KLIMATSKE PROMJENE I PSIHA: NEVIDLJIVI UTJECAJ NA MENTALNO ZDRAVLJE
NAPISALE: MATEA JOSIĆ & SUNČICA KNJAZ
NAPISALE: MATEA JOSIĆ & SUNČICA KNJAZ
U eri nezaustavljivih klimatskih promjena, osjećajemo njihov utjecaj na naše okruženje, ali što je s njihovim nevidljivim posljedicama?
Dok se suočavamo s dramatičnim porastom mentalnih poremećaja, postaje sve jasnije da klimatske promjene imaju izniman utjecaj na našu psihu, oblikujući naše mentalno zdravlje.
Jedan od najvećih globalnih izazova današnjice su klimatske promjene čiji utjecaj duboko prodire kroz različite sfere našeg života. Klimatske promjene određuju naše misli, oblikuju naše emocije i potiču razmišljanja o neočekivanom spoju globalnog zagrijavanja i našeg mentalnog stanja.
MENTALNO ZDRAVLJE
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji mentalno zdravlje je stanje dobrobiti i temelj koji omogućuje ljudima da ostvare vlastite potencijale, a odnosi se na emocionalno, psihološko i socijalno povoljno stanje osobe. Psihologica Tea Knežević, iz Centra Proventus tvrdi kako mentalno zdravlje podrazumijeva da osoba ima dovoljno dobru psihološku otpornost za nošenje sa životnim izazovima, da ima kapacitete za razvoj i održavanje odnosa s drugima, da adekvatno brine o sebi i da doprinosi zajednici te da prepoznaje svoju vrijednost.
Na samo mentalno zdravlje mogu utjecati mnogi čimbenici, a jedan od bitnijih su klimatske promjene. Promjene u okolišu, poput ekstremnih vremenskih uvjeta, prijetnji biološkoj raznolikosti i socioekonomskih problema povezanih s klimatskim promjenama, mogu značajno utjecati na emocionalno i psihološko blagostanje pojedinaca.
STANJE MENTALNIH POREMEĆAJA U HRVATSKOJ
Mentalno zdravlje predstavlja značajan izazov u Hrvatskoj, pri čemu gotovo trećina stanovništva pati od nekog oblika mentalnog poremećaja. Depresija i anksioznost su među najčešćim mentalnim poremećajima u Hrvatskoj, kao i širom svijeta. Ovi poremećaji često ostaju nedijagnosticirani ili im nedostaje adekvatna podrška i tretman. Nedostatak resursa i podrške dodatno otežava situaciju, posebice za mlade koji su često izloženi različitim pritiscima suvremenog života.
Dok se suočavamo s dramatičnim porastom mentalnih poremećaja, postaje sve jasnije da klimatske promjene imaju izniman utjecaj na našu psihu, oblikujući naše mentalno zdravlje.
Jedan od najvećih globalnih izazova današnjice su klimatske promjene čiji utjecaj duboko prodire kroz različite sfere našeg života. Klimatske promjene određuju naše misli, oblikuju naše emocije i potiču razmišljanja o neočekivanom spoju globalnog zagrijavanja i našeg mentalnog stanja.
MENTALNO ZDRAVLJE
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji mentalno zdravlje je stanje dobrobiti i temelj koji omogućuje ljudima da ostvare vlastite potencijale, a odnosi se na emocionalno, psihološko i socijalno povoljno stanje osobe. Psihologica Tea Knežević, iz Centra Proventus tvrdi kako mentalno zdravlje podrazumijeva da osoba ima dovoljno dobru psihološku otpornost za nošenje sa životnim izazovima, da ima kapacitete za razvoj i održavanje odnosa s drugima, da adekvatno brine o sebi i da doprinosi zajednici te da prepoznaje svoju vrijednost.
Na samo mentalno zdravlje mogu utjecati mnogi čimbenici, a jedan od bitnijih su klimatske promjene. Promjene u okolišu, poput ekstremnih vremenskih uvjeta, prijetnji biološkoj raznolikosti i socioekonomskih problema povezanih s klimatskim promjenama, mogu značajno utjecati na emocionalno i psihološko blagostanje pojedinaca.
STANJE MENTALNIH POREMEĆAJA U HRVATSKOJ
Mentalno zdravlje predstavlja značajan izazov u Hrvatskoj, pri čemu gotovo trećina stanovništva pati od nekog oblika mentalnog poremećaja. Depresija i anksioznost su među najčešćim mentalnim poremećajima u Hrvatskoj, kao i širom svijeta. Ovi poremećaji često ostaju nedijagnosticirani ili im nedostaje adekvatna podrška i tretman. Nedostatak resursa i podrške dodatno otežava situaciju, posebice za mlade koji su često izloženi različitim pritiscima suvremenog života.
RAZBIJANJE TABUA: KLJUČNI POJMOVI
Nepredvidivost ekstremnih vremenskih događaja poput oluja, suša, uragana ili poplava, gubitak ili oštećenje domova uslijed prirodnih katastrofa, strah od nadolazećih klimatskih promjena te ekološki problemi mogu pridonijeti izazivanju stresa, anksioznosti i depresije među ljudima. Osobe koje trpe posljedice gubitka domova ili bližnjih nazivaju se žrtvama klimatskih promjena, a osobe koje su zbog utjecaja klimatskih promjena na (ne)povoljne uvjete prisiljene preseliti se nazivaju se klimatski migranti.
Isto tako, klimatski migranti su na svojoj koži iskusili socijalnu nejednakost u klimatskim promjenama, odnosno neizmjernu izloženost određenih društvenih skupina negativnim utjecajima klimatskih promjena. Osobe koje ne postanu klimatski migrant, lakše steknu otpornost na klimatske promjene koja je kapacitet prilagodbe pojedinca i zajednica na promjene u okolišu. Međutim kod osoba koje postanu otporne na klimatske promjene, se ponekad zna pojaviti osjećaj tuge ili nostalgije zbog nastalih promjena što se naziva solastalgija. Solastalgiju ne treba miješati s eko-anksioznošću koja povećava razinu tjeskobe i nostalgije uzrokovane promjenama u okolišu.
PROMJENE U OKOLIŠU UTJEČU NA MENTALNO ZDRAVLJE
Širok spektar utjecaja na mentalno zdravlje prepisujemo klimatskim promjenama, kako na individualnoj tako i na razini zajednice.
Na individualnoj razini, ekstremni vremenski uvjeti, poput ekstremnih vrućina ili prirodnih katastrofa, mogu izazvati stres, tjeskobu i depresiju. Promjene u okolišu, poput gubitka ekosustava i migracija, također mogu uzrokovati osjećaje gubitka, bespomoćnosti i nesigurnosti.
Nepredvidivost ekstremnih vremenskih događaja poput oluja, suša, uragana ili poplava, gubitak ili oštećenje domova uslijed prirodnih katastrofa, strah od nadolazećih klimatskih promjena te ekološki problemi mogu pridonijeti izazivanju stresa, anksioznosti i depresije među ljudima. Osobe koje trpe posljedice gubitka domova ili bližnjih nazivaju se žrtvama klimatskih promjena, a osobe koje su zbog utjecaja klimatskih promjena na (ne)povoljne uvjete prisiljene preseliti se nazivaju se klimatski migranti.
Isto tako, klimatski migranti su na svojoj koži iskusili socijalnu nejednakost u klimatskim promjenama, odnosno neizmjernu izloženost određenih društvenih skupina negativnim utjecajima klimatskih promjena. Osobe koje ne postanu klimatski migrant, lakše steknu otpornost na klimatske promjene koja je kapacitet prilagodbe pojedinca i zajednica na promjene u okolišu. Međutim kod osoba koje postanu otporne na klimatske promjene, se ponekad zna pojaviti osjećaj tuge ili nostalgije zbog nastalih promjena što se naziva solastalgija. Solastalgiju ne treba miješati s eko-anksioznošću koja povećava razinu tjeskobe i nostalgije uzrokovane promjenama u okolišu.
