HRVATSKA KOJA NESTAJE:
IMAMO LI RECEPT ZA SPAS?
Korina Vukelić, Ena Srnec, Luka Jurkijević i Tamara Riška
Tekst: Luka Jurkijević
Hrvatska se već nešto više od tri desetljeća suočava s padom broja stanovnika. Dok je 1990. u Hrvatskoj živjelo 4,8 milijuna stanovnika, taj je broj 2021. pao na samo nešto više od 3,8 milijuna što je gubitak od čak milijun stanovnika. Nije taj problem, naravno, stigao preko noći. Broj stanovnika opadao je na svakom novom popisu stanovišta, a naročito se ubrzao nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Osim iseljavanja stanovništva, taj je pad dijelom uvjetovan i negativnim prirodnim prirastom. Lani je u Hrvatskoj rođeno 33.883 djece dok je broj umrlih gotovo dvostruko veći. Broj rođene djece najmanji je u zadnjih 100 godina i točno upola manji nego prije 40 godina.
Očito je da dosadašnje demografske i pronatalitetne mjere nisu uspjele promijeniti negativni trend i potaknuti vlastito stanovništvo da ima više djece. Neke se zbog nedostatka proračunskog novca nisu u potpunosti ili uopće provele. Posljedice toga svake su godine sve više vidljive i jasan su poziv na akciju. Jedan od tri osnovna cilja Vlade za ovu godinu bilo je očuvanje socijalne sigurnosti. U toj su domeni i demografske mjere koje, među ostalim, uključuju i roditeljske potpore, izgradnju i obnovu dječjih vrtića te subvencioniranje stambenih kredita.
Očito je da dosadašnje demografske i pronatalitetne mjere nisu uspjele promijeniti negativni trend i potaknuti vlastito stanovništvo da ima više djece. Neke se zbog nedostatka proračunskog novca nisu u potpunosti ili uopće provele. Posljedice toga svake su godine sve više vidljive i jasan su poziv na akciju. Jedan od tri osnovna cilja Vlade za ovu godinu bilo je očuvanje socijalne sigurnosti. U toj su domeni i demografske mjere koje, među ostalim, uključuju i roditeljske potpore, izgradnju i obnovu dječjih vrtića te subvencioniranje stambenih kredita.
Grafika: Luka Jurkijević
Mjere i aktivnosti koje provode općine i gradovi na lokalnoj razni ne idu dalje od novčanih potpora za djecu, obrazovanje, zdravstvo i stambeno zbrinjavanje. Demografi smatraju da je takva praksa neučinkovita i da samo financijskim potporama situacija ne može poboljšati. Potpore su niske nasuprot visokim troškovima života, bolnice koje su udaljene od većih gradova nemaju svu potrebnu opremu, a ponegdje nema dovoljno osoblja. Sve su to, čini se, faktori koji utječu na prirodni prirast.
Grafika: Ena Srnec
"Demografski problem ne može se riješiti provedbom projekta tijekom jednog
mandata. Dok u Hrvatskoj ne bude dovoljan broj kvalitetnih i pristojno plaćenih radnih mjesta, ne možemo očekivati da će se dogoditi neka veća pozitivna promjena"
(Mirela Holy, Nacional, 2021.)
mandata. Dok u Hrvatskoj ne bude dovoljan broj kvalitetnih i pristojno plaćenih radnih mjesta, ne možemo očekivati da će se dogoditi neka veća pozitivna promjena"
(Mirela Holy, Nacional, 2021.)
Tekst: Korina Vukelić, Ena Srnec i Luka Jurkijević
Među onima koji za stvaranje obitelji čekaju bolja vremena i bolje uvjete, mladi je bračni par Luka i Sara Drozdek. Luka, diplomirani 30-godišnji programer i Sara, 26-godišnja ekonomistica i djelatnica u trgovačkom lancu, podijelili su svoje poglede na pronatalitetnu politiku u Hrvatskoj, ali i njihovom rodnom gradu Velikoj Gorici.
