PRAVA STRANIH RADNIKA
Autorice: Ingrid Vujević, Maria Tušek, Ivona Postružin
Autorica vizuala: Maria Tušek
DRŽAVLJANI TREĆIH ZEMALJA Strani radnici u Hrvatskoj su većinom državljani trećih zemalja, odnosno zemalja koje nisu članice Europskog gospodarskog prostora ili Švicarske konfederacije. Oni mogu boraviti u Hrvatskoj kratkotrajno, privremeno, dugotrajno ili stalno. Duljina boravka ovisi o tome što će raditi u određenom periodu u Hrvatskoj. Većina je ipak na privremenom boravku u Hrvatskoj kojeg dobije istodobno s dozvolom za rad.
PRONALAZAK POSLA Strani radnici mogu naći posao preko Hrvatskog zavoda za zapošljvanje, putem agencija za posredovanje pri zapošljavanju što je i najčeši način pronalaska posla, na internetu i u objavljenim oglasima.
PROCES DOVOĐENJA STRANOG RADNIKA Na internetskoj stranici agencije posrednika pri zapošljavanju Humble Hunters navode tri ključna koraka procesa dovođenja stranog radnika. Prvi korak je selekcija kandidata kroz proces detaljnih intervjua, a za određene pozicije provode i testiranje kvalifikacija. Sljedeći korak je ishodovanje dozvola u kojem se ograđuju od toga da ih mogu zapravo nabaviti, odnosno prebacuju odgovornost na Hrvatski zavod za zapošljavanje i ostale nadležne ustanove. Zadnji korak u procesu je priprema za dolazak odnosno ‘orijentacija radnika i ostale obaveze’ pod koje su navedeni let, prijava boravišta, smještaj i liječnički pregled. Autorica vizuala: Maria Tušek
|
ŠTO KAŽU ZAKON I TEORIJA? U Hrvatsku došli trbuhom za kruhom, koja su njihova prava? Tko štiti strane radnike u Hrvatskoj? U Hrvatskoj je sve više stranih radnika, prema procjenama MUP-a oko 10%, sve više se izdaju dozvole za boravak i rad svake godine. Radnici u pravilu ne znaju jezik, ne znaju ni engleski, o njima se brinu agencije kojima predaju u ruke svoju sudbinu. Zakon o stranim radnicima je izmijenjen i radnici imaju svoja prava, no u praksi poslodavci ih ne poštuju. Oduzimaju im dokumente, nedovoljno ih plaćaju, nemaju pravo na adekvatan odmor. Često se susreću i s rasizmom i ksenofobijom. Kome se mogu obratiti ako poslodavac krši njihova prava? Kad su’ naši’ radnici, državljani Hrvatske nezadovoljni, sindikat je logično rješenje. Što je kod sindikata stranih radnika? Autorica vizuala: Maria Tušek
IZDANE DOZVOLE ZA RAD U 2023. Zaključno s 30.rujnom 2023. MUP je izdao 133.014 dozvola za boravak i rad, od čega je čak 85.869 novih dozvola, pišu Financije.hr.Broj dozvola je veći za 60 posto.
Autorica vizuala: Maria Tušek
ZAKON O STRANIM RADNICIMA Zakon je striktan, državljanin trećih zemalja može raditi samo onaj posao za kojeg ima dozvolu ili potvrdu za boravak i rad samo kod onog poslodavca za kojeg mu je izdana dozvola. Prije nego sto se uopće podnosi zahtjev za dozvolu, poslodavac je nužan zatražiti provedbu testa tržišta rada, odnosno Hrvatski zavod za zapošljavanje ga mora u roku od 15 dana obavjestiti je li pronađen radnik na hrvatskom tržištu radne snage. Naravno u praksi, nije uvijek tako i poslodavci dolaze do ilegalnih rješenja što dokazuje činjenica da je 2022.godine čak 526 državljana trećih zemalja radilo protivno Zakonu o strancima. Od takvog rada i zaposlenik, a i poslodavac mogu imati velikih problema. Strani radnik u tom slučaju ne može prijaviti poslodavca da krši prava i obveze iz ugovora o radu jer on kao takav ne postoji. Autorica vizuala: Maria Tušek
|
KOME SE MOGU OBRATITI?
