Djeca prosjaci: Moderni robovi za koje ne činimo dovoljno

Glavni kolodvor. Poslijepodnevna gužva. U prostorijama čekaonice prolazi dječak od desetak godina. S crvenom šiltericom, u nekada plavoj trenirci i dotrajalim tenisicama.  Prilazi ljudima, a mnogi žureći za vlastitim obvezama se ni ne osvrću. „Teta, imaš li par centi da nešto pojedem“. „Teta“ mu pruža kovanice, a on se zahvaljuje i odlazi dalje. Taj isti dječak  po tome odlazi do starijih muškaraca koji su sjedili na klupi udaljenoj desetak metara i daje im „zarađene“ novce. 
​

FOTO: Gabrijela Krešić

​Obiteljsko nasilje, prisila na prosjačenje od članova obitelji, kažnjavanje ako ne zarade dovoljno, otkupljivanje dugova, iznajmljivanje ili kupovanje djece sve se to nerijetko nalazi u pozadini djece koja prose na našim ulicama, upozorava pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević. Sve su situacije koje se potencijalno nalaze i iza ovoga „Teta, imate li koji cent?“

Pixsell: Patrik Macek / Helenca Pirnat Dragičević

​​Prema službenim podacima MUP-a u 2022. godini četvero djece počinilo je prekršaj „Odavanja prosjačenju“ treba naglasiti da ne postoje podaci koliko je uhvaćenih i prijavljenih roditelja koji zloupotrebljavaju djecu koja prose te koliki je broj recidivista. Tako mala brojka evidentiranih slučajeva ne iznenađuje Pravobraniteljicu koja ističe da ljudi nisu skloni surađivati s policijom, često slučajeve ne prijavljuju zbog teškog gospodarskog stanja- smatrajući da je to nekome jedini izvori prihoda.

Prijavljivanjem policiji prijestupnici se gone prema Zakonom o prekršajima protiv javnog reda i mira te je za taj prekršaj predviđena novčana kazna od 20 do 100 eura ili 30 dana zatvora. Takve kazne navodi Pravobraniteljica nisu dostatne, posebice onima kojim je prosjačenje obiteljski biznis jer zaradama lako plate previđenu kaznu i najčešće nastave s istim praksama. Nerijetko se iza prosjačenja djece kriju i puno teža kaznena djela od prekršaja protiv javnog reda i mira,  primjerice djeca nerijetko prosjačenjem otkupljuju dugove svojih roditelja, a u nemalom broju slučaja organizatori prosjačenja „iznajmljuju“ ili „kupuju“ djecu. Primjer je to trgovine robljem i modernog ropstva kojeg možda nismo ni svjesni.

Autor: Gabrijela Krešić prema dijete.hr

​Dječak s crvenom šiltericom s Glavnog kolodvora svoje novce dao je starijem muškarcu. Je li taj muškarac njegov otac? Otplaćuje li možda roditeljske dugove? Je li onaj uporni dječak koji je sa zavidnom dozom nepokolebljivosti prilazi ljudima  unatoč čestim odbijanjima i odmahivanjima rukom- moderni rob? 

Važnost uključivanja Centra za socijalnu skrb naglašava magistrica socijalnog rada Tamara Zrnić te navodi da je nužno utvrditi sigurnost djetetova života te i po potrebi iskoristiti mjeru izdvajanja iz obitelji, ali i pružiti savjetodavnu i financijsku pomoć. No, Zrnić smatra da socijalna skrb treba učiniti više kako bi zaštitila ovu djecu, ali da više trebaju učiniti i drugi akteri u društvu- policija, liječnici, odgojitelji ali i građani.

Video: Gabrijela Krešić IZVOR: Tamara Zrnić

​Pravobraniteljica za djecu kao glavni problem u sustavu vidi nedostatak kontinuirane suradnje između resora te izostanak dugoročnijih mjera za zaštitu djece. Ukazuje i na važnost obrazovanja i preventivnih mjera u posebno ugroženim zajednicama,  preventivnog rada s djecom u okviru romske zajednice, organiziranjem edukativnih predavanja te stručnim radom s rizičnim obiteljima, poticanjem obrazovanja djece. Također, Pirnat Dragičević objašnjava da je za efikasan sustav zašite djeteta potrebno i eliminiranje straha od policije i socijalne skrbi- onih koji mu zaštitu trebaju pružiti.

„Kako se prosjačenje najčešće veže uz socijalno ugrožene i društveno marginalizirane grupe, doživljava se kao stil života i sukladno tome tolerira“, upozorava Pirnat Dragičević uz to nadodaje da to često i sama djeca vide kao stil života te da ni oni sami nisu svjesni da ih se iskorištava. Djeca neće sama tražiti zaštitu od bliskih osoba i osoba o kojima zavise te to trebaju učiniti građani za njih te kontaktirati policiju.

 „Davanjem novaca samo se još više potiče ugrožavanje djeteta dok se bez zarade prekida lanac iskorištavanja djeteta jer posao poput ovoga propada" navodi Pravobraniteljica te ističe da je potrebno prekinuti lanac  što je jedino moguće prijavom policiji, a davanjem novca podržavamo začarani krug regrutiranja nove djece – „profesionalnih prosjaka“.

Tako, navedena teta nije kao što je mislila pomogla gladnom dječaku, nego je i sama nastavila niz iskorištavanja djece. No, nije ona jedina. Prolazeći prometnim dijelovima grada svakodnevno možemo uočiti djecu koja prose, što znači da je "biznis" i dalje unosan. Javlja se pitanje što čine građani te potiču li i oni ono što Pravobraniteljica naziva regrutiranje nove djece prosjaka?

ANKETA: Što građani čine kada vide djecu koja prose? 

​

AUTORICA: Gabrijela Krešić