Foto: privatna arhiva
Kako doživljavate trenutnu pronatalitetnu politiku u Hrvatskoj, i jeste li primijetili da vam pruža dovoljno poticaja ili podrške u odluci o proširenju obitelji?
"Jako puno toga čujemo da se radi za dobrobit djece i roditelja, ali sada kada sami razmišljamo o budućem djetetu, čini nam se da bi situacija mogla biti puno bolja", kaže Sara.
Koje poteškoće osobno smatrate najizazovnijima u vezi s planiranjem obitelji?
"U našem društvu je uvaženo mišljenje da moraš imati riješeno stambeno pitanje ako želiš početi planirati obitelj. Mi smo još uvijek podstanari, već treću godinu, a kupnja stana i dalje nam predstavlja velik problem. Smatram da je posjedovanje doma doza sigurnosti koju je potrebno imati prije svega", navodi Luka.
"Tu je svakako najvažniji taj financijski aspekt. Mladi danas naročito imaju problem sa zapošljavanjem u firmama koje ih po dvije godine vuku na određenim i neodređenim ugovorima. Ako niste sigurni hoće li vas poslodavac zadržati, nemate zajamčen posao, ali onda ni tu financijsku sigurnost."
Zašto se mladi danas odlučuju na kasnije planiranje obitelji?
"Mislim da su glavni razlozi ovi koje smo spomenuli, ali rekla bih i da se danas puno opreznije razmišlja o djetetu. Nekako imam dojam da su nam društvene mreže dosta usadile važnost samoostvarivanja, financijske stabilnosti i neovisnosti. Ako nemaš sve to, prirodno zaključiš da nisi spreman ni za dijete", govori Sara.
Jeste li upoznati s trenutnim pronatalitetnim mjerama koje nudi država, ali i grad u kojem živite, Velika Gorica?
"Grad Velika Gorica dosta sufinancira i privatne i gradske vrtiće, mislim da se radi čak o jednakom iznosu koji se izdvaja" kaže Luka.
Smatrate li da su javne usluge, poput vrtića i školovanja, dovoljno pristupačne i kvalitetne da bi podržale obitelji, a posebno mlade parove koji razmišljaju o proširenju obitelji?
"U zadnje vrijeme se u Velikoj Gorici događa to da dijete mora imati godinu dana do 1.10. kako bi mogao ići u vrtić. Ako se rodi nakon 1.10., preskače godinu i ne može ići u jaslice do druge godine. To je vjerojatno zbog manjka vrtića, ali predstavlja problem mnogim roditeljima. Također smatram da se u gradovima još uvijek nedovoljno financiraju knjige, svugdje bi trebalo biti kao u Zagrebu", ističe Sara.
Što mislite, koje konkretne postupke bi grad Velika Gorica mogao provesti za dobrobit mladih koji žele osnovati obitelj? Koje su konkretne mjere koje bi ga potvrdile kao "Grad - prijatelj djece"?
"Fleksibilnije mogućnosti radnih odnosa. Pogotovo prvih nekoliko godina dok je dijete malo. Raniji odlazak s posla ili rad na pola radnog vremena, ali s punom plaćom. Ne smatram da je to mjera koja treba uvijek postojati, ali trenutno je natalitetni broj jako mali i ključno je smisliti nešto što bi dodatno potaknulo majke da više rađaju", govori Luka.
Jeste li uočili pronatalitetne mjere u drugim segmentima vašeg života, koje ne provodi država nego određeni privatnici ili poslodavci?
"Moja firma je dosta dobar primjer takvog poslovanja. Za prvi dan škole i vrtića dobije se slobodan dan. Bolovanje za dijete plaćeno je kompletno, za Sv. Nikolu djeca dobivaju poklone. Prije početka školske godine firma ugovor sa Školskom knjigom da možeš kod njih kupiti pribor po povoljnijoj cijeni. Država bi trebala osigurati da takve stvari budu ustaljene i u svim državnim firmama", kaže Luka.