Dakle strani radnici mogu prijaviti poslodavca ako postoji naznaka da krši prava i obveze iz ugovora o radu Državnom inspektoratu. Isto tako, mogu koristiti i usluge savjetovanja javnih zavoda za zapošljavanje.
Strani radnici prema Zakonu o pravima stranih radnika imaju pravo na slobodu udruživanja i povezivanja te članstvo u organizacijama koje zastupaju radnike, no koliko je poznato, u Hrvatskoj nema puno ako i uopće takvih sindikata.
Mogu se obratiti i uredu Pučke pravobraniteljice koja je za Hinu rekla da su ove godine primili 30-ak pritužbi stranih radnika zbog kršenja prava. Kroz informacije koje je dobila od ljudi koji su se žalili, većina njih se boji prijavljivanja da nebi dobili otkaz. O novcima koje zarade često ovise njihove obitelji, a nije rjetkost da se zadužuju kako bi došli u Hrvatsku.
Autorica: Ingrid Vujević
PRIČA RENZA MARIONA Tri mjeseca u Hrvatskoj je proveo bez plaće i posla, ovo je priča Renza Mariona, Filipinca koji je na naše prostore došao po bolje sutra.
-U Hrvatsku sam došao slučajno, ona mi nije bila cilj prvotno, ali sam se zaljubio u vašu kulturu i zemlju...- kazao nam je Marion, 30-godišnjak s Filipina, koji se prije godinu dana uputio u avanturu za boljim životom sa svojom suprugom. Na pitanje kako se na kraju Hrvatska našla na njihovoj karti odgovara sa cijelim popisom od čak šest stavki, među kojima su to što je Hrvatska europska zemlja koja je odnedavno u Schengenu, klima, religija te kultura koja je njima bliska. Također kao vrlinu naglašava i mir, koji mi, navodi, ne cijenimo dovoljno. Ovaj prije svega, optimist i zaljubljenik u Hrvatsku nije krio niti svoj težak početak ovdje. Renz Marion Asahan Masungsong je u Hrvatsku došao 2022. godine preko agencije koja je njemu i njegovoj ženi obećala osigurati i posao i smještaj. Smještaj i posao su i dobili, ali kakav i na koji način? - Ono što je tužno jest to da nam nije rečeno da ćemo čim sezona prođe izgubiti taj isti posao, jer, kako su naveli, za nas više nemaju potrebu.- Naime, Hrvatska kao i ostatak Europske unije pati od nedostatka radne snage. Domaće tržište više ne može zadovoljiti potrebe poslodavaca pa se nedostatak radnika nastoji riješiti uvozom strane radne snage. Poslodavac ili sam preko pojedinih izvora ili veza nalazi strane radnike te ih zapošljava ili se zapošljavaju putem agencija. Prema istraživanjima, radnici koji su zaposleni preko agencija često su manje plaćeni od radnika koji su do posla došli na druge načine.
Marion i njegova supruga jedan su od tih slučajeva. Naime, pri samom dolasku u Hrvatsku rečeno mu je kako su im i posao i smještaj sređeni. Bez ikakvog dodatnog objašnjenja odvezeni su na sezonu na rad u jednom restoranu i hotelu. – Bio sam zaposlen kao pomoćni kuhar, ali ono što je tužno jest to da nam nije rečeno da ćemo čim sezona izgubiti taj isti posao, jer kako su naveli, za nas više nemaju potrebu.-kazao nam je Marion. -Kupci ponekad imaju problema, koliko ja znam oni stariji, jer moraju pričati engleski s Marionom i to im je prepreka- |
-Naša agencija, koja nam šalje novce na bankovni račun je mijenjala izračun naše plaće, na primjer nisu nam isplatili bonuse i prekovremene- Kako za njih više potrebe nije bilo, posao nisu imali, a navodi, ima sreće da su novce štedili pa su od čega imali živjeti jer, agencija im ništa dalje nije osigurala. Također punu plaću nisu dobivali jer agencija je sebi uzimala jedan dio. -Tri mjeseca smo bili bez posla, nitko nas nije htio zaposliti, jedino što nam je bilo osigurano bio je smještaj, koji smo morali plaćati, to nikako nije bio dio plana i bio je to težak jedan period, bilo bi lakše da nam se to naglasilo prije-
Petra svaki dan radi s Marionom, -Snašao se super, mi nikakvih problema s njim nemamo, kupci ponekad imaju, koliko ja znam samo oni stariji jer moraju pričati engleski i to im je prepreka-, također navodi kako nekad ima ružnih, pa i rasističkih komentara, koje Marion zasad, radi jezika ne razumije |
Strani radnici često su predmet kršenja prava radnika, a neka prava još nisu ni striktno definirana. -Naša agencija, koja nam šalje novce na bankovni račun je mijenjala izračun naše plaće, na primjer nisu nam isplatili bonuse i prekovremene- rekao nam je Marion svoje neugodno iskustvo. On se tada nije obratio za pomoć.