PROMJENE U OKOLIŠU UTJEČU NA MENTALNO ZDRAVLJE
Širok spektar utjecaja na mentalno zdravlje prepisujemo klimatskim promjenama, kako na individualnoj tako i na razini zajednice.
Na individualnoj razini, ekstremni vremenski uvjeti, poput ekstremnih vrućina ili prirodnih katastrofa, mogu izazvati stres, tjeskobu i depresiju. Promjene u okolišu, poput gubitka ekosustava i migracija, također mogu uzrokovati osjećaje gubitka, bespomoćnosti i nesigurnosti.
Izvor podataka za infografiku: European Climate and Health Observatory
Na razini zajednice, klimatske promjene mogu pojačati socijalne i ekonomske nejednakosti, što može rezultirati sukobima, migracijama i nestabilnošću, sve to može negativno utjecati na mentalno zdravlje cijele zajednice. Uz to se pojavljuje i nedostatak resursa, poremećena infrastruktura, mijenjanje sredstava za život koje utječu na povećane stope samoubojstava, povećano nasilje i kriminal, smanjena kohezija zajednica i lošiji pristup brizi o mentalnom zdravlju.
Istraživanje objavljeno u Međunarodnom časopisu za istraživanje okoliša i ljudskog zdravlja pokazalo je da izloženost ekstremnim vremenskim prilikama može dovesti do posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP), anksioznosti i depresije. Istraživanje je također otkrilo da su ljudi koji se već bore s problemima mentalnog zdravlja posebno osjetljivi na učinke klimatskih promjena.
SOCIJALNO-EKONOMSKI TERET
Klimatske promjene mogu pogoršati socijalne nejednakosti i izazvati ekonomske probleme, što dodatno utječe na mentalno zdravlje. Povećanje stresa i anksioznosti javlja se kod onih kojima su oduzeta sredstva za život, primjerice, kada poljoprivrednici ne mogu uzgajati usjeve zbog čestih suša ili poplava uzrokovanih promjenama vremenskih uzoraka (The Commonwealth Fund). Osobe koje već imaju povećanu tendenciju zabrinjavanja, odnosno pojedinci koji su anksiozniji, češće na svoje već postojeće brige nadodaju i brige vezane uz posljedice klimatskih promjena, navodi psihologica Knežević.
Ekstremni vremenski događaji također uništavaju poslovanja, ozbiljno ometaju gospodarsku aktivnost te stvaraju kratkoročne i dugoročne financijske izazove. Utjecaj klimatskih promjena na socioekonomske uvjete ima značajan utjecaj na mentalno zdravlje. Ekstremni vremenski uvjeti, gubitak resursa i promjene u poljoprivredi doprinose povećanju stresa i anksioznosti u zajednicama, posebno među ranjivim skupinama. Povećana učestalost prirodnih katastrofa može dugoročno oštetiti gospodarstvo, smanjujući produktivnost i povećavajući socioekonomske nejednakosti. Sve ove promjene doprinose pogoršanju mentalnog zdravlja u zajednicama pogođenima klimatskim promjenama (Wellcome /American psychiatric association).
Istraživanje objavljeno u Međunarodnom časopisu za istraživanje okoliša i ljudskog zdravlja pokazalo je da izloženost ekstremnim vremenskim prilikama može dovesti do posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP), anksioznosti i depresije. Istraživanje je također otkrilo da su ljudi koji se već bore s problemima mentalnog zdravlja posebno osjetljivi na učinke klimatskih promjena.
SOCIJALNO-EKONOMSKI TERET
Klimatske promjene mogu pogoršati socijalne nejednakosti i izazvati ekonomske probleme, što dodatno utječe na mentalno zdravlje. Povećanje stresa i anksioznosti javlja se kod onih kojima su oduzeta sredstva za život, primjerice, kada poljoprivrednici ne mogu uzgajati usjeve zbog čestih suša ili poplava uzrokovanih promjenama vremenskih uzoraka (The Commonwealth Fund). Osobe koje već imaju povećanu tendenciju zabrinjavanja, odnosno pojedinci koji su anksiozniji, češće na svoje već postojeće brige nadodaju i brige vezane uz posljedice klimatskih promjena, navodi psihologica Knežević.
Ekstremni vremenski događaji također uništavaju poslovanja, ozbiljno ometaju gospodarsku aktivnost te stvaraju kratkoročne i dugoročne financijske izazove. Utjecaj klimatskih promjena na socioekonomske uvjete ima značajan utjecaj na mentalno zdravlje. Ekstremni vremenski uvjeti, gubitak resursa i promjene u poljoprivredi doprinose povećanju stresa i anksioznosti u zajednicama, posebno među ranjivim skupinama. Povećana učestalost prirodnih katastrofa može dugoročno oštetiti gospodarstvo, smanjujući produktivnost i povećavajući socioekonomske nejednakosti. Sve ove promjene doprinose pogoršanju mentalnog zdravlja u zajednicama pogođenima klimatskim promjenama (Wellcome /American psychiatric association).
PREVENCIJA – ZELENA TERAPIJA
Zelena terapija i održivost izlaze kao važni elementi u olakšavanju tereta mentalnih izazova uzrokovanih klimatskim promjenama. Zelena terapija, poznata i kao terapija prirodom ili terapija na otvorenom, je praksa koja koristi kontakt s prirodom kao sredstvo za poboljšanje fizičkog, emocionalnog i mentalnog zdravlja. Ova vrsta terapije može uključivati aktivnosti poput šetnji u prirodi, vrtlarstva, bavljenja poljoprivredom, kampiranja ili jednostavno boravak u prirodi.
Postoje brojna istraživanja koja sugeriraju da izlaganje prirodi može imati pozitivne učinke na ljudsko zdravlje. Na primjer, šetnje u prirodi mogu smanjiti stres, anksioznost i depresiju, poboljšati koncentraciju i pažnju, te potaknuti osjećaj blagostanja i zadovoljstva.
Kroz korištenje prirode u svrhu poboljšanja mentalnog zdravlja i očuvanje resursa za buduće generacije, možemo stvoriti most između ekološke svijesti i emocionalne dobrobiti (Gardenista).
Psihologica Knežević naglašava kako je bitno imati dovoljno dnevnog kretanja i prebivati u prirodi, ali da je danas, nažalost, sve više ljudi u kontaktu s tehnologijom umjesto s prirodom.
ZAJEDNO PROTIV KLIMATSKIH IZAZOVA
U konačnici, suočeni s ovim povezanim izazovima, ključno je djelovati na individualnoj, zajedničkoj i globalnoj razini. Razumijevanje dubokih veza između klimatskih promjena i mentalnog zdravlja nije samo nužnost već i poziv na akciju. Kroz edukaciju, podršku zajednici i održivost, možemo stvoriti otpornije društvo koje se nosi s izazovima budućnosti, čuvajući ne samo planetu nego i duševni sklad ljudi.
“Djeca i mladi tek razvijaju kapacitete i mehanizme psihološke otpornosti te njima i dalje treba pomoć odraslih, stoga je važno raditi na prevenciji, odnosno jačati djelatnike predškolskih i školskih ustanova kako bi na vrijeme primjetili kada nekome treba dodatna psihološka pomoć, te ju osigurati da bude dostupna. Također, i u populaciji odraslih, ali i starijih ljudi, velik je broj onih čije je mentalno zdravlje u riziku, vrlo često zbog ignoriranja simptoma te neadekvatnih načina nošenja s izazovima, ali i zbog manjka podrške.” tvrdi psihologica Tea Knežević.
Zelena terapija i održivost izlaze kao važni elementi u olakšavanju tereta mentalnih izazova uzrokovanih klimatskim promjenama. Zelena terapija, poznata i kao terapija prirodom ili terapija na otvorenom, je praksa koja koristi kontakt s prirodom kao sredstvo za poboljšanje fizičkog, emocionalnog i mentalnog zdravlja. Ova vrsta terapije može uključivati aktivnosti poput šetnji u prirodi, vrtlarstva, bavljenja poljoprivredom, kampiranja ili jednostavno boravak u prirodi.