"Trgovina u kojoj ja radim je primjer firme koja nesvjesno provodi tu pronatalitetnu politiku. Za sve bebe rođene u Hrvatskoj dijeli poklon pakete koji uključuju pelene, vlažne maramice, priručnik i slično. To je nešto što bi država mogla uvesti. Za svako rođeno dijete da se podijeli paket pelena, kašica i sve što je potrebno na početku. U bolnicama se dobije neka vrsta start paketa, ali mislim da bi to trebalo biti puno kvalitetnije", zaključuje Sara.
"Jako puno toga čujemo da se radi za dobrobit djece i roditelja, ali sada kada sami razmišljamo o budućem djetetu, čini nam se da bi situacija mogla biti puno bolja", kaže Sara.
Koje poteškoće osobno smatrate najizazovnijima u vezi s planiranjem obitelji?
"U našem društvu je uvaženo mišljenje da moraš imati riješeno stambeno pitanje ako želiš početi planirati obitelj. Mi smo još uvijek podstanari, već treću godinu, a kupnja stana i dalje nam predstavlja velik problem. Smatram da je posjedovanje doma doza sigurnosti koju je potrebno imati prije svega", navodi Luka.
"Tu je svakako najvažniji taj financijski aspekt. Mladi danas naročito imaju problem sa zapošljavanjem u firmama koje ih po dvije godine vuku na određenim i neodređenim ugovorima. Ako niste sigurni hoće li vas poslodavac zadržati, nemate zajamčen posao, ali onda ni tu financijsku sigurnost."
Zašto se mladi danas odlučuju na kasnije planiranje obitelji?
"Mislim da su glavni razlozi ovi koje smo spomenuli, ali rekla bih i da se danas puno opreznije razmišlja o djetetu. Nekako imam dojam da su nam društvene mreže dosta usadile važnost samoostvarivanja, financijske stabilnosti i neovisnosti. Ako nemaš sve to, prirodno zaključiš da nisi spreman ni za dijete", govori Sara.
Jeste li upoznati s trenutnim pronatalitetnim mjerama koje nudi država, ali i grad u kojem živite, Velika Gorica?
"Grad Velika Gorica dosta sufinancira i privatne i gradske vrtiće, mislim da se radi čak o jednakom iznosu koji se izdvaja" kaže Luka.
Smatrate li da su javne usluge, poput vrtića i školovanja, dovoljno pristupačne i kvalitetne da bi podržale obitelji, a posebno mlade parove koji razmišljaju o proširenju obitelji?
"U zadnje vrijeme se u Velikoj Gorici događa to da dijete mora imati godinu dana do 1.10. kako bi mogao ići u vrtić. Ako se rodi nakon 1.10., preskače godinu i ne može ići u jaslice do druge godine. To je vjerojatno zbog manjka vrtića, ali predstavlja problem mnogim roditeljima. Također smatram da se u gradovima još uvijek nedovoljno financiraju knjige, svugdje bi trebalo biti kao u Zagrebu", ističe Sara.
Što mislite, koje konkretne postupke bi grad Velika Gorica mogao provesti za dobrobit mladih koji žele osnovati obitelj? Koje su konkretne mjere koje bi ga potvrdile kao "Grad - prijatelj djece"?
"Fleksibilnije mogućnosti radnih odnosa. Pogotovo prvih nekoliko godina dok je dijete malo. Raniji odlazak s posla ili rad na pola radnog vremena, ali s punom plaćom. Ne smatram da je to mjera koja treba uvijek postojati, ali trenutno je natalitetni broj jako mali i ključno je smisliti nešto što bi dodatno potaknulo majke da više rađaju", govori Luka.
Jeste li uočili pronatalitetne mjere u drugim segmentima vašeg života, koje ne provodi država nego određeni privatnici ili poslodavci?
"Moja firma je dosta dobar primjer takvog poslovanja. Za prvi dan škole i vrtića dobije se slobodan dan. Bolovanje za dijete plaćeno je kompletno, za Sv. Nikolu djeca dobivaju poklone. Prije početka školske godine firma ugovor sa Školskom knjigom da možeš kod njih kupiti pribor po povoljnijoj cijeni. Država bi trebala osigurati da takve stvari budu ustaljene i u svim državnim firmama", kaže Luka.