No on nije jedini strani radnik koji nije informiran o svojim ljudskim pravima. Najčešće pritužbe stranih radnika su neisplaćivanje prekovremenih sati i uskraćenost uvida u obračun isplaćene plaće. Opća pravne informacije radnici mogu saznati i na svome jeziku, no nemaju informacije o tome, a srah i neinformiranost ih dodatno sputava.
Autorica: Maria Tušek
No on nije jedini strani radnik koji nije informiran o svojim ljudskim pravima. Najčešće pritužbe stranih radnika su neisplaćivanje prekovremenih sati i uskraćenost uvida u obračun isplaćene plaće. Opća pravne informacije radnici mogu saznati i na svome jeziku, no nemaju informacije o tome, a srah i neinformiranost ih dodatno sputava.
Autorica: Maria Tušek
PRIČA SAILESHA KUMARA
'U Nepalu je nemoguće naći pošten i uredno plaćen posao radi korupcije koja vlada u državi'
U moru negativnih slučajeva gdje poslodavci loše tretiraju strane radnike i povrjeđuju im radnička prava, postoje i suprotna iskustva. Jedno od pozitivnih iskustva je ono Sailesha Kumara Khadgia.
Sailesh je sa svojom ženom doputovao iz Nepala prije pet godina. Odlučio se za potez ‘’ trbuhom za kruhom’’ jer u rodnom Nepalu usprkos visokom obrazovanju nije. mogao pronaći adekvatan posao. Završio je diplomski studij ekonomije na sveučilištu u Nepalu, i za školovanje je morao odvojiti poprilični novčani iznos. U Nepalu je kaže nemoguće naći pošten i uredno plaćen posao radi korupcije koja vlada u državi.Također i diploma iz ekonomije tamo nema veliko značenje. Za dolazak u Hrvatsku potrošio je svu ušteđevinu, a put ga je odveo preko Indije i Dubaija sve do Hrvatske.
Kaže kako je san svakog Nepalca ići raditi u Europu i slati novac obitelji. Hrvatska mu se najviše svidjela na popisu i kaže kako ne planira ići iz Hrvatske. Putovao je preko agencije koja mu je također omogućila smještaj i pronašla posao. Na putu je upoznao još ljudi koji su mu i danas prijatelji. U pet godina sam se htio okušati u nekoliko poslova, te sada trenutno radi u dućanu. Na moje pitanje jesu li mu ikad bila prekršena radnička prava, poput ne isplate plaće, rada bez slobodnih dana i ne plaćanja prekovremenih sati. Na sva pitanja se isprva začudio jer mu pojam radničkih prava nikad nije bio spomenut, u Nepalu ona ne postoje. U Hrvatskoj mu radnička prava nikad nisu bila prekršena niti uskraćena, plaću je dobivao na vrijeme, prekovremene sate bi rijetko radio jer bi se poslodavac pobrinuo da ih ne mora raditi, a slobodan dan i godišnji odmor uvijek je imao.