Postoje brojna istraživanja koja sugeriraju da izlaganje prirodi može imati pozitivne učinke na ljudsko zdravlje. Na primjer, šetnje u prirodi mogu smanjiti stres, anksioznost i depresiju, poboljšati koncentraciju i pažnju, te potaknuti osjećaj blagostanja i zadovoljstva.
Kroz korištenje prirode u svrhu poboljšanja mentalnog zdravlja i očuvanje resursa za buduće generacije, možemo stvoriti most između ekološke svijesti i emocionalne dobrobiti (Gardenista).
Psihologica Knežević naglašava kako je bitno imati dovoljno dnevnog kretanja i prebivati u prirodi, ali da je danas, nažalost, sve više ljudi u kontaktu s tehnologijom umjesto s prirodom.
ZAJEDNO PROTIV KLIMATSKIH IZAZOVA
U konačnici, suočeni s ovim povezanim izazovima, ključno je djelovati na individualnoj, zajedničkoj i globalnoj razini. Razumijevanje dubokih veza između klimatskih promjena i mentalnog zdravlja nije samo nužnost već i poziv na akciju. Kroz edukaciju, podršku zajednici i održivost, možemo stvoriti otpornije društvo koje se nosi s izazovima budućnosti, čuvajući ne samo planetu nego i duševni sklad ljudi.
“Djeca i mladi tek razvijaju kapacitete i mehanizme psihološke otpornosti te njima i dalje treba pomoć odraslih, stoga je važno raditi na prevenciji, odnosno jačati djelatnike predškolskih i školskih ustanova kako bi na vrijeme primjetili kada nekome treba dodatna psihološka pomoć, te ju osigurati da bude dostupna. Također, i u populaciji odraslih, ali i starijih ljudi, velik je broj onih čije je mentalno zdravlje u riziku, vrlo često zbog ignoriranja simptoma te neadekvatnih načina nošenja s izazovima, ali i zbog manjka podrške.” tvrdi psihologica Tea Knežević.
jednostavni savjeti :)
|
KLIMATSKA ANKSIOZNOST - EKOLOŠKA KRIZA ILI
KRIZA BUDUĆNOSTI?
NAPISALE: LARA HORVAT & LINA ŠANTAK
„Kako zaustaviti klimatske promjene?“, „Što je uzrok klimatskim promjenama?“, „Jesu li klimatske promjene stvarne?“- samo su neka od najpretraživanijih pitanja Googleovih korisnika na ovu temu ožujku 2023. Pretraživanja o šumskim požarima na svjetskoj razini doživjela su skok u šestom mjesecu 2023. godine, dok je pretraživanje pojma COP28, ili UN-ove Konferencije o klimatskim promjenama, trenutno u porastu za više od 2.200%, pokazuju podatci Google Trends-a. Interes za klimatske promjene raste, a njime i zabrinutost. Uslijed sve češćih prirodnih katastrofa, klimatske promjene postaju pojava koju se više ne može ignorirati. Problem nastaje kada obična zabrinutost koja može potaknuti pozitivne promjene u ponašanju preraste u nekontroliranu tjeskobu. |
„Klimatska anksioznost je temeljita tjeskoba zbog klimatskih promjena i njihovih utjecaja na krajolik i ljudsko postojanje.“, objasnila je za Yale Sustainabilty Sarah Lowe, klinička psihologinja i izvanredna profesorica na Odjelu za društvene i bihevioralne znanosti na Yale School of Public Health.
"NE OČEKUJEM DA ĆU IMATI NEKU BUDUĆNOST"
Percepcija o nedostatnom ponašanju nadležnih i osjećaj izdaje po pitanju njihove brige za okoliš među glavnim su razlozima za klimatsku anksioznost, otkrilo je istraživanje koje je 2021. proveo Lancet Planetary Health. Studija je provedena na 10 000 mladih iz cijelog svijeta, u dobi od 16 do 25 godina, od kojih je 62% izjavilo da ih klimatske promjene čine tjeskobnima. 75% ispitanika tvrdi da je budućnost zastrašujuća.
„Briga o klimi mi više izaziva pozadinski užas, ne razmišljam aktivno o tome, ali u nekom drugom nepovezanom razgovoru ću imati tu perspektivu i u principu dosta utječe na mene“, kaže 25-godišnja studentica Matea, koja je dio tima ekološke emisije „A gdje su kitovi?“ na Radio Studentu, „Uglavnom kažem da ja ne očekujem da ću imati neku budućnost, dobrim dijelom zbog klimatskih promjena“.
Dok osjećaj nezadovoljstva trenutnim stanjem brige o okolišu može potaknuti pojedinca da u vlastito ponašanje uvede ekološki osviještene promjene, klimatska anksioznost može prerasti u stanje koje onesposobljava bilo kakvu akciju.
„Zapravo nam treba više ljudi koji brinu o klimatskim promjenama. Problem nastaje kada briga postane preplavljujuća i onesposobljavajuća, kada vam onemogućava normalan život. Tada govorimo o ozbiljnoj dijagnozi“, rekao je Anthony Leiserowitz, osnivač i ravnatelj Yale programa za komunikaciju o klimatskim promjenama, za Yale Sustainability.
"NE OČEKUJEM DA ĆU IMATI NEKU BUDUĆNOST"
Percepcija o nedostatnom ponašanju nadležnih i osjećaj izdaje po pitanju njihove brige za okoliš među glavnim su razlozima za klimatsku anksioznost, otkrilo je istraživanje koje je 2021. proveo Lancet Planetary Health. Studija je provedena na 10 000 mladih iz cijelog svijeta, u dobi od 16 do 25 godina, od kojih je 62% izjavilo da ih klimatske promjene čine tjeskobnima. 75% ispitanika tvrdi da je budućnost zastrašujuća.
„Briga o klimi mi više izaziva pozadinski užas, ne razmišljam aktivno o tome, ali u nekom drugom nepovezanom razgovoru ću imati tu perspektivu i u principu dosta utječe na mene“, kaže 25-godišnja studentica Matea, koja je dio tima ekološke emisije „A gdje su kitovi?“ na Radio Studentu, „Uglavnom kažem da ja ne očekujem da ću imati neku budućnost, dobrim dijelom zbog klimatskih promjena“.
Dok osjećaj nezadovoljstva trenutnim stanjem brige o okolišu može potaknuti pojedinca da u vlastito ponašanje uvede ekološki osviještene promjene, klimatska anksioznost može prerasti u stanje koje onesposobljava bilo kakvu akciju.
„Zapravo nam treba više ljudi koji brinu o klimatskim promjenama. Problem nastaje kada briga postane preplavljujuća i onesposobljavajuća, kada vam onemogućava normalan život. Tada govorimo o ozbiljnoj dijagnozi“, rekao je Anthony Leiserowitz, osnivač i ravnatelj Yale programa za komunikaciju o klimatskim promjenama, za Yale Sustainability.
MLADI PRED EKOLOŠKOM PRIJETNJOM
„Mladi ljudi postali su ključni sudionici kada je riječ o izražavanju protiv klimatskih promjena. To je djelomično zbog nedostatka djelovanja odraslih u ovoj sferi, a uglavnom zato što shvaćaju da će ova tema nerazmjerno utjecati na njihovu generaciju“, stoji u radu objavljenom u časopisu Nature Mental Health.
Iako klimatska anksioznost može pogoditi bilo koju dobnu skupinu, mladim ljudima danas klimatske promjene više nisu udaljen pojam s nepoznatim posljedicama, već su upravo su oni ti koje u budućnosti čeka izazov snalaženja u promjenom ekološkom okruženju. Infografika s lijeve strane prikazuje neke od osjećaja koje su mladi ljudi, ispitani u već spomenutom istraživanju The Lanceta, doživjeli suočeni sa mijenjajućim stanjem klime.