"Trgovina u kojoj ja radim je primjer firme koja nesvjesno provodi tu pronatalitetnu politiku. Za sve bebe rođene u Hrvatskoj dijeli poklon pakete koji uključuju pelene, vlažne maramice, priručnik i slično. To je nešto što bi država mogla uvesti. Za svako rođeno dijete da se podijeli paket pelena, kašica i sve što je potrebno na početku. U bolnicama se dobije neka vrsta start paketa, ali mislim da bi to trebalo biti puno kvalitetnije", zaključuje Sara.
Foto: Pixabay
Velika Gorica u povoljnijem položaju
Grad Velika Gorica je šesti grad po veličini u Hrvatskoj. Blizina glavnog grada, zračne luke i dobra prometna povezanost glavna su obilježja koja potiču mlade na razmišljanje o selidbi u Veliku Goricu. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine Velika Gorica imala je 61.075 stanovnika što je nešto više od dvije tisuće manje nego prije deset godina. Ipak, Velika Gorica, kao grad intenzivnog razvoja, dobrog prometnog i teritorijalnog položaja, u povoljnijem položaju od nekih drugih dijelova Hrvatske. Međutim, pad nataliteta prisutan je i u Velikoj Gorici.
Iz ureda Gradonačelnika Velike Gorice ističu da je demografska revitalizacija u današnje vrijeme prioritet svih politika, bez obzira radi li se o nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini. Dok se nacionalne i međunarodne demografske politike bave općim okvirom mjera za sve građane, lokalne politike usredotočuju se na specifične potrebe zajednice i obilježja lokalnog prostora. Unatoč intenzivnom razvoju, povoljnom prometnom i teritorijalnom položaju, Velika Gorica, poput mnogih dijelova Hrvatske i EU, suočava se s izazovom pada nataliteta.
Privlači nove stanovnike
Iako je primjetan pad nataliteta, svake se godine u ovaj, šesti hrvatski grad po veličini, doseljava sve veći broj stanovnika zbog dobre povezanosti s glavnim gradom, a nešto povoljnijih životnih uvjeta. Velika ulaganja u infrastrukturu, demografske mjere i porezna politika te blizina glavnog grada - samo su neke od činjenica koje privlače stanovnike. Grad je kroz urbanistički plan i izniman rast novogradnje, privukao veliki broj stanovnika, pa tako i djece, za koju je trebalo predvidjeti i dovoljan broj mjesta u odgojno-obrazovnim ustanovama. Trenutno cijelo područje Gorice (uključujući naselja poput Braclina i Buševca) i Velike Mlake, broji 26 dječjih vrtića, no činjenica je da je potrebno još vrtićkog kapaciteta. Kada će se on ostvariti, otkriva gradonačelnik Velike Gorice.
„Obuhvat djece predškolskim sustavom veći je od 90%, a cilj je osigurati mjesto u vrtiću za svako dijete rane i predškolske dobi. To ćemo postići u naredne dvije godine jer gradimo 2 nova vrtića maksimalnog kapaciteta u širem središtu Velike Gorice (za što su osigurana sredstva iz NPOO) kao i dva manja u okolnim naseljima. I u području osnovnoškolskog obrazovanja planira se izgradnja novih škola – već iduće školske godine otvorit ćemo jednu malu područnu školu (Dubranec), a u planu je izgradnja jedne nove škole (Kurilovec) i dogradnja jedne postojeće“, govori Krešimir Ačkar, velikogorički gradonačelnik.
Grad Velika Gorica je šesti grad po veličini u Hrvatskoj. Blizina glavnog grada, zračne luke i dobra prometna povezanost glavna su obilježja koja potiču mlade na razmišljanje o selidbi u Veliku Goricu. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine Velika Gorica imala je 61.075 stanovnika što je nešto više od dvije tisuće manje nego prije deset godina. Ipak, Velika Gorica, kao grad intenzivnog razvoja, dobrog prometnog i teritorijalnog položaja, u povoljnijem položaju od nekih drugih dijelova Hrvatske. Međutim, pad nataliteta prisutan je i u Velikoj Gorici.