Nije znao niti da se može obratiti nekome ako mu prava budu ikada prekršena. Kaže kako ne zna ništa o zakonu Republike Hrvatske i kako ih nitko nije uputio gdje se može provjeriti.U agenciji im to nisu spomenuli, ali su im rekli da im se mogu direktno obratiti u agenciji ako osjećaju da ih netko ne tretira dobro. Na sreću niti on niti njegova žena nisu bili loše tretirani. Također ne poznaje nikoga tko je bio loše tertian od strane poslodavca. Kaže kako su ih ljudi u Hrvatskoj prihvatili kao svoje čak su mu puno puta i pomogli. Na trenutnom random mjestu se osjeća dobro i voli raditi sa svojim kolegama, posebno sa starijim kolegom na odjelu koji ga je sve naučio od nule.
Radi kao mesar u jednom trgovačkom lancu i kaže kako se dobro uklopio u kolektiv. Također kaže kako polako ‘’upija’’ Hrvatske običaje ispijanja kava pa ga se nerijetko može čuti kako prije smjene sve zove na kavu.
Autorica: Ivona Postružin
Sailesh je sa svojom ženom doputovao iz Nepala prije pet godina. Odlučio se za potez ‘’ trbuhom za kruhom’’ jer u rodnom Nepalu usprkos visokom obrazovanju nije. mogao pronaći adekvatan posao. Završio je diplomski studij ekonomije na sveučilištu u Nepalu, i za školovanje je morao odvojiti poprilični novčani iznos. U Nepalu je kaže nemoguće naći pošten i uredno plaćen posao radi korupcije koja vlada u državi.Također i diploma iz ekonomije tamo nema veliko značenje. Za dolazak u Hrvatsku potrošio je svu ušteđevinu, a put ga je odveo preko Indije i Dubaija sve do Hrvatske.
Kaže kako je san svakog Nepalca ići raditi u Europu i slati novac obitelji. Hrvatska mu se najviše svidjela na popisu i kaže kako ne planira ići iz Hrvatske. Putovao je preko agencije koja mu je također omogućila smještaj i pronašla posao. Na putu je upoznao još ljudi koji su mu i danas prijatelji. U pet godina sam se htio okušati u nekoliko poslova, te sada trenutno radi u dućanu. Na moje pitanje jesu li mu ikad bila prekršena radnička prava, poput ne isplate plaće, rada bez slobodnih dana i ne plaćanja prekovremenih sati. Na sva pitanja se isprva začudio jer mu pojam radničkih prava nikad nije bio spomenut, u Nepalu ona ne postoje. U Hrvatskoj mu radnička prava nikad nisu bila prekršena niti uskraćena, plaću je dobivao na vrijeme, prekovremene sate bi rijetko radio jer bi se poslodavac pobrinuo da ih ne mora raditi, a slobodan dan i godišnji odmor uvijek je imao.
Nije znao niti da se može obratiti nekome ako mu prava budu ikada prekršena. Kaže kako ne zna ništa o zakonu Republike Hrvatske i kako ih nitko nije uputio gdje se može provjeriti.U agenciji im to nisu spomenuli, ali su im rekli da im se mogu direktno obratiti u agenciji ako osjećaju da ih netko ne tretira dobro. Na sreću niti on niti njegova žena nisu bili loše tretirani. Također ne poznaje nikoga tko je bio loše tertian od strane poslodavca. Kaže kako su ih ljudi u Hrvatskoj prihvatili kao svoje čak su mu puno puta i pomogli. Na trenutnom random mjestu se osjeća dobro i voli raditi sa svojim kolegama, posebno sa starijim kolegom na odjelu koji ga je sve naučio od nule.
Radi kao mesar u jednom trgovačkom lancu i kaže kako se dobro uklopio u kolektiv. Također kaže kako polako ‘’upija’’ Hrvatske običaje ispijanja kava pa ga se nerijetko može čuti kako prije smjene sve zove na kavu.
Autorica: Ivona Postružin
Autorica vizuala: Maria Tušek
ŠTO STRANI RADNICI ZNAJU O SVOJIM PRAVIMA?
'Ne znamo kome se možemo obratiti'
Vox populi stranih radnika na području grada Zagreba smo provodile više puta. Pitale smo više od 20 ljudi za koje smo smatrale da su strani radnici u Hrvatskoj znaju li engleski, koja su im prava kao radnicima i kome se mogu obratiti u slučaju da su ona povrijeđena. Samo troje od njih pristalo je odgovoriti na pitanja i snimiti se.