„Današnji mladi odrastaju uz puno veću svijest o klimatskim promjenama i svjedočenje različitim vremenskim nepogodama i ljudskim stradavanjima nastalim zbog već promijenjene klime“, rekla je Marina Štambuk, docentica na Agronomskom fakultetu i članica Hrvatskog psihološkog društva za portal Green.hr.
S druge strane, klimatske promjene vrlo lako padnu u zaborav, zamijenjene nekom zabavnijom i aktualnijom temom u životu mladih.
„Mlađe generacije, znači sad 0-30 godina, cijeli život više manje žive u 21. stoljeću sa svim njegovim prednostima i manama. Puno ljudi koje poznajem ne razmišljaju uopće o svom utjecaju nego love neke ideale“, priča Matea s Radio Studenta, „odrasli su u tom svijetu gdje je najbitnije pokazati se. Mislim da je većina još u tom mindsetu u kojem briga za okoliš pada u drugi plan.“, tvrdi Matea iz emisije „A gdje su kitovi?“.
„Mladi ljudi postali su ključni sudionici kada je riječ o izražavanju protiv klimatskih promjena. To je djelomično zbog nedostatka djelovanja odraslih u ovoj sferi, a uglavnom zato što shvaćaju da će ova tema nerazmjerno utjecati na njihovu generaciju“, stoji u radu objavljenom u časopisu Nature Mental Health.
Iako klimatska anksioznost može pogoditi bilo koju dobnu skupinu, mladim ljudima danas klimatske promjene više nisu udaljen pojam s nepoznatim posljedicama, već su upravo su oni ti koje u budućnosti čeka izazov snalaženja u promjenom ekološkom okruženju. Infografika s lijeve strane prikazuje neke od osjećaja koje su mladi ljudi, ispitani u već spomenutom istraživanju The Lanceta, doživjeli suočeni sa mijenjajućim stanjem klime.
„Današnji mladi odrastaju uz puno veću svijest o klimatskim promjenama i svjedočenje različitim vremenskim nepogodama i ljudskim stradavanjima nastalim zbog već promijenjene klime“, rekla je Marina Štambuk, docentica na Agronomskom fakultetu i članica Hrvatskog psihološkog društva za portal Green.hr.
S druge strane, klimatske promjene vrlo lako padnu u zaborav, zamijenjene nekom zabavnijom i aktualnijom temom u životu mladih.
„Mlađe generacije, znači sad 0-30 godina, cijeli život više manje žive u 21. stoljeću sa svim njegovim prednostima i manama. Puno ljudi koje poznajem ne razmišljaju uopće o svom utjecaju nego love neke ideale“, priča Matea s Radio Studenta, „odrasli su u tom svijetu gdje je najbitnije pokazati se. Mislim da je većina još u tom mindsetu u kojem briga za okoliš pada u drugi plan.“, tvrdi Matea iz emisije „A gdje su kitovi?“.
PRVA POMOĆ ZA EKO-ANKSIOZNOST
„Došli smo do trenutka kada su ljudi počeli biti svjesni svojih psihičkih poteškoća i potrebe za psihološkom stručnom pomoći, ali se sada često nemaju kome obratiti za pomoć“, kaže Štambuk za Green.hr. Tvrdi da preventivnih mjera još nedostaje, a broj stručnjaka je premalen. Imajući to na umu, samopomoć može postati važan korak u nošenju s eko-anksioznosti.
Mladi ljudi suočeni s osjećajem eko-anksioznosti najbolje se snalaze kada se usredotoče na rješavanje problema, stoji u članku objavljenom na stranici Harvardovog medicinskog časopisa.
„Živim ekološki osviješteno jer mislim da je bolje i zdravije bez obzira na konačni rezultat. Ne treba mi 20 identičnih majica iz Zare, dovoljno mi je pet iz second-handa. Ne moram putovati
na Bali, mogu se dobro provesti i puno bliže domu“, rekla je sugovornica Matea.
Pritom je važno priznavati negativne emocije poput ogorčenosti ili tuge, kako ne bi došlo do frustracija i osjećaja da je trud uzaludan.
„Prijetnja veća od klimatske krize jest osjećaj bespomoćnosti pred njom. Ipak, otvaranje naših srca prema ovoj strahu, tuzi i anksioznosti zapravo je jedan od naših najvećih alata za mobilizaciju“, kaže Sacha Wright, koordinatorica istraživanja i nastavnog plana u organizaciji
Force of Nature.
5 BITNIH KORAKA
Inforgrafika s lijeve strane nastala je na temelju članka Sveučilišta u Coloradu, koji putem pet jednostavnih promjena u svakodnevnom životu pokušavaju pogođenima klimatskom anksioznošću olakšati tu borbu. Autori članka naglašavaju važnost dijeljenja briga s
drugima i uzimanja pauze od sve češćih loših vijesti vezanih uz stanje okoliša.
„Došli smo do trenutka kada su ljudi počeli biti svjesni svojih psihičkih poteškoća i potrebe za psihološkom stručnom pomoći, ali se sada često nemaju kome obratiti za pomoć“, kaže Štambuk za Green.hr. Tvrdi da preventivnih mjera još nedostaje, a broj stručnjaka je premalen. Imajući to na umu, samopomoć može postati važan korak u nošenju s eko-anksioznosti.
Mladi ljudi suočeni s osjećajem eko-anksioznosti najbolje se snalaze kada se usredotoče na rješavanje problema, stoji u članku objavljenom na stranici Harvardovog medicinskog časopisa.
„Živim ekološki osviješteno jer mislim da je bolje i zdravije bez obzira na konačni rezultat. Ne treba mi 20 identičnih majica iz Zare, dovoljno mi je pet iz second-handa. Ne moram putovati
na Bali, mogu se dobro provesti i puno bliže domu“, rekla je sugovornica Matea.
Pritom je važno priznavati negativne emocije poput ogorčenosti ili tuge, kako ne bi došlo do frustracija i osjećaja da je trud uzaludan.
„Prijetnja veća od klimatske krize jest osjećaj bespomoćnosti pred njom. Ipak, otvaranje naših srca prema ovoj strahu, tuzi i anksioznosti zapravo je jedan od naših najvećih alata za mobilizaciju“, kaže Sacha Wright, koordinatorica istraživanja i nastavnog plana u organizaciji
Force of Nature.
5 BITNIH KORAKA
Inforgrafika s lijeve strane nastala je na temelju članka Sveučilišta u Coloradu, koji putem pet jednostavnih promjena u svakodnevnom životu pokušavaju pogođenima klimatskom anksioznošću olakšati tu borbu. Autori članka naglašavaju važnost dijeljenja briga s
drugima i uzimanja pauze od sve češćih loših vijesti vezanih uz stanje okoliša.
DJECA, MAŽENJE I SMAK SVIJETA
NAPISALE: LARA HORVAT & LINA ŠANTAK
Izvor: Pixabay
Mislim da nije moralno ispravno dovoditi djecu na svijet kad sa sigurnošću znamo da će klimatske promjene sve više otežavati život, a to sa sobom onda povlači i druge oblike patnje“, rekla je Adriana Kovinčić, jedna od mnogih mladih koji ne žele imati djecu zbog klimatskih promjena.