Iz ureda Gradonačelnika Velike Gorice ističu da je demografska revitalizacija u današnje vrijeme prioritet svih politika, bez obzira radi li se o nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini. Dok se nacionalne i međunarodne demografske politike bave općim okvirom mjera za sve građane, lokalne politike usredotočuju se na specifične potrebe zajednice i obilježja lokalnog prostora. Unatoč intenzivnom razvoju, povoljnom prometnom i teritorijalnom položaju, Velika Gorica, poput mnogih dijelova Hrvatske i EU, suočava se s izazovom pada nataliteta.
Privlači nove stanovnike
Iako je primjetan pad nataliteta, svake se godine u ovaj, šesti hrvatski grad po veličini, doseljava sve veći broj stanovnika zbog dobre povezanosti s glavnim gradom, a nešto povoljnijih životnih uvjeta. Velika ulaganja u infrastrukturu, demografske mjere i porezna politika te blizina glavnog grada - samo su neke od činjenica koje privlače stanovnike. Grad je kroz urbanistički plan i izniman rast novogradnje, privukao veliki broj stanovnika, pa tako i djece, za koju je trebalo predvidjeti i dovoljan broj mjesta u odgojno-obrazovnim ustanovama. Trenutno cijelo područje Gorice (uključujući naselja poput Braclina i Buševca) i Velike Mlake, broji 26 dječjih vrtića, no činjenica je da je potrebno još vrtićkog kapaciteta. Kada će se on ostvariti, otkriva gradonačelnik Velike Gorice.
„Obuhvat djece predškolskim sustavom veći je od 90%, a cilj je osigurati mjesto u vrtiću za svako dijete rane i predškolske dobi. To ćemo postići u naredne dvije godine jer gradimo 2 nova vrtića maksimalnog kapaciteta u širem središtu Velike Gorice (za što su osigurana sredstva iz NPOO) kao i dva manja u okolnim naseljima. I u području osnovnoškolskog obrazovanja planira se izgradnja novih škola – već iduće školske godine otvorit ćemo jednu malu područnu školu (Dubranec), a u planu je izgradnja jedne nove škole (Kurilovec) i dogradnja jedne postojeće“, govori Krešimir Ačkar, velikogorički gradonačelnik.
Foto: Ena Srnec
Velika Gorica titulu Grada prijatelja nosi već 18 godina i posebnu pažnju posvećuje djeci kroz različita područja njihovog života. Sustavnu i organiziranu brigu za djecu, osiguranje financijskih sredstava te poštivanje i ostvarivanje njihovih prava.
„Status grada – prijatelja djece vrednuje trud i zalaganje na području brige o djeci. Status je i obveza jer zahtijeva kontinuirano djelovanje za djecu, ne samo u onim aktivnostima koje su zakonska obveza, već i iznad zakonskih okvira, prema potrebama najmlađih stanovnika zajednice u svim područjima djetetova odrastanja. Za novorođenčad se dodjeljuju visoke naknade - za prvo i drugo novorođeno dijete 270 eura, 1350 za treće, a za četvrto i svako sljedeće novorođeno dijete po 2000 eura“, navodi Ačkar.
Programi za djecu i mlade
Programi udruga koje omogućavaju bavljenje sportskim i kulturnim aktivnostima, aktivnostima tehničke kulture kao i programi udruga koje se bave pozitivnim razvojem djece i sprječavanjem rizičnih ponašanja, financiraju se iz gradskog proračuna. U području socijalne skrbi brojni su programi podrške najranjivijim skupinama građana, a posebno obiteljima s djecom. Radi se o mjerama novčane pomoći obiteljima s većim brojem djece i obiteljima s djecom koje žive u otežanim socijalnim uvjetima.
„Grad Velika Gorica je osnivač ustanove Centra za djecu, mlade i obitelj u kojem je zaposleno šest stručnjaka, a svi programi su besplatni za roditelje i financirani iz gradskog proračuna. Radi se o programima koji upotpunjuju sadržaje vrtića, škola i drugih ustanova – pomoć u učenju, socijalizacijske i kreativne grupe, savjetovalište, grupe podrške za roditelje, priprema za roditeljstvo, tribine, logopedski tretmani i slično“, govori Ačkar.