Neki su htjeli pričati o svojim pravima, ali se nisu htjeli snimati, neki su se htjeli snimati, ali nisu znali pričati engleski. Ono što je sigurno, ali i logično, oni koji su engleski pričali malo bolje, znali su i otprilike svoja prava. Komunikacijske vještine pokazale su se kao vrlo bitan faktor u znanju njihovih radničkih prava.
Saznale smo da su oni strani radnici koji su zaposleni preko agencije više-manje upoznati sa svojim bazičnim pravima i mogućnostima koje im nudi ugovor o radu. Većina njih nam je rekla da ne znaju nikog kome su povrijeđena radnička prava te da ne znaju kome se mogu obratiti za pomoć ukoliko do toga i dođe.
Novinarka: Ivona Postružin
Snimateljica i montažerka: Ingrid Vujević
ŠTO KAŽE PUČKA PRAVOBRANITELJICA?
'Strani radnici, pogotovo oni iz udaljenih zemalja, donedavno nisu bili prisutni u Hrvatskoj, i jasno je da je postojeće propise potrebno prilagoditi novoj realnosti'
Što je zapravo prava realnost Republike Hrvatske? S jedne strane, suočeni smo s izazovom potkapacitiranosti domaće radne snage, što dovodi do potrebe poslodavaca da se okrenu zapošljavanju stranih radnika kako bi popunili praznine u radnoj snazi.
Taj trend je osobito vidljiv u sektorima kao što su ugostiteljstvo, uslužne djelatnosti i graditeljstvo, gdje je potražnja za radnom snagom izuzetno visoka, a domaća ponuda ograničena. Sad već davne 2014. godine, dakle prije 10 godina, radna mjesta Republike Hrvatske upotpunjavalo je 30 000 stranih radnika. Danas poslove kuhara, dostavljača i prodavača obavlja vrtoglavih 112 tisuća stranih radnika iz raznih zemalja svijeta.
Zamjenica pučke pravobraniteljice, Tatjana Vlašić, naglašava važnost njihove zaštite, koja bi trebala, kako kaže, ići u oba smjera. -Prvo, to je učinkovit nadzor poštuju li poslodavci sve propise, odnosno prava stranih radnika, a drugo je njihova integracija u društvo što je dugotrajniji proces.-
Strani radnici iz dalekih zemalja nerijetko se suočavaju s problemom asimilacije u društvo iz niza razloga, od kojih je najčešći problem drugačije kulture. -Stoga im je nužno omogućiti stvarno uključivanje u društvo – učenje jezika, kontakt s lokalnim stanovništvom i izvan radnog mjesta i slično. Naravno, to podrazumijeva i uvjete za dostojanstven život - poštivanje radničkih prava te ostalih ljudskih prava i sloboda, kazala je zamjenica pučke pravobraniteljice.
Taj trend je osobito vidljiv u sektorima kao što su ugostiteljstvo, uslužne djelatnosti i graditeljstvo, gdje je potražnja za radnom snagom izuzetno visoka, a domaća ponuda ograničena. Sad već davne 2014. godine, dakle prije 10 godina, radna mjesta Republike Hrvatske upotpunjavalo je 30 000 stranih radnika. Danas poslove kuhara, dostavljača i prodavača obavlja vrtoglavih 112 tisuća stranih radnika iz raznih zemalja svijeta.
Zamjenica pučke pravobraniteljice, Tatjana Vlašić, naglašava važnost njihove zaštite, koja bi trebala, kako kaže, ići u oba smjera. -Prvo, to je učinkovit nadzor poštuju li poslodavci sve propise, odnosno prava stranih radnika, a drugo je njihova integracija u društvo što je dugotrajniji proces.-
Strani radnici iz dalekih zemalja nerijetko se suočavaju s problemom asimilacije u društvo iz niza razloga, od kojih je najčešći problem drugačije kulture. -Stoga im je nužno omogućiti stvarno uključivanje u društvo – učenje jezika, kontakt s lokalnim stanovništvom i izvan radnog mjesta i slično. Naravno, to podrazumijeva i uvjete za dostojanstven život - poštivanje radničkih prava te ostalih ljudskih prava i sloboda, kazala je zamjenica pučke pravobraniteljice.
