Strani radnici
i njihova prava u Hrvatskoj
Ivana Paušić, Veronika Miloševski, Martina Vidaić, Josipa Mandurić i Stella Crnobrnja
Infografika: Martina Vidaić
|
"Oni su nas obavijestili o radovima, ali smo predvidjeli da su napisali da se radi o adaptaciji stana, a to nije stan. Od vlasnika smo saznali da je to za smještaj njihovih radnika, ali nije nam htio pokazati da li ima dozvolu za to. Grupni smještaj radnika se ne može poistovjećivati sa stanom. Prema broju kreveta planiraju u 202 kvadrata smjestiti 40 ljudi što je nekih 5 kvadrata po osobi", ispričala nam je jedna zabrinuta stanarka koja je željela ostati anonimna.
Inače radi se o bivšem uredskom prostoru koji ni nije prilagođen za stanovanje. U sličnoj su se situaciji našli i stanari jedne zgrade u Gajevoj ulici, gdje se u bivši poslovni prostor planira nastaniti više stranih radnika. "Doznali smo da bi tamo trebalo biti oko 80 ljudi, stranih radnika, a investitor nam je čak rekao kako kasnije tu planira raditi hostel. Vidjeli smo da se na treći kat unose ležajevi, a kreveti na kat vidljivi su bili i s ulice. Doznali smo od radnika na gradilištu da je u prostor uneseno 80 madraca, a navodno se ugrađuje i devet tuš kabina", govori jedan od susjeda, koji je također želio biti anoniman. Ostali susjedi nisu htjeli komentirati situaciju, ali brine ih što je navedeni prostor teško oštećen u potresu te ima crvenu naljepnicu. "Prostor koji bi se trebao prenamijeniti u stambeni prostire se na 447 kvadrata. Tu je prije jedna firma imala svoje urede, ali su se iselili jer više nije bilo sigurno za boraviti tamo. I sada su taj prostor iznajmili i pustili bi ljude da žive u tim uvjetima. To je strašno, a bojimo se i za našu sigurnost jer je statika zgrade jako oštećena te ne znam hoće li sve to izdržati. Zgrada je stara sto godina, a u povijesti ove dvije zgrade nikad nije živjelo više od 30 ljudi", dodaje. |
Ovakvi smještaji pojavili su se i u drugim dijelovima grada, a za njih ne postoji zakonska regulativa.
"Pitanje je samo da li bi policija prijavila toliki broj ljudi na istoj adresi. Kod državnih nekretnina preporučeno je 35 kvadrata po osobi, a za svaku iduću još 10, ali nema preporuke za privatno vlasništvo. Što se tiče broja osoba koji stanjuju u jednom prostoru, ne možemo reći niti da je legalno niti da je ilegalno. To je mogli bi reći jedna siva zona", objasnio je odvjetnik Marko Fak. Uvjeti smještaja u Hrvatskoj su propisani samo za sezonske radnike, gdje se pravilnikom iz 2022. godine određuje minimum od 14 kvadrata za jednog radnika, odnosno najmanje 44 četvorna metra za šest osoba, koliko ih maksimalno smije biti u jednoj prostoriji. Smještaj stranih radnika trebao bi se regulirati izmjenama Zakona o strancima, koje bi u saborsku proceduru trebale na jesen. U njemu piše da osigurana kvadratura za jednu osobu mora biti 14 četvornih metara, a najmanje 44 kvadrata mora imati smještaj u kojem je šest radnika. Također, osigurani moraju biti “zdravstveni i higijenski uvjeti”, s tim da je posebno propisano, primjerice, da sanitarni čvor mora biti odvojen od “prostorija za boravak i spavanje”. Dok ne dođe do izmjene zakona iznajmljivači iz navedenih primjera rade u sivoj zoni, a radnici žive u užasnim uvjetima za koje se dozna tek kad netko od stanara izađe u medije. |