„Status grada – prijatelja djece vrednuje trud i zalaganje na području brige o djeci. Status je i obveza jer zahtijeva kontinuirano djelovanje za djecu, ne samo u onim aktivnostima koje su zakonska obveza, već i iznad zakonskih okvira, prema potrebama najmlađih stanovnika zajednice u svim područjima djetetova odrastanja. Za novorođenčad se dodjeljuju visoke naknade - za prvo i drugo novorođeno dijete 270 eura, 1350 za treće, a za četvrto i svako sljedeće novorođeno dijete po 2000 eura“, navodi Ačkar.
Programi za djecu i mlade
Programi udruga koje omogućavaju bavljenje sportskim i kulturnim aktivnostima, aktivnostima tehničke kulture kao i programi udruga koje se bave pozitivnim razvojem djece i sprječavanjem rizičnih ponašanja, financiraju se iz gradskog proračuna. U području socijalne skrbi brojni su programi podrške najranjivijim skupinama građana, a posebno obiteljima s djecom. Radi se o mjerama novčane pomoći obiteljima s većim brojem djece i obiteljima s djecom koje žive u otežanim socijalnim uvjetima.
„Grad Velika Gorica je osnivač ustanove Centra za djecu, mlade i obitelj u kojem je zaposleno šest stručnjaka, a svi programi su besplatni za roditelje i financirani iz gradskog proračuna. Radi se o programima koji upotpunjuju sadržaje vrtića, škola i drugih ustanova – pomoć u učenju, socijalizacijske i kreativne grupe, savjetovalište, grupe podrške za roditelje, priprema za roditeljstvo, tribine, logopedski tretmani i slično“, govori Ačkar.
Pula izgubila 9 posto stanovnika
Prema konačnim rezultatima popisa iz 2021. godine, Pula ima 52.220 stanovnika, što je za 5.240 manje nego prije desetak godina. U fertilnoj dobi broj žena pao je za 19,6% u odnosu na 2011. godinu. Broj djece do 14 godina pao je za 13,4 posto što je dvostruko više od pada broja djece u Istarskoj županiji. Taj podatak govori o velikom padu nataliteta, a unatoč doseljavanju, Pula gubi stanovnike.
U 2021. godini rodilo se 416 žive djece, dok je umrlo 783 osoba. Prirodnim padom izgubljeno je 2.820 stanovnika. Broj umrlih kontinuirano raste, a broj živorođenih pada. Vitalni indeks predstavlja odnos živorođenih i umrlih, a on je u Puli 2021. godine iznosio 53,1 posto. Smatra se da vitalni indeks niži od 100% označava prirodni pad stanovništva. Među 416 živorođene djece većina je bila rođena kao prvo dijete, 37 posto kao drugo dijete, a 13,9 posto kao treće i svako iduće. Premda se svrstava među najrazvijenije županije u Hrvatskoj, iseljavanje i depopulacija u Istarskoj županiji je velika i to zahvaljujući prevladavajućoj monokulturi turizma i nedostatku mjera populacijske politike.
„Važnu ulogu u poticanju mladih na iseljavanje ima i duboku ukorijenjena korupcija i klijentelizam koje je u Puli i Istri, poput HDZ-a u Hrvatskoj, ukorijenio IDS. U Puli su u prošlosti uvedene neke mjere u čijem je obrazloženju stajao neki oblik pronatalitetne politike, no očito je da nisu bile promišljene i dovoljne, te zato i nisu bile uspješne.“, tvrdi Dušica Radojčić iz Pulskog ogranka stranke Možemo.
Prema konačnim rezultatima popisa iz 2021. godine, Pula ima 52.220 stanovnika, što je za 5.240 manje nego prije desetak godina. U fertilnoj dobi broj žena pao je za 19,6% u odnosu na 2011. godinu. Broj djece do 14 godina pao je za 13,4 posto što je dvostruko više od pada broja djece u Istarskoj županiji. Taj podatak govori o velikom padu nataliteta, a unatoč doseljavanju, Pula gubi stanovnike.