Autorica vizuala: Ivona Postružin
Koliko se strani radnici žale i jesu li informirani o svojim pravima?
Prema podacima pučke pravobraniteljice, prije dvije godine na povredu svojih prava žalilo se tek desetak stranih radnika, prošle godine već 40ak, a navodi stižu i dalje. -Najčešće su to radnici koji dolaze iz BiH, Srbije, Sjeverne Makedonije, ali i Ukrajine, Filipina, Bangladeša, Turske, Uzbekistana, Indije, dok neki ne navode svoje državljanstvo, kazala je zamjenica pučke pravobraniteljice.
Trenutno najveći problem koji se proteže jest nedovoljna informiranost stranih radnika o svojim pravila u državi. Dok se broj stranih radnika u zemlji povećava, često se suočavaju s nedostatkom informacija o njihovim pravima, obvezama i mogućnostima. Često sve to rezultira njihovim iskorištavanjem, kršenjem radnih prava te lošim uvjetima rada.
Tatjana Vlašić iznijela je najčešće pritužbe stranih radnika. -Pri tom su nam se najviše obraćali zbog kršenja prava na radnom mjestu, primjerice rada bez radne dozvole, neisplate plaće, prekomjernog prekovremenog rada, uskraćivanja prava na tjedni odmor, neuručivanja obračuna plaće, loših radnih uvjeta općenito i slično.-
Iz ureda pučke pravobraniteljice navode kako su svjesni problematike neinformiranosti stranih radnika o svojim pravima te da rade na instrumentima regulacije istoga. Naglašavaju kako na svojim stranicama nude i opće i detaljne pravne informacije, koje su osim na hrvatskom objavili i na više drugih jezika. Te iste informacije dostavili su i Hrvatskoj gospodarskoj komori, Hrvatskoj udruzi poslodavaca, sindikatima i organizacijama civilnog društva.
Jedan od najvećih problema stranih radnika je upravo diskriminacija. Diskriminacija stranih radnika u Hrvatskoj predstavlja duboko ukorijenjen problem koji prožima različite aspekte njihovog života i rada. Jedan od ključnih izazova s kojima se suočavaju je diskriminacija pri zapošljavanju. Često su strani radnici suočeni s predrasudama i stereotipima koji im otežavaju pristup poslovima ili ih dovode u neravnopravan položaj u odnosu na domaće radnike.
Primjerice, mnogi su izvještaji ukazali na to da poslodavci mogu preferirati domaće radnike ili radnike iz drugih zemalja u odnosu na strane radnike, čime se strani radnici stavljaju u nepravedan položaj. Iz ureda pučke pravobraniteljice također naglašavaju isti problem te sve veću pojavnost fizičkih napada na temelju toga.
Prema podacima pučke pravobraniteljice, prije dvije godine na povredu svojih prava žalilo se tek desetak stranih radnika, prošle godine već 40ak, a navodi stižu i dalje. -Najčešće su to radnici koji dolaze iz BiH, Srbije, Sjeverne Makedonije, ali i Ukrajine, Filipina, Bangladeša, Turske, Uzbekistana, Indije, dok neki ne navode svoje državljanstvo, kazala je zamjenica pučke pravobraniteljice.
Trenutno najveći problem koji se proteže jest nedovoljna informiranost stranih radnika o svojim pravila u državi. Dok se broj stranih radnika u zemlji povećava, često se suočavaju s nedostatkom informacija o njihovim pravima, obvezama i mogućnostima. Često sve to rezultira njihovim iskorištavanjem, kršenjem radnih prava te lošim uvjetima rada.