Starijim generacijama teže je prihvatiti činjenicu da mladi odlučuju zaustaviti potomstvo te su često kritizirali Kovinčić za njezinu „radikalnu odluku“. "Susrela sam se s kritikama jer ljudi uglavnom ne razumiju moje odluke i brzo osuđuju. Ljudi moje dobi često vide budućnost u kojoj imaju bar jedno dijete, no meni je to suludo dok gledam situaciju u kojoj se svijet nalazi. Ne želim imati djecu u svijetu koji se raspada", komentira Kovinčić. Istraživanja su pokazala da ta odluka neimanja djece nije toliko negativna koliko ljudi misle. Jedno dijete proizvodi više od devet tona ugljika godišnje, ako se partneri odluče da neće imati djecu, spasit će 58,6 metričnih tona CO2 godišnje, pokazuje švedsko istraživanje. Odrasla osoba godišnje proizvede samo pet tona ugljika godišnje. Ugljičan otisak nije jedini razlog zašto mladi ne žele imati djecu. IMATI ILI NE IMATI DJECU? Mlađe generacije svjesnije su klimatskih promjena i šteta koje nastaju u svijetu zbog njih. Zatrpani negativnim informacijama, mladi su se krenule sve više i više brinuti za svoju i Zemaljsku budućnost ako stvari nastave ovim tokom. Iz te zabrinutosti nastala je klimatska anksioznost, jedan od glavnih razloga zašto mladi ne žele imati djecu. Boje se dovesti dijete na svijet koji bi se mogao raspasti u par desetljeća. "Mislim da će svakodnevni život biti puno teži nego na što smo navikli. Pretpostavljam da će pojave poput vrelih ljeta, požara, zagađenog zraka, poplava biti sve češće. Smatram da će se sve češće voditi ratovi radi resursa npr. pitke vode. Ne želim donijeti dijete u ovaj svijet jer mu ne mogu osigurati lagodan život", rekla je Kovinčić. Od 10 000 mladih između 16 i 25 godina, 40% njih priznalo je da su nesigurni hoće li imati djecu ili ne, pokazuje Lancet istraživanje. Istraživanje Nottingham University (koje će biti objavljeno iduće godine) ispitali su mlade u 11 država jesu li ih tjeskoba ili uznemirenost zbog klimatskih promjena natjerali na pomisao da nemaju djecu. Istraživanje je pokazalo da se mladi u Indiji najviše zapituju trebaju li imati djecu zbog klimatskih promjena, prenosi BBC. Uz strah od budućnosti, generacija Z ne želi imati djecu zbog prenaseljenosti u svijetu. Mladi su primijetili prenapučeni svijet i nemaju nikakav uvjerljiv argument da pridonose prenaseljenosti. Uz klimatske promjene koje zabrinjavaju, generacija Z ima i druge ne vezane razloge zašto ne žele imati djecu. Cijena života i nekretnina raste, a plaće na prate taj uspon. Mladi su više fokusirani na svoj posao i da uspiju nego li da naprave obitelj. Posljednja stvar koja ih sputava u toj odluci su socijalni problemi koji su stalno prisutni. Svi ti razlozi te klimatske promjene daju rezultat pada nataliteta u svijetu, prenosi Business Insider. HRVATSKA NE PRATI SVJETSKI TREND Svake godine Hrvatska bilježi sve veći i veći pad stope nataliteta. Proveli smo fokus grupu i pitali ispitanike zašto je natalitet u Hrvatskoj sve manji. Složili su se da je zbog iseljavanja i loših ekonomskih uvjeta. "Oni koji ostaju nije im jeftino stvoriti obitelj pa se prvo pokušavaju usredotočiti na svoju karijeru. Tek kasnije, ako imaju vremena palniraju započeti obitelj", rekao je Bruno Rukavina, jedan od sudionika fokus grupe. Glavni razlog pada je iseljavanje mladih, no pitali smo demografe imaju li klimatski uvjeti ikakav utjecaj po pitanju toga. "Nemam saznanja o relevantnosti klimatskih promjena kao jednog od mogućih razloga niskoga fertiliteta u Hrvatskoj, ali uz aktualne egzistencijalne probleme i rašireni društveni pesimizam ne vjerujem da imaju značajnu ulogu", komentirala je Ksenija Bašić, profesorica demografije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, a s njom se složio Ivo Turk, demograf na Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar. Prenapućenost je također jedan od razloga zašto neki mladi preispituju hoće li imati djecu ili ne, no Bašić smatra da je to ionako relativan pojam jer ovisi o prirodnom resursima nekoga prostora, tehnološkim mogućnostima i razini životnog standarda. Nadodaje da u nekim dijelovima svijeta pad nataliteta neće uopće imati ulogu na smanjenje prenapućenosti nego će veći utjecaj imati tehnološki i ekonomski razvoj te migracija. Turk iskazuje da prenapućenost regije predstavlja veliko opterećenje za okoliš zbog povećanog zagađenja i većih iscrpljivanja resursa. Nadodaje da je u depopuliranim regijama stanje u načelu obratno, makar ne mora biti. I tamo postoji ponekad povećano zagađenje i pritisak na okoliš, pogotovo ako postoji industrija koja zagađuje i slično. Bašić smatra da se najveći pritisak na zemljine resurse može povezati s ranom fazom demografske tranziicje, ne zbog porasta nataliteta nego zbog smanjenja mortaliteta, koje je uz tada visoku razinu nataliteta rezultiralo rastom prirodnog priraštaja. Nadodaje da na degradaciju okoliša veći utjecaj ima rast globalne potrošnje i konzumerizma, pogotovo u najrazvijenijim zemljama koje imaju problem niske stope nataliteta. "Povećanje nataliteta/fertiliteta upravo u razvijenim zemljama nužno je radi usporavanja njihova demografskog starenja, održavanja stupnja ekonomske aktivnosti stanovništva i funkcioniranje vitalnih sustava poput zdravstvenog i mirovinskog. Nedostatno rađanje u tim zemljama dugo se nadomještalo imigracijom iz drugih zemalja, no takvo rješenje dugoročno nije održivo jer i stanovništvo slabije razvijenih zemalja usporava rast i stari", rekla je Bašić. Hrvatska se smatra razvijenom državom pa nije niti čudno što je stopa nataliteta niska. Najveće stope nataliteta su prisutne kod država u razvoju, a danas najveću stopu fertiliteta imaju zemlje Supsaharske Afrike. Nakon stručnog mišljenja, tražili smo mišljenja mladih o padu nataliteta u Hrvatskoj i vide li oni povezanost klimatskih promjena s tom pojavom. MLADI O MLADIMA U Hrvatskoj klimatske promjene nisu razlog pada nataliteta niti su glavni razlog zašto mladi ne žele imati djecu. Povodom toga ispitali smo fokus grupu od četvero mladih da komentiraju odluku mladih koji zbog klimatskih promjena ne žele imati potomstvo. "Mislim da je to samo jedan dio razloga zašto ne žele imati djecu. Ne može ti to biti jedini razlog zašto ne želiš imati djecu, ali može biti jedan od. Stvarno se stvara panika u svijetu zbog klimatskih promjena, umrijet ćemo. Nećemo doživjeti tu i tu godinu i jednostavno se ljudi brinu za svoje potomke da će izumrijeti", rekla je Tea Rožman. "Na jednu ruku je egoistično kad gledaš 'Uredu. ja ću sad napraviti dijete, baš me briga u kakvom će okružju odrastat. Baš me briga što će biti za 20, 30 godina'. Ipak mislim da klimatske promjene nisu jedini faktor, ima jako puno drugih faktora zbog čega ljudi ne žele imati djecu", komentirala je Matea Bahovec. Tin Šmerek imao je suprotno mišljenje od ostalih. S jedne strane može razumjeti da se mladi boje kakva će im budućnost biti, no s druge strane ne može pošto svijet nikad nije bio savršen. Nadodaje da je uvijek bilo problema, ratovi, bolesti i slično te da je sada ljudima lakše živjeti nego ikada prije. Pošto tri od četiri ispitanika sami ne žele imati djecu, pitali smo ih jesu li im klimatske promjene ikakav faktor u donošenju te odluke i složili su se da jesu, ali nisu glavan faktor. "Ne bi htio imati djecu jer uvjeti kojima ja njima mogu pružiti lošiji su nego li uvjeti koji su meni pružili moji 'starci', a mislim da ne bi bilo korektno od mene pružiti išta manje nego što su oni meni pružili", rekao je Rukavina. Rožman je rekla da joj se ne sviđa kakvo je trenutno društvo, a zbog društva nastaju klimatske promjene. Bahovec se složila s njom te je nadodala da joj trenutno nije ugodno biti dio ovog svijeta pa iz tog istog razloga ne želi ikoga stavljati u tu situaciju. BUDUĆNOST HRVATSKE Hrvatska se već godinama bori s padom nataliteta, ponajviše zbog odlaska mladih u inozemstvo, no postoji li način da se promijeni trend? Postoje li države koje su uspješno uspjele promijeniti taj trend? Turk smatra da nema zemlje koja je u potpunosti uspjela promijeniti trend da su procesi postali skroz pozitivni. Navodi da je bilo primjerka oporavka, ali su oni bili u drugom razdoblju i drugačijim okolnostima. Za primjer navodi Irsku koja je u 19. stoljeću imala preko 8 milijuna stanovniku, no zbog iseljavanja u Ameriku broj se prepolovio. Godine 2021. Irska je imala preko 7 milijuna stanovnika zbog velikog ekonomskog rasta. Iz emigracijske zemlje postala je imigracijska gdje su se neki iseljeni Irci vratili te su se doselili i stranci, navodi Turk. Turk predlaže da bi trebalu Hrvatsku učiniti privlačnom za povratak naših iseljenika kako bi se stopa nataliteta povećala. Na mladima svijet ostaje pa smo i fokus grupi postavili pitanje što bi Hrvatska mogla napraviti kako bi povećala svoj natalitet. Ispitanici su se složili kako bi trebali uvesti dječje doplatke i smanjiti cijene vrtića. Predlažu i državnu potporu te poticaje za mlade za kupovanje nekretnina. Klimatske promjene nisu faktor zašto mladi ne žele imati djecu, nego je socio-ekonomska situacija. Mladi se ovdje ne zabrinjavaju s emisijom ugljičnih plinova niti s prenapućenosti, nego na visoke cijene nekretnina i života te malih plaća, a visokih cijena. Smatraju da Hrvatska ima puno većih problema koji su bitniji faktori u donošenju potomstva nego li klimatske promjene ili klimatska anksioznost. |
Globescan proveo je istraživanje u 31 država da vidi gdje mladi ne žele imati djecu zbog klimatskih promjena. U istraživanju je sudjelovalo preko 29 tisuća ispitanika. Istraživanje se provelo od lipnja do srpnja 2022. godine.
