrivena u lifestyle rubrike na šačici portala, a i to malo sadržaja najčešće je sponzorirano.
Upravo zato ne čudi kako 57 posto ispitanika modni sadržaj u hrvatskim medijima smatra lošim ili vrlo lošim te aktualnosti iz svijeta mode traži u stranim izvorima.
Proveli smo anonimnu anketu među studentima Fakulteta političkih znanosti koju smo podijelili u pripadajućim Facebook grupama raznih godina studija. Cilj nam je bio ispitati njihovo znanje o hrvatskoj modnoj tradiciji, te također otkriti na koji se način informiraju o modi, iz kojih izvora, te ispitati što znaju o trenutno najpopularnijim osobama i događajima svjetske modne scene. Pretpostavili smo da ispitanici prate modu, naročito svjetsku, no da o hrvatskoj malo znaju.
Naše studente itekako zanima moda. Čak je 92 od 110 ispitanika ankete odgovorilo kako aktivno prati modu. Kad bismo kao mjerilo uzeli količinu modnog novinarstva u domaćim medijima, ta bi slika izgledala znatno drugačije. Moda je u nas skrivena u lifestyle rubrike na šačici portala, a i to malo sadržaja najčešće je sponzorirano.
Upravo zato ne čudi kako 57 posto ispitanika modni sadržaj u hrvatskim medijima smatra lošim ili vrlo lošim te aktualnosti iz svijeta mode traži u stranim izvorima.
Najveći problemi hrvatske modne scene su...
U sklopu ankete smo postavili pitanje s mogućim otvorenim odgovorom u kojem su nam ispitanici pisali svoje dojmove o hrvatskoj modnoj sceni.
|
Foto: WikiMedia Commons
|
Autori: Ivan Ilić
|
zlatna igla: najdugovječnija modna manifestacija u regiji
Po uzoru na pariške modne događaje, još davne 1935. godine, u Hrvatskoj je satkana ideja koja je potrajala sve do danas, prepoznatljiva obrtnička modna revija - Zlatna igla. Jedina je to modna manifestacija koja na našim prostorima traje skoro jedno stoljeće.
Sa sigurnošću se može reći kako je ovo jedan od najbitnijih hrvatskih modnih događaja upravo zbog dugovječnosti održavanja te uzvanika iz javnog i kulturnog svijeta, koji ovaj događaj ne propuštaju. U organizaciji Udruženja obrtnika grada Zagreba, u projekt Zlatne igle uključeno je stotinjak obrtnika među kojima se mogu pronaći dizajneri, postolari, frizeri, kozmetičari, zlatari pa čak i cvjećari. Zbog konstantno novih, maštovitih ideja dizajnera, truda i odabira kvalitetnih materijala Zlatna igla uspjela se održati sve do danas i tako predstavlja žilu kucavicu modnoga svijeta u Hrvatskoj, koji na žalost sve više blijedi u medijskoj sferi, odnosno ostaje skriven daleko od zvučne modne scene kakvu naši dizajneri zaslužuju.
Od 2019. Godine Zlatnoj igli se osim hrvatskih dizajnera poput Etne Maar, Mustre, Ive Karačić, Stolnik, Etno butika Mara, Modnog salona Dora, priključuje i Škola za modu i dizajn. Polaznici škole imali su svoju samostalnu kolekciju, što dokazuje kako Zlatna igla nije isključivo događaj postojećih hrvatskih dizajnera, već poticaj i veliko iskustvo onima koji će to, jednog dana, tek postati.
Sa sigurnošću se može reći kako je ovo jedan od najbitnijih hrvatskih modnih događaja upravo zbog dugovječnosti održavanja te uzvanika iz javnog i kulturnog svijeta, koji ovaj događaj ne propuštaju. U organizaciji Udruženja obrtnika grada Zagreba, u projekt Zlatne igle uključeno je stotinjak obrtnika među kojima se mogu pronaći dizajneri, postolari, frizeri, kozmetičari, zlatari pa čak i cvjećari. Zbog konstantno novih, maštovitih ideja dizajnera, truda i odabira kvalitetnih materijala Zlatna igla uspjela se održati sve do danas i tako predstavlja žilu kucavicu modnoga svijeta u Hrvatskoj, koji na žalost sve više blijedi u medijskoj sferi, odnosno ostaje skriven daleko od zvučne modne scene kakvu naši dizajneri zaslužuju.
Od 2019. Godine Zlatnoj igli se osim hrvatskih dizajnera poput Etne Maar, Mustre, Ive Karačić, Stolnik, Etno butika Mara, Modnog salona Dora, priključuje i Škola za modu i dizajn. Polaznici škole imali su svoju samostalnu kolekciju, što dokazuje kako Zlatna igla nije isključivo događaj postojećih hrvatskih dizajnera, već poticaj i veliko iskustvo onima koji će to, jednog dana, tek postati.
Izvori i foto:
Arhiva MUO (MUOAthena+)
Facebook (Zlatna igla - obrtnička modna revija)
Arhiva MUO (MUOAthena+)
Facebook (Zlatna igla - obrtnička modna revija)
Autorice: Hana Mežnarić, Sara Šokić
s kustosicom andreom klobučar O modnom blagu muzeja za umjetnost i obrt
Zagrebački Muzej za umjetnost i obrt u svojoj zbirci tekstila, mode i modnog pribora ima povijesno važne komade odjeće i modnih dodataka. Naime, ondje se mogu pronaći povijesni komadi poput haljina s Austro-Ugarskog dvora, no i kreacije utjecajnih modnih kuća kao što su Valentino, Chanel, Fendi, Lanvin, Pierre Balmain i drugi. Unutar zbirke nalaze se i važni komadi hrvatskih dizajnera poput Žuži Jelinek, Mirjane Marić i Gjure Matića.
Kustosica Andrea Klobučar ističe kako je puni naziv zbirke „Zbirka tekstila i modnog pribora“.
- Zbirka se sastoji od deset podzbirki, od kojih su odijevanje i modni pribor samo dvije – objašnjava Klobučar te dodaje kako su upravo te dvije podzbirke najbrojnije i najzanimljivije široj javnosti.
Podzbirke odjeće i modnog pribora dokumentiraju kulturu odijevanja u Hrvatskoj od 17. stoljeća do danas. Najstariji odjevni predmeti unutar zbirke potječu iz davne 1710. godine, a riječ je o suknji i haljetku. Kustosica Klobučar je u prosincu 2020. za Telegram istaknula kako zbirka ipak prati i suvremena modna zbivanja te su tako najmlađi odjevni predmeti i modni pribor unutar opusa oni tuzlanskog brenda Irma+Kohel iz 2019. godine. S obzirom na bogatstvo same zbirke, teško je izdvojiti jedan eksponat kao posebno važan i zanimljiv.
- U svakoj cjelini je sigurno nekoliko zanimljivih. Od Kerman saga s prikazom scena iz epa o Kosravu i Širin, fragmenata čipke i tkanina iz 17. stoljeća pa do historicističke vjenčanice Jelke Winkler ili Igora Galaša iz 2011. godine – za Telegram je kazala Klobučar.
Kustosica Andrea Klobučar ističe kako je puni naziv zbirke „Zbirka tekstila i modnog pribora“.
- Zbirka se sastoji od deset podzbirki, od kojih su odijevanje i modni pribor samo dvije – objašnjava Klobučar te dodaje kako su upravo te dvije podzbirke najbrojnije i najzanimljivije široj javnosti.
Podzbirke odjeće i modnog pribora dokumentiraju kulturu odijevanja u Hrvatskoj od 17. stoljeća do danas. Najstariji odjevni predmeti unutar zbirke potječu iz davne 1710. godine, a riječ je o suknji i haljetku. Kustosica Klobučar je u prosincu 2020. za Telegram istaknula kako zbirka ipak prati i suvremena modna zbivanja te su tako najmlađi odjevni predmeti i modni pribor unutar opusa oni tuzlanskog brenda Irma+Kohel iz 2019. godine. S obzirom na bogatstvo same zbirke, teško je izdvojiti jedan eksponat kao posebno važan i zanimljiv.
- U svakoj cjelini je sigurno nekoliko zanimljivih. Od Kerman saga s prikazom scena iz epa o Kosravu i Širin, fragmenata čipke i tkanina iz 17. stoljeća pa do historicističke vjenčanice Jelke Winkler ili Igora Galaša iz 2011. godine – za Telegram je kazala Klobučar.
Foto: Arhiva MUO (MUOAthena+)
Za cijeli Muzej, pa tako i za samu Zbirku, donacije imaju posebnu važnost.
- Kad je 2016. u MUO održana čarobna izložba “Orašar – najljepša božićna bajka”, na njoj su između ostalog izloženi i kostimi Belinde Wright, primabalerine Londonskog festivalskog baleta, kasnije preimenovanog u Engleski nacionalni balet. Nakon njezine smrti, zbirku je 2007. naslijedio njezin dugogodišnji plesni i životni partner Hrvat Jelko Jureša. Po završetku izložbe on je iz Züricha gdje stanuje stigao u Zagreb, ali ne kako bi odnio izloženi materijal. Jureša ga je donirao Muzeju uz još predmeta iz njegove kolekcije kostima, ali i fotografija s potpisima svjetski poznatih plesača, dokumentacije i literature o povijesti baleta, a sve to danas čini cjelinu, Donaciju Jureša – u prosincu je za Telegram napisala modna novinarka Nives Bošnjak.
- Kad je 2016. u MUO održana čarobna izložba “Orašar – najljepša božićna bajka”, na njoj su između ostalog izloženi i kostimi Belinde Wright, primabalerine Londonskog festivalskog baleta, kasnije preimenovanog u Engleski nacionalni balet. Nakon njezine smrti, zbirku je 2007. naslijedio njezin dugogodišnji plesni i životni partner Hrvat Jelko Jureša. Po završetku izložbe on je iz Züricha gdje stanuje stigao u Zagreb, ali ne kako bi odnio izloženi materijal. Jureša ga je donirao Muzeju uz još predmeta iz njegove kolekcije kostima, ali i fotografija s potpisima svjetski poznatih plesača, dokumentacije i literature o povijesti baleta, a sve to danas čini cjelinu, Donaciju Jureša – u prosincu je za Telegram napisala modna novinarka Nives Bošnjak.
Foto: Arhiva MUO (MUOAthena+)
Jedna od posebnijih donacija za kustosicu Zbirke jeste ona iz 2014. U vrijeme pripreme izložbe “U dobru i zlu / Vjenčana odjeća od 1870. do 1970.” ostvarila je suradnju s domaćim dvojcem poznatim kao eNVy room.
- Nikica Ivančević i Vjeko Franetović iz modnog brenda eNVy room Muzeju su, uz vjenčanicu poklonili i krojačku lutku jer smo bili u deficitu s lutkama, a ja sam, za oprost jer su kasnili, dobila Merci čokoladni adventski kalendar. To je bio početak našeg malog prijateljstva koje smo pet godina kasnije okrunili izložbom Pohvala ženstvenosti – 15 godina modnog brenda eNVy room – za Telegram je prepričala kustosica Andrea Klobučar.
Nažalost, Muzej za umjetnost i obrt dijeli sudbinu brojnih zgrada u središtu hrvatske metropole.
- Muzej za umjetnost i obrt jako je stradao u zagrebačkim potresima 2020. godine. Zgrada ima crvenu naljepnicu, fundus je preseljen iz zgade, a i djelatnici će uskoro biti jer zgrada kreće u cjelovitu obnovu – govori nam kustosica „Zbirke tekstila i modnog pribora“.
Unatoč tome, svi zainteresirani na mrežnim stranicama Muzeja mogu online pogledati zbirku.
- Smatram da je fundus MUO zbirke tekstila i modnog pribora vidljiv i dostupan svim zainteresiranima za pretraživanje i pregledavanje te služi kao dokaz da se Hrvatska i na ovom polju ima čime podičiti – zaključuje Klobučar.
- Nikica Ivančević i Vjeko Franetović iz modnog brenda eNVy room Muzeju su, uz vjenčanicu poklonili i krojačku lutku jer smo bili u deficitu s lutkama, a ja sam, za oprost jer su kasnili, dobila Merci čokoladni adventski kalendar. To je bio početak našeg malog prijateljstva koje smo pet godina kasnije okrunili izložbom Pohvala ženstvenosti – 15 godina modnog brenda eNVy room – za Telegram je prepričala kustosica Andrea Klobučar.
Nažalost, Muzej za umjetnost i obrt dijeli sudbinu brojnih zgrada u središtu hrvatske metropole.
- Muzej za umjetnost i obrt jako je stradao u zagrebačkim potresima 2020. godine. Zgrada ima crvenu naljepnicu, fundus je preseljen iz zgade, a i djelatnici će uskoro biti jer zgrada kreće u cjelovitu obnovu – govori nam kustosica „Zbirke tekstila i modnog pribora“.
Unatoč tome, svi zainteresirani na mrežnim stranicama Muzeja mogu online pogledati zbirku.
- Smatram da je fundus MUO zbirke tekstila i modnog pribora vidljiv i dostupan svim zainteresiranima za pretraživanje i pregledavanje te služi kao dokaz da se Hrvatska i na ovom polju ima čime podičiti – zaključuje Klobučar.
Autorica: Sara Šokić
Modno novinarstvo u hrvatskoj ipak (ne)postoji
Na prvi pogled bi se bez problema reklo da mode u hrvatskim medijima ima, možda čak i previše. Međutim, susrećemo li se na našim prostorima s ˝pravim˝ i kritičkim modnim novinarstvom ili samo s člancima koji nalikuju na (a nerijetko i jesu) prikriveno oglašavanje?
Može li se iz tih članaka i objava nešto kvalitetno naučiti o velikom svijetu modne industrije? Često saznajemo što je u trendu i gdje kupiti tu odjeću, no da li saznamo informaciju odakle je došao taj trend i što nam govori o trenutnoj društvenoj klimi? U kratkom explaineru pogledajte o čemu je zapravo ovdje riječ.
Može li se iz tih članaka i objava nešto kvalitetno naučiti o velikom svijetu modne industrije? Često saznajemo što je u trendu i gdje kupiti tu odjeću, no da li saznamo informaciju odakle je došao taj trend i što nam govori o trenutnoj društvenoj klimi? U kratkom explaineru pogledajte o čemu je zapravo ovdje riječ.
Autorica: Hana Mežnarić
o modi u hrvatskim medijima s nives bošnjak
Nives Bošnjak je naša novinarka koja se temom mode bavi preko 10 godina. Završila je Tekstilno tehnološki fakultet u Zagrebu, a za tim i diplomski studij novinarstva. Time je postigla sve potrebne vještine, kako za izradu mode, tako i za aktivno novinarsko pisanje o modnim aktualnostima. U intervjuu s Hanom Mežnarić otkrila je što je problematika u današnjem pisanju o modi u Hrvatskoj, o stanju na tržištu s hrvatskim dizajnerima i o tome kako prekinuti začarani krug repetitivnih članaka o top listama najboljih haljina.
Autorica: Hana Mežnarić
održiva moda i gdje ju kupiti u zagrebu?
Novogodišnje odluke obično imaju životni vijek od maksimalno dva tjedna. Najčešće se odnose na veći unos nutritivno bogatih namirnica, redovitije fizičke aktivnosti i više pročitanih knjiga. No, u 2022., kada nastojimo živjeti održivo u svakom smislu, sve više kupaca razmišlja i o tome što kupuje, koga time podržava te kakav trag to ostavlja na planet. Upravo zato, moderni, osviješteni kupac polako se odmiče od brze mode (eng. fast fashion). Kako i ne bi?
U glavne karakteristike brze mode spada upravo brzina, dostupnost i niske cijene koje omogućuje masovna proizvodnja u nesigurnim uvjetima, te izrabljivanje radne snage koju većinom čine žene i djeca.
Osim što fast fashion divovi krše osnovne etičke norme, spadaju i u sam vrh najvećih zagađivača okoliša. Prema UNfashionalliance, modna industrija danas troši 215 trilijuna (slikovitije: milijun bilijuna/milijardu milijardi) vode godišnje te je zaslužna je za 2-8% svjetskih emisija stakleničkih plinova. Budući da do brze mode u 2022. možemo u samo nekoliko klikova, čini se da se te brojke neće uskoro smanjivati. Društvene mreže poput Instagrama ili Facebooka postale su glavne platforme za izvor modne inspiracije. Iste vrve influencerima koji i nose i reklamiraju brzu modu, a baza novih fast fashion brandova raste iz dana u dan.
Usporedno s razvojem brze mode, pojavio se i niz novih održivijih mogućnosti. Čak i ako smo prisiljeni kupovati brzu modu, nije teško kupovati samo ono što nam zaista treba, donirati odjeću koju više ne nosimo, poklanjati je prijateljima ili obitelji. Naravno, odlična su opcija i second hand shopovi – mnogima prva asocijacija na održivu modu. U Zagrebu zainteresirani mogu pronaći bezbroj slow fashion destinacija, dok neke second hand trgovine, poput Uličnog ormara, imaju i ponudu online, a neki su, poput Dugog kraka, potpuno online.
U glavne karakteristike brze mode spada upravo brzina, dostupnost i niske cijene koje omogućuje masovna proizvodnja u nesigurnim uvjetima, te izrabljivanje radne snage koju većinom čine žene i djeca.
Osim što fast fashion divovi krše osnovne etičke norme, spadaju i u sam vrh najvećih zagađivača okoliša. Prema UNfashionalliance, modna industrija danas troši 215 trilijuna (slikovitije: milijun bilijuna/milijardu milijardi) vode godišnje te je zaslužna je za 2-8% svjetskih emisija stakleničkih plinova. Budući da do brze mode u 2022. možemo u samo nekoliko klikova, čini se da se te brojke neće uskoro smanjivati. Društvene mreže poput Instagrama ili Facebooka postale su glavne platforme za izvor modne inspiracije. Iste vrve influencerima koji i nose i reklamiraju brzu modu, a baza novih fast fashion brandova raste iz dana u dan.
Usporedno s razvojem brze mode, pojavio se i niz novih održivijih mogućnosti. Čak i ako smo prisiljeni kupovati brzu modu, nije teško kupovati samo ono što nam zaista treba, donirati odjeću koju više ne nosimo, poklanjati je prijateljima ili obitelji. Naravno, odlična su opcija i second hand shopovi – mnogima prva asocijacija na održivu modu. U Zagrebu zainteresirani mogu pronaći bezbroj slow fashion destinacija, dok neke second hand trgovine, poput Uličnog ormara, imaju i ponudu online, a neki su, poput Dugog kraka, potpuno online.
Autorica: Marija Lubina
budućnost modne industrije leži u digitalnim kreacijama - gdje je u tome hrvatski dizajn?
Foto: Carlings
Što je digital only moda?
Digitalna moda podrazumijeva odjeću koja nije izrađena od tkanine ili bilo čega opipljivog. Odjevni predmeti su izrađeni od piksela, korištenjem računalnih tehnologija i 3D softvera. Dakle, digitalni odjevni predmeti nisu namijenjeni nošenju u stvarnom životu.
Digitalna modna kuća jeste modna kuća koja umjesto fizičke, proizvodi isključivo digitalnu odjeću. Kao i svaka druga modna tvrtka, digitalne modne kuće svoje proizvode stavljaju na raspolaganje javnosti putem trgovina. Obično se digitalna moda prodaje u obliku nezamjenjivih tokena (NFT).
Digitalna moda pojava je koja predstavljala održivu budućnost modne industrije. Naime, ovaj koncept nudi odjeću bez proizvodnje, zagađenja i otpada te održavanje modnih revija bez međunarodnih letova.
- Volim ideju digitalne mode jer je, prvo, ekološki prihvatljiva, a drugo, odjeća je danas više kao oblik umjetnosti za društvene mreže. Digitalna odjeća je super prikladna, a potencijal dizajna je ogroman jer je mnogo jeftinija – za britanski Elle je još 2019. izjavila influencerica Daria Simonova, koja se svojim pratiteljima tada pohvalila jaknom iz digitalne kolekcije „Neo-Ex“ skandinavskog brenda Carlings.
Foto: Carlings
Carlings je svoje prve digitalne komade prodavao po cijeni od 15 funti. Njihov menadžer Kicki Perrson digitalnu modu vidi kao slamku spasa u sustavu masovne proizvodnje i kupnje odjeće za potrebe društvenih mreža.
- U stvarnom životu, ove vrste dizajnerske odjeće koštaju tisuće funti i obično će se jednom nositi na društvenim mrežama zbog svog posebnog dizajna. Prodavanjem digitalne kolekcije po cijeni od 15 funti po komadu, mi smo na neki način demokratizirali ekonomiju modne industrije i istovremeno otvorili svijet eksperimentiranja s vašim stilom, bez ostavljanja negativnih ugljičnog otiska – kazao je Persson za britanski Elle.
- U stvarnom životu, ove vrste dizajnerske odjeće koštaju tisuće funti i obično će se jednom nositi na društvenim mrežama zbog svog posebnog dizajna. Prodavanjem digitalne kolekcije po cijeni od 15 funti po komadu, mi smo na neki način demokratizirali ekonomiju modne industrije i istovremeno otvorili svijet eksperimentiranja s vašim stilom, bez ostavljanja negativnih ugljičnog otiska – kazao je Persson za britanski Elle.
@tribute_brand contactless&cyber HERRERA X TRIBUTE dress. to wear it in AR download the CH X TB app from the link in bio. powered by @YCY ♬ Moshi Moshi (Part 1) - Official Sound Studio
Digital-only modna scena u Hrvatskoj
Hrvatska modna scena može se podičiti s nekoliko zvučnih mladih imena, a jedan od njih jeste i Tribute Brand. Riječ je o kolektivu domaćih dizajnera koji se bave izradom digitalne mode, a čije je ime priznato i utjecajno na svjetskoj modnoj sceni.
Tribute Brand osnovan je početkom 2020., a čine ga Gala Marija Vrbanić i Filip Vajda, a kako piše Telegram, kolekcija koju je ovaj domaći dvojac kreirao za online trgovinu digitalne odjeće The Dematerialised, prodala se u svega tri sata.
Službeni Instagram profil Tribute Branda trenutno broji preko 43 tisuće pratitelja, a o uspjehu ovog mladog tima svjedoči činjenica da je njihov rad punio stupce američkog, japanskog, njemačkog, talijanskog i francuskog izdanja Vogue-a, u svijetu poznatog i pod terminom „Modna Biblija“.
Hrvatska modna scena može se podičiti s nekoliko zvučnih mladih imena, a jedan od njih jeste i Tribute Brand. Riječ je o kolektivu domaćih dizajnera koji se bave izradom digitalne mode, a čije je ime priznato i utjecajno na svjetskoj modnoj sceni.
Tribute Brand osnovan je početkom 2020., a čine ga Gala Marija Vrbanić i Filip Vajda, a kako piše Telegram, kolekcija koju je ovaj domaći dvojac kreirao za online trgovinu digitalne odjeće The Dematerialised, prodala se u svega tri sata.
Službeni Instagram profil Tribute Branda trenutno broji preko 43 tisuće pratitelja, a o uspjehu ovog mladog tima svjedoči činjenica da je njihov rad punio stupce američkog, japanskog, njemačkog, talijanskog i francuskog izdanja Vogue-a, u svijetu poznatog i pod terminom „Modna Biblija“.
@tribute_brand contactless&cyber IDE dress via @ycygen ♬ Kawaiii - Official Sound Studio
- Vjerujemo da je u tome budućnost i da je samo pitanje vremena kada ćemo se u potpunosti odvojiti od stvarnosti, tj. izbrisati granice između virtualnog i fizičkog. Ovo je u potpunosti održiv pristup. Ne postoji pojam prekomjerna proizvodnja. Sve postoji digitalno, ne rade se fizički prototipi ni stock, a kada nekome zatreba u fizičkom svijetu, može se proizvesti. Kada k tome pridodamo upcycling fizičkih materijala dobivamo proizvod koji u potpunosti negira negativne posljedice modne industrije – kazala je Gala Marija Vrbanić za Telegram.
O konceptu digitalne mode se zadnjih mjeseci sve više priča, a pretpostavka je kako vrhunac tek slijedi.
- Tržište je još malo, ali bit će sve veće. Trenutno tehnologija proširene stvarnosti još uvijek nije dovoljno razvijena da bi iskustvo bilo besprijekorno, ali izuzetno brzo napreduje. Interes za digitalnu modu samo će se povećavati, i sa strane brendova i sa strane konzumenata. Snapchat već neko vrijeme ima naočale za proširenu stvarnost, a sad su tu i Facebook i Apple – izjavila je Vrbanić za portal Netokracija.
O konceptu digitalne mode se zadnjih mjeseci sve više priča, a pretpostavka je kako vrhunac tek slijedi.
- Tržište je još malo, ali bit će sve veće. Trenutno tehnologija proširene stvarnosti još uvijek nije dovoljno razvijena da bi iskustvo bilo besprijekorno, ali izuzetno brzo napreduje. Interes za digitalnu modu samo će se povećavati, i sa strane brendova i sa strane konzumenata. Snapchat već neko vrijeme ima naočale za proširenu stvarnost, a sad su tu i Facebook i Apple – izjavila je Vrbanić za portal Netokracija.
Autorica: Sara Šokić
Tri mogućnosti za poboljšanje položaja mode u hrvatskoj
Foto: Amy Karle (Wikimedia Commons)
Autor: Ivan Ilić