Tatjana Vlašić iznijela je najčešće pritužbe stranih radnika. -Pri tom su nam se najviše obraćali zbog kršenja prava na radnom mjestu, primjerice rada bez radne dozvole, neisplate plaće, prekomjernog prekovremenog rada, uskraćivanja prava na tjedni odmor, neuručivanja obračuna plaće, loših radnih uvjeta općenito i slično.-
Iz ureda pučke pravobraniteljice navode kako su svjesni problematike neinformiranosti stranih radnika o svojim pravima te da rade na instrumentima regulacije istoga. Naglašavaju kako na svojim stranicama nude i opće i detaljne pravne informacije, koje su osim na hrvatskom objavili i na više drugih jezika. Te iste informacije dostavili su i Hrvatskoj gospodarskoj komori, Hrvatskoj udruzi poslodavaca, sindikatima i organizacijama civilnog društva.
Jedan od najvećih problema stranih radnika je upravo diskriminacija. Diskriminacija stranih radnika u Hrvatskoj predstavlja duboko ukorijenjen problem koji prožima različite aspekte njihovog života i rada. Jedan od ključnih izazova s kojima se suočavaju je diskriminacija pri zapošljavanju. Često su strani radnici suočeni s predrasudama i stereotipima koji im otežavaju pristup poslovima ili ih dovode u neravnopravan položaj u odnosu na domaće radnike.
Primjerice, mnogi su izvještaji ukazali na to da poslodavci mogu preferirati domaće radnike ili radnike iz drugih zemalja u odnosu na strane radnike, čime se strani radnici stavljaju u nepravedan položaj. Iz ureda pučke pravobraniteljice također naglašavaju isti problem te sve veću pojavnost fizičkih napada na temelju toga.
Autorica vizuala: Ivona Postružin
Najavljene izmjene Zakona o stranim radnicima
Ove godine najavljene su izmjene Zakona koje će se dotaknuti produljenja trajanja dozvola, fleksibilnosti u mijenjanju posla te sprečavanju zlouporaba. Iz ureda pučke pravobraniteljice navode smjernice i izmjene koje su oni dali kao prijedlog.
- Primjerice, Državnom inspektoratu smo preporučili da pojačano nadzire zakonitost zapošljavanja i rada te uvjete u kojima rade državljani trećih zemalja, a Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina (ULJPPNM) da putem svoje internetske stranice i tiskanjem brošura i letaka na više jezika omogući informiranje stranim radnicima o pravima u različitim sustavima.-
Također navode kako su predložili i da se osmisle te provedu medijske kampanje usmjerene ka podizanju svijesti o nezakonitom govoru u javnom prostoru, osobito na društvenim mrežama. Uz to naglašavaju važnost kontinuiranog informiranja javnosti o zabrani diskriminacije i nastavku edukacije stručne javnosti o pojavnosti diskriminacije.
Dok je Zakon o stranim radnicima i dalje nepotpun, njihov broj nemilosrdno raste. Izmjene predlažu razne instrumente rješavanja ovog problema, no ostaje pitanje jesu li ti instrumenti dovoljni?
Ove godine najavljene su izmjene Zakona koje će se dotaknuti produljenja trajanja dozvola, fleksibilnosti u mijenjanju posla te sprečavanju zlouporaba. Iz ureda pučke pravobraniteljice navode smjernice i izmjene koje su oni dali kao prijedlog.
- Primjerice, Državnom inspektoratu smo preporučili da pojačano nadzire zakonitost zapošljavanja i rada te uvjete u kojima rade državljani trećih zemalja, a Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina (ULJPPNM) da putem svoje internetske stranice i tiskanjem brošura i letaka na više jezika omogući informiranje stranim radnicima o pravima u različitim sustavima.-
Također navode kako su predložili i da se osmisle te provedu medijske kampanje usmjerene ka podizanju svijesti o nezakonitom govoru u javnom prostoru, osobito na društvenim mrežama. Uz to naglašavaju važnost kontinuiranog informiranja javnosti o zabrani diskriminacije i nastavku edukacije stručne javnosti o pojavnosti diskriminacije.
Dok je Zakon o stranim radnicima i dalje nepotpun, njihov broj nemilosrdno raste. Izmjene predlažu razne instrumente rješavanja ovog problema, no ostaje pitanje jesu li ti instrumenti dovoljni?
Autorica infografike: Ingrid Vujević