RAZOTKRIVANJE TIHE PRIJETNJE LJETNIH MJESECI
NAPISALE: MATEA JOSIĆ & SUNČICA KNJAZ
NAPISALE: MATEA JOSIĆ & SUNČICA KNJAZ
Usred vrućeg ljetnog dana, Sara se probudila s očekivanjem da će je dočekati ugodna toplina sunčevih zraka u sobi, međutim, temperatura njezine sobe već je dostigla svoj vrhunac. Dok je izlazila iz stana, vrućina je postala opipljiva, kao da je zrak počeo gušiti svaki njezin udah. Uhvatila ju je vrtoglavica, dah joj je postao kratak, a svijet oko nje počeo se vrtjeti u začuđujućem ritmu. Njezino tijelo i um suočili su se s izazovom koji je postao sve prisutniji u svakodnevnom životu – povezanost između visokih temperatura i narušenog mentalnog zdravlja.
U svijetu sve učestalijih ekstremnih vremenskih uvjeta uzrokovanih globalnim zagrijavanjem, postavlja se ključno pitanje: Kako je moguće da visoke temperature utječu na naše emocionalno i psihičko blagostanje?
IZAZOVNA RAZDRAŽLJIVOST
Kada se priča o ljetu i ljetnom vremenu većina ljudi pomisli na koktele, Sunce i nove mogućnosti (The Conscious Professional), ali to nije slučaj kod ljudi s psihičkim poremećajima. Sama pomisao na vrućine može izazvati napadaj tjeskobe i napad panike te s fiziološkog stajališta, simptomi pregrijavanja mogu izgledati kao simptomi tjeskobe (kratkoća daha, znojenje, crvenilo i ubrzani otkucaji srca), što uzrokuje više tjeskobnih misli (Right as Rain).
„Primijetila sam da tokom vrućih dana teže funkcioniram, razdražljiva sam više nego inače, ne mogu se koncentrirati, ne želim se socijalizirati i ne usrećuju me stvari koje me inače usrećuju.“ podijelila je s nama studentica Sara, koja se već par ljeti bori s vrućinama koje utječu na njenu anksioznost. Ali Sara nije jedina, po brojkama Global Mental Health Statistics, 970 milijuna ljudi diljem svijeta se muči s nekom vrstom mentalnog poremećaja, a ekstremna vrućina povezana je s povećanjem razdražljivosti i simptoma depresije te s povećanjem broja samoubojstava (American Psychiatric Association).
Prof. dr. sc. Meri Tadinac ističe da tijelo poduzima korake kako bi se rashladilo, no ekstremne temperature, osobito u kombinaciji s visokom vlažnošću zraka, mogu otežati proces toplinskog reguliranja. Kada se tijelo ne uspije pravilno ohladiti, dolazi do toplinskog stresa.
U svijetu sve učestalijih ekstremnih vremenskih uvjeta uzrokovanih globalnim zagrijavanjem, postavlja se ključno pitanje: Kako je moguće da visoke temperature utječu na naše emocionalno i psihičko blagostanje?
IZAZOVNA RAZDRAŽLJIVOST
Kada se priča o ljetu i ljetnom vremenu većina ljudi pomisli na koktele, Sunce i nove mogućnosti (The Conscious Professional), ali to nije slučaj kod ljudi s psihičkim poremećajima. Sama pomisao na vrućine može izazvati napadaj tjeskobe i napad panike te s fiziološkog stajališta, simptomi pregrijavanja mogu izgledati kao simptomi tjeskobe (kratkoća daha, znojenje, crvenilo i ubrzani otkucaji srca), što uzrokuje više tjeskobnih misli (Right as Rain).
„Primijetila sam da tokom vrućih dana teže funkcioniram, razdražljiva sam više nego inače, ne mogu se koncentrirati, ne želim se socijalizirati i ne usrećuju me stvari koje me inače usrećuju.“ podijelila je s nama studentica Sara, koja se već par ljeti bori s vrućinama koje utječu na njenu anksioznost. Ali Sara nije jedina, po brojkama Global Mental Health Statistics, 970 milijuna ljudi diljem svijeta se muči s nekom vrstom mentalnog poremećaja, a ekstremna vrućina povezana je s povećanjem razdražljivosti i simptoma depresije te s povećanjem broja samoubojstava (American Psychiatric Association).
Prof. dr. sc. Meri Tadinac ističe da tijelo poduzima korake kako bi se rashladilo, no ekstremne temperature, osobito u kombinaciji s visokom vlažnošću zraka, mogu otežati proces toplinskog reguliranja. Kada se tijelo ne uspije pravilno ohladiti, dolazi do toplinskog stresa.
Znanstveno je dokazano da vremenski uvjeti mogu utjecati na mentalno zdravlje (Woodruff i sur., 2006), a vrućina tj. visoka temperatura zraka i količina vlage u zraku imaju najveći utjecaj na raspoloženje i ponašanje (Morrissey i sur., 1996).
„Čini se da između temperature okoline i mentalnog zdravlja postoji obrnuti U odnos: povišenje temperature je korisno i povoljno djeluje do određene granice (svi se bolje osjećamo kad nakon zime zatopli u proljeće), no daljnje povišenje postaje štetno“, ističe Tadinac.
„Čini se da između temperature okoline i mentalnog zdravlja postoji obrnuti U odnos: povišenje temperature je korisno i povoljno djeluje do određene granice (svi se bolje osjećamo kad nakon zime zatopli u proljeće), no daljnje povišenje postaje štetno“, ističe Tadinac.
Kako bismo dobili uvid u stvarno stanje, proveli smo anketu koja je pokazala da su mladi sve osjetljiviji na utjecaj visokih temperatura na njihovo mentalno zdravlje. Rezultati ukazuju na zabrinjavajuću povezanost ovih pojava te dodatno potvrđuju važnost istraživanja ove teme. Od 40 osoba (u dobi od 18 do 29 godina) koje su odgovorile na našu anketu, većina njih osjeća povećanu razdražljivost tijekom visokih temperatura. Također su naveli da im se koncentracija smanjuje, što može negativno utjecati na produktivnost i svakodnevne aktivnosti. Problemi sa spavanjem također su uočeni među sudionicima što može imati dalekosežne posljedice na njihovo fizičko i psihičko zdravlje. Nadalje, zabilježen je porast agresivnosti i nervoze među mladima tijekom razdoblja visokih temperatura, a neki su čak izjavili da se suočavaju s anksioznošću.