U 2021. godini rodilo se 416 žive djece, dok je umrlo 783 osoba. Prirodnim padom izgubljeno je 2.820 stanovnika. Broj umrlih kontinuirano raste, a broj živorođenih pada. Vitalni indeks predstavlja odnos živorođenih i umrlih, a on je u Puli 2021. godine iznosio 53,1 posto. Smatra se da vitalni indeks niži od 100% označava prirodni pad stanovništva. Među 416 živorođene djece većina je bila rođena kao prvo dijete, 37 posto kao drugo dijete, a 13,9 posto kao treće i svako iduće. Premda se svrstava među najrazvijenije županije u Hrvatskoj, iseljavanje i depopulacija u Istarskoj županiji je velika i to zahvaljujući prevladavajućoj monokulturi turizma i nedostatku mjera populacijske politike.
„Važnu ulogu u poticanju mladih na iseljavanje ima i duboku ukorijenjena korupcija i klijentelizam koje je u Puli i Istri, poput HDZ-a u Hrvatskoj, ukorijenio IDS. U Puli su u prošlosti uvedene neke mjere u čijem je obrazloženju stajao neki oblik pronatalitetne politike, no očito je da nisu bile promišljene i dovoljne, te zato i nisu bile uspješne.“, tvrdi Dušica Radojčić iz Pulskog ogranka stranke Možemo.
Foto: Ena Srnec
Radojčić ističe i da se uspješnost mjera populacijske politike temelji se na nizu povezanih mjera iz područja gospodarstva, politike, socijale, stambene politike. S druge strane Pulski gradonačelnik Filip Zoričić stanje u gradu ne doživljava tako katastrofično, ali kako tvrdi, volio bi da se broj stanovnika povećava.
„Ne samo nama, jako je čudno da u Puli živi 5000 ljudi manje nego po zadnjem popisu, jer znamo puno ljudi koji tu dolaze i ostaju. Pad nataliteta je primjetan, ali ove godine je mani broj rođene djece, dok je lani najveći u zadnjih 15 godina“, objašnjava gradonačelnik Zorčić.
Pola djece pohađa privatne vrtiće
Gradonačelnik Zoričić govori i o tome kako grad Pula radi na izgradnji i obnovi dječjih vrtića i škola te povećava broj skupina i prostorija. Gradi se jedan novi vrtić i dva se nadograđuju. Dvije škole su u dvije smjene i ove i sljedeće godine kreće njihova rekonstrukcija, čime će ove dvije i sve ostale osnovne škole u Puli biti u jednoj smjeni. Otprilike pola broja pulske djece jasličke i vrtićke dobi pohađa privatne vrtiće. Cijena za privatne i javne vrtiće bila je za roditelje ista sve do 2023. godine. Kako bi mogli održati istu cijenu, grad je sufinancirao privatne vrtiće. Od 2023. godine to se promijenilo, iznos koji sufinancira Grad nije dovoljan i neki su privatni vrtići digli cijene.
„Tako je uvedena diskriminacija roditelja - oni koji nemaju sreće da upišu djecu u javne vrtiće plaćaju višu cijenu. Nema podataka o tome koliko je djece ostalo neupisano ove godine. Trenutna vlast, kao ni one prethodne, nisu nikada postavile cilj univerzalne dostupnosti javnih vrtića“, dodaje Dušica Radojčić.
„Ne samo nama, jako je čudno da u Puli živi 5000 ljudi manje nego po zadnjem popisu, jer znamo puno ljudi koji tu dolaze i ostaju. Pad nataliteta je primjetan, ali ove godine je mani broj rođene djece, dok je lani najveći u zadnjih 15 godina“, objašnjava gradonačelnik Zorčić.
Pola djece pohađa privatne vrtiće
Gradonačelnik Zoričić govori i o tome kako grad Pula radi na izgradnji i obnovi dječjih vrtića