Cijene energenata su u porastu, stoga sve više građana odlučuje se na korištenje nekog oblika obnovljive energije. Uštede su itekako vidljive, pa tako i u slučaju Darka Matijevića koji nakon ugradnje solarnih panela umjesto 117 eura, račun za struju sada plaća 27 eura. Stručnjaci tvrde kako je povrat investicija moguć za manje od deset godina, a postavljanjem panela moguće je uštedjeti i nekoliko tisuća eura.
Razlozi za postavljanje solarnih panela su razni, no onaj najvažniji je ušteda nakon velikog porasta cijena.
Razlozi za postavljanje solarnih panela su razni, no onaj najvažniji je ušteda nakon velikog porasta cijena.
Suzana Severin, Ninoslav Razum i Darko Matijević vlasnici su solarnih panela. Svatko od njih ima svoje razloge zbog kojih su ugradili solarne panele na svoje kuće. Jesu li iskustva pozitivna ili negativna možete otkriti kroz njihove kratke priče.
Investiranje u električnu energiju Bruno Krčelić iz Energia naturalis (ENNA) ističe kako je Hrvatska među europskim zemljama s najvećim solarnim potencijalom zbog svoga geografskog položaja. Zbog visokog prosjeka sunčanih dana ne čudi ga što sve više građana iskazuje interes za solarnim elektranama. Prema podacima Obnovljivih izvora energije Hrvatske (OIEH) 2022. godine sunčane elektrane činile su 0,43 posto ukupne strukture raspoložive energije. Dio energije se uvozi, a usporedbe radi, Hrvatskoj je potrebno oko 2000 megavata sunčanih elektrana da bi stvorila dovoljno energije, dok se trenutno proizvodi samo 223 megavata. "Kupci ostvaruju uštede na računima za struju za cijelo vrijeme trajanja rada solarne elektrane. Uzmemo li u obzir prosječnu solarnu elektranu za kućanstva, ona će svome vlasniku uštedjeti oko 14 tisuća eura", smatra Bruno Krčelić iz poslovnog sustava Energia naturalis. Sastavni dijelovi sunčanih elektrana imaju jamstvo do 25 godina. Kasnije elektrana i dalje proizvodi električnu energiju, ali u manjem obimu. Nakon što solarni paneli oslabe, potrebno ih je zamijeniti, no tek nakon više od 35 godina rada. Julije Domac, ravnatelj REGEA-e tvrdi kako je vrijeme povrata investicije za građane bez subvencije u Primorju devet do deset godina, a u kontinentalnoj Hrvatskoj 12 do 13 godina što nije neisplativo, ali je neatraktivno. Smatra kako bi se Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) kao investitoru takvo ulaganje isplatilo gotovo četiri puta brže. "HEP bi dakle građanima trebao pružiti uslugu postavljanja sunčanih elektrana i otkupa tako proizvedene električne energije jer je to onda dobitak za obje strane. Na takav način rade europske elektroprivrede", ističe Domac. Potrebno je raditi na stabilnosti mreže u slučaju velikog broja sunčanih elektrana i ugradnji spremnika električne energije kao što su baterije, ali i reverzibilne hidroelektrane. "Smatram da se građani svakako mogu i moraju naći u ulozi investitora odnosno suinvestitora u ovakva postrojenja. Uzor nam ovdje može biti Njemačka u kojoj je preko jedne trećine investicija u obnovljive izvore u vlasništvu fizičkih osoba, dok je u Hrvatskoj taj postotak manji od 0,1 posto", kaže Domac. |

Foto: ENNA Opskrba
Važnost uključivanja građana
Natječaji za sufinanciranje energetske obnove zgrada i korištenje obnovljivih izvora energije potaknuli su veliki interes kod građana. Interes je dodatno povećan zbog najava o značajnom poskupljenju energije, a veće korištenje obnovljivih izvora energije moguće je potaknuti s više korisnih i praktičnih informacija za građane.
"Dobar pristup je uspostava informacija i savjetodavnih centara s izloženim tehnologijama za korištenje obnovljivih izvora energije i provedba edukacija u lokalnim zajednicama. Odličan primjer je Križevački laboratorij inovacija za klimu koji je uspostavljen kao zajednica građana", tvrdi arhitektica Margareta Zidar, istraživačica iz Odjela za energetsku učinkovitost u Energetskom institutu Hrvoje Požar.
Zasad rijetki gradovi pripremaju projekte obnovljive energije, a njihova uloga je ključna za ostvarivanje ciljeva. Navodi kako u gradu Karlovcu provode projekt ZEB4ZEN koji je nastao iz ideje EIHP-a da se energetska tranzicija prema niskougljičnom društvu spoji sa zaštitom povijesne arhitektonske baštine.
"Digitalizirat ćemo gradske četvrti i virtualno prikazati konkretne mjere nužne za ugljičnu neutralnost. Smatramo da je uključivanje građana izuzetno bitno za energetsku tranziciju i zato ćemo kroz projekt, korištenjem tehnologije virtualne stvarnosti prikazati građanima kako će se njihova gradska četvrt transformirati i koja je vizija i politika grada", tvrdi Zidar.
Natječaji za sufinanciranje energetske obnove zgrada i korištenje obnovljivih izvora energije potaknuli su veliki interes kod građana. Interes je dodatno povećan zbog najava o značajnom poskupljenju energije, a veće korištenje obnovljivih izvora energije moguće je potaknuti s više korisnih i praktičnih informacija za građane.
"Dobar pristup je uspostava informacija i savjetodavnih centara s izloženim tehnologijama za korištenje obnovljivih izvora energije i provedba edukacija u lokalnim zajednicama. Odličan primjer je Križevački laboratorij inovacija za klimu koji je uspostavljen kao zajednica građana", tvrdi arhitektica Margareta Zidar, istraživačica iz Odjela za energetsku učinkovitost u Energetskom institutu Hrvoje Požar.
Zasad rijetki gradovi pripremaju projekte obnovljive energije, a njihova uloga je ključna za ostvarivanje ciljeva. Navodi kako u gradu Karlovcu provode projekt ZEB4ZEN koji je nastao iz ideje EIHP-a da se energetska tranzicija prema niskougljičnom društvu spoji sa zaštitom povijesne arhitektonske baštine.
"Digitalizirat ćemo gradske četvrti i virtualno prikazati konkretne mjere nužne za ugljičnu neutralnost. Smatramo da je uključivanje građana izuzetno bitno za energetsku tranziciju i zato ćemo kroz projekt, korištenjem tehnologije virtualne stvarnosti prikazati građanima kako će se njihova gradska četvrt transformirati i koja je vizija i politika grada", tvrdi Zidar.

Foto: ENNA Opskrba
Zanimaju vas prednosti i nedostaci solarnih panela? Na informacijama možete otkriti koje su četiri prednosti solarnih panela, ali i koji su njihovi nedostaci.
Foto: Pixabay