Ovi emocionalni izazovi mogu biti posebno teški za mlade ljude koji se svakodnevno suočavaju s drugim oblicima stresa, poput škole, fakulteta, posla ili osobnih obaveza.
PREGRIJAVANJE UMA
Znanstvena istraživanja dodatno potvrđuju ozbiljnost situacije te utjecaj klimatskih promjena na promjene u mozgu čovjeka. Prema studiji objavljenoj 2018. godine na stranici National Bureau of Economic Research, kumulativna izloženost velikoj toplini može inhibirati razvoj kognitivnih sposobnosti, otvarajući mogućnost za promjene u razvoju mozga. To može utjecati na brzinu rada našeg mozga, što utječe na samo naše razmišljanje, također ova povezanost ukazuje na ozbiljne posljedice, uključujući povećanje rizika od bolesti poput demencije i Parkinsonove bolesti.
„Naš mozak funkcionira normalno unutar relativno uskog raspona temperature, tako da povišena temperatura remeti njegov rad. Pretjerana vrućina može izazvati promjene u emocijama i ponašanju: doživljavamo pojačanu razdražljivost, ljutnju, agresivnost, nelagodu, stres i umor. Ovo može dovesti do agresivnog ponašanja te povećanih stopa nasilja u obitelji, kao i zlouporabe psihoaktivnih tvari.“, prof. dr. sc. Meri Tadinac.
PREGRIJAVANJE UMA
Znanstvena istraživanja dodatno potvrđuju ozbiljnost situacije te utjecaj klimatskih promjena na promjene u mozgu čovjeka. Prema studiji objavljenoj 2018. godine na stranici National Bureau of Economic Research, kumulativna izloženost velikoj toplini može inhibirati razvoj kognitivnih sposobnosti, otvarajući mogućnost za promjene u razvoju mozga. To može utjecati na brzinu rada našeg mozga, što utječe na samo naše razmišljanje, također ova povezanost ukazuje na ozbiljne posljedice, uključujući povećanje rizika od bolesti poput demencije i Parkinsonove bolesti.
„Naš mozak funkcionira normalno unutar relativno uskog raspona temperature, tako da povišena temperatura remeti njegov rad. Pretjerana vrućina može izazvati promjene u emocijama i ponašanju: doživljavamo pojačanu razdražljivost, ljutnju, agresivnost, nelagodu, stres i umor. Ovo može dovesti do agresivnog ponašanja te povećanih stopa nasilja u obitelji, kao i zlouporabe psihoaktivnih tvari.“, prof. dr. sc. Meri Tadinac.
VRUĆINA POTIČE NASILJE
Osim utjecaja na mentalno zdravlje, ekstremne temperature pokazuju se kao katalizator povećane agresivnosti i kriminalnog ponašanja. Istraživanja sugeriraju da rastuće temperature mogu dovesti do povećanja fizičkih napada, ubojstava i čak samoubojstava, posebno među muškarcima i starijim osobama. Toplina također utječe na hormone štitnjače, što može rezultirati lošim raspoloženjem i kognitivnim oštećenjem (Krenizdravo).
Thompson i sur. (2023) su proveli meta-analizu na osnovi velikog broja istraživanja i utvrdili da su visoke temperature bile pozitivno povezane s brojem pokušaja samoubojstva i izvršenim samoubojstvima te zaprimanjem na bolničko liječenje zbog psihičkih bolesti.
Rezultati istraživanja provedenih u Mayo klinici tijekom devet godina na više od dva milijuna ljudi (Nori-Sarma i sur., 2022) pokazuju veću učestalost dolazaka u hitne službe za mentalno zdravlje tijekom razdoblja velikih vrućina, najčešće zbog anksioznosti, poremećaja raspoloženja i zlouporabe psihoaktivnih tvari.
Studije o nasilju uključujući ubojstva, teške napade, terorističke napade i masovne pucnjave također pokazuju veću vjerojatnost tijekom razdoblja visokih temperatura. Čak i u kontroliranim okruženjima kao što su zatvori, istraživanje iz 2021. godine otkrilo je porast nasilja među zatvorenicima za 18% tijekom vrlo vrućih dana, dok su povećane stope građanskih ratova i nemira zabilježene u općoj populaciji.
NAJUGROŽENIJA SKUPINA
Pretjerana vrućina može imati izrazito negativan utjecaj na osobe koje već pate od određenih poremećaja ili sindroma. To uključuje one s narušenim izvršnim funkcijama, što obuhvaća probleme poput planiranja, organizacije i pamćenja. Primjeri takvih stanja su ADHD, autizam, bipolarni poremećaj, anksioznost, depresija, psihoze, različite vrste demencije te ovisnosti o alkoholu, tabletama ili ilegalnim drogama (Psihologis).
Osim toga osobe koje zbog mentalnih bolesti uzimaju određene terapije su u povećanoj opasnosti jer „neki psihofarmaci, npr. oni koji se primjenjuju kod shizofrenije ili bipolarnog poremećaja, mogu promijeniti regulaciju topline te izazvati hipertermiju, a dehidracija također može promijeniti razine nekih lijekova, tj. dovesti do toga da budu koncentriraniji u tijelu.“, navodi prof. dr. sc. Meri Tadinac.
Povećana opasnost od prijema u bolnicu zbog bipolarnog poremećaja povezana je s rastućim temperaturama iznad 24 Celzijevih stupnjeva (50. percentila), posebno primjetna kod odraslih osoba i žena. Rezultati istraživanja ukazuju da su najviše dnevne temperature iznad 30,7 Celzijevih stupnjeva (99. percentila) posebno rizične, predstavljajući značajan faktor povećavanja rizika od hospitalizacije zbog bipolarnog poremećaja.
Osim utjecaja na mentalno zdravlje, ekstremne temperature pokazuju se kao katalizator povećane agresivnosti i kriminalnog ponašanja. Istraživanja sugeriraju da rastuće temperature mogu dovesti do povećanja fizičkih napada, ubojstava i čak samoubojstava, posebno među muškarcima i starijim osobama. Toplina također utječe na hormone štitnjače, što može rezultirati lošim raspoloženjem i kognitivnim oštećenjem (Krenizdravo).
Thompson i sur. (2023) su proveli meta-analizu na osnovi velikog broja istraživanja i utvrdili da su visoke temperature bile pozitivno povezane s brojem pokušaja samoubojstva i izvršenim samoubojstvima te zaprimanjem na bolničko liječenje zbog psihičkih bolesti.
Rezultati istraživanja provedenih u Mayo klinici tijekom devet godina na više od dva milijuna ljudi (Nori-Sarma i sur., 2022) pokazuju veću učestalost dolazaka u hitne službe za mentalno zdravlje tijekom razdoblja velikih vrućina, najčešće zbog anksioznosti, poremećaja raspoloženja i zlouporabe psihoaktivnih tvari.
Studije o nasilju uključujući ubojstva, teške napade, terorističke napade i masovne pucnjave također pokazuju veću vjerojatnost tijekom razdoblja visokih temperatura. Čak i u kontroliranim okruženjima kao što su zatvori, istraživanje iz 2021. godine otkrilo je porast nasilja među zatvorenicima za 18% tijekom vrlo vrućih dana, dok su povećane stope građanskih ratova i nemira zabilježene u općoj populaciji.
NAJUGROŽENIJA SKUPINA
Pretjerana vrućina može imati izrazito negativan utjecaj na osobe koje već pate od određenih poremećaja ili sindroma. To uključuje one s narušenim izvršnim funkcijama, što obuhvaća probleme poput planiranja, organizacije i pamćenja. Primjeri takvih stanja su ADHD, autizam, bipolarni poremećaj, anksioznost, depresija, psihoze, različite vrste demencije te ovisnosti o alkoholu, tabletama ili ilegalnim drogama (Psihologis).
Osim toga osobe koje zbog mentalnih bolesti uzimaju određene terapije su u povećanoj opasnosti jer „neki psihofarmaci, npr. oni koji se primjenjuju kod shizofrenije ili bipolarnog poremećaja, mogu promijeniti regulaciju topline te izazvati hipertermiju, a dehidracija također može promijeniti razine nekih lijekova, tj. dovesti do toga da budu koncentriraniji u tijelu.“, navodi prof. dr. sc. Meri Tadinac.
Povećana opasnost od prijema u bolnicu zbog bipolarnog poremećaja povezana je s rastućim temperaturama iznad 24 Celzijevih stupnjeva (50. percentila), posebno primjetna kod odraslih osoba i žena. Rezultati istraživanja ukazuju da su najviše dnevne temperature iznad 30,7 Celzijevih stupnjeva (99. percentila) posebno rizične, predstavljajući značajan faktor povećavanja rizika od hospitalizacije zbog bipolarnog poremećaja.
„Ljeti se dodatno suočavam s izazovima zbog bipolarnog poremećaja jer mi visoke temperature otežavaju borbu s mentalnim zdravljem. Osjećam se posebno ranjivom tijekom vrućina, što se odražava na moju sposobnost suočavanja sa svakodnevnim zadacima.“ rekla nam je 20-godišnja studentica Lara koja svakodevno ide na fitness koji joj pomaže da se, mentalno, bolje osjeća, ali čak joj ni fitness ne pomaže kada su u pitanju vrućine. „Dok pokušavam balansirati studentski život i upravljati bipolarnim poremećajem, ljetne vrućine postaju dodatni faktor stresa. Neki dani su više izazovni od drugih, a svijest o riziku od hospitalizacije samo dodatno pojačava pritisak.“
BOLJE SPRIJEČITI NEGO LJEČITI
Kako globalna temperatura raste, vlažnost postaje sve intenzivnija, što znači da će sve veći broj ljudi biti izložen duže vremena opasnoj kombinaciji topline i vlage. Osim toga, naglašeno je kako je ljeto 2023. godine bilo najtoplije ljeto do sada. Ovo postavlja velike izazove na organizaciju svakodnevnih aktivnosti društva, a pogotovo onih radnih.
Profesorica Tadinac smatra kako je „ključna mjera prilagodba rasporeda i organizacije rada te čak odlučivanje o prekidu radova ako procjena rizika pokaže da su poduzete mjere nedostatne, posebno za radove koji se izvode na vrlo visokoj temperaturi i uključuju značajno fizičko opterećenje“.
Isto tako, osobe kojima je već prethodno dijagnosticiran mentalni poremećaj žele smanjiti stigmu oko mentalnog zdravlja i potaknuti ljude da se osjećaju ugodno dijeleći svoje priče. „Želim da društvo shvati koliko visoke temperature mogu utjecati na nas i da prepozna potrebu za većom podrškom tijekom ovih teških razdoblja. Kroz otvorenu komunikaciju, nadam se da će se ostvariti zajednica podrške gdje se svatko osjeća prihvaćeno bez obzira na izazove kroz koje prolazi.“, otvoreno je rekla studentica Lara.
Primjeri konkretnih prijedloga (iz provedene ankete) za bolje suočavanje s visokim temperaturama i očuvanje mentalnog zdravlja:
"Malo više razumijevanja na poslu i rad u rashlađenim prostorijama. Isto vrijedi i za škole i obrazovne ustanove."
"Društvo bi trebalo usporiti tijekom vrlo visokih temperatura. Potrebno je više razumijevanja za stres koji vrućine izazivaju, pogotovo u velikim gradovima poput Zagreba. To može uključivati i besplatne terapijske online grupe, savjete o samopomoći i slično."
"Potrebno je povećati dostupnost stručnjaka za mentalno zdravlje i organizirati razgovore s osobama koje su osjetljive ili imaju probleme s mentalnim zdravljem ili povećati broj telefonskih linija pomoći dostupnih tijekom vrućih dana."
"Uvesti obavezna drveća na parkiralištima i pješačkim zonama kako bi se stvorilo što više hladovina za ugodan boravak po vrućini."
Neki od najvažnijih savjeta prof. dr. sc. Meri Tadinac s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu za vrijeme velikih vrućina je:
Naposljetku, potrebna je modernizirana edukacija o simptomima bolesti povezanih s toplinskim stresom, uključujući i mentalne bolesti, kako bi bile na vrijeme prepoznate te kako bi se oboljelima pružila pravovremena i potrebna pomoć.
BOLJE SPRIJEČITI NEGO LJEČITI
Kako globalna temperatura raste, vlažnost postaje sve intenzivnija, što znači da će sve veći broj ljudi biti izložen duže vremena opasnoj kombinaciji topline i vlage. Osim toga, naglašeno je kako je ljeto 2023. godine bilo najtoplije ljeto do sada. Ovo postavlja velike izazove na organizaciju svakodnevnih aktivnosti društva, a pogotovo onih radnih.
Profesorica Tadinac smatra kako je „ključna mjera prilagodba rasporeda i organizacije rada te čak odlučivanje o prekidu radova ako procjena rizika pokaže da su poduzete mjere nedostatne, posebno za radove koji se izvode na vrlo visokoj temperaturi i uključuju značajno fizičko opterećenje“.
Isto tako, osobe kojima je već prethodno dijagnosticiran mentalni poremećaj žele smanjiti stigmu oko mentalnog zdravlja i potaknuti ljude da se osjećaju ugodno dijeleći svoje priče. „Želim da društvo shvati koliko visoke temperature mogu utjecati na nas i da prepozna potrebu za većom podrškom tijekom ovih teških razdoblja. Kroz otvorenu komunikaciju, nadam se da će se ostvariti zajednica podrške gdje se svatko osjeća prihvaćeno bez obzira na izazove kroz koje prolazi.“, otvoreno je rekla studentica Lara.
Primjeri konkretnih prijedloga (iz provedene ankete) za bolje suočavanje s visokim temperaturama i očuvanje mentalnog zdravlja:
"Malo više razumijevanja na poslu i rad u rashlađenim prostorijama. Isto vrijedi i za škole i obrazovne ustanove."
"Društvo bi trebalo usporiti tijekom vrlo visokih temperatura. Potrebno je više razumijevanja za stres koji vrućine izazivaju, pogotovo u velikim gradovima poput Zagreba. To može uključivati i besplatne terapijske online grupe, savjete o samopomoći i slično."
"Potrebno je povećati dostupnost stručnjaka za mentalno zdravlje i organizirati razgovore s osobama koje su osjetljive ili imaju probleme s mentalnim zdravljem ili povećati broj telefonskih linija pomoći dostupnih tijekom vrućih dana."
"Uvesti obavezna drveća na parkiralištima i pješačkim zonama kako bi se stvorilo što više hladovina za ugodan boravak po vrućini."
Neki od najvažnijih savjeta prof. dr. sc. Meri Tadinac s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu za vrijeme velikih vrućina je:
- boraviti u hladnim, klimatiziranim prostorijama, ako nema klima uređaja, treba potaknuti kruženje zraka otvaranjem prozora i korištenjem ventilatora
- smanjiti teške fizičke aktivnosti na otvorenom, posebno sredinom dana, ako su one neizbježne, treba se češće odmarati u hladu
- nositi laganu odjeću svijetlih boja te zaštiti glavu kapom ili šeširom
- uzimati mnogo tekućine (ali ne alkohola i pića koja sadrže kofein), da bi se tijelu omogućilo znojenje i spriječila dehidracija
Naposljetku, potrebna je modernizirana edukacija o simptomima bolesti povezanih s toplinskim stresom, uključujući i mentalne bolesti, kako bi bile na vrijeme prepoznate te kako bi se oboljelima pružila pravovremena i potrebna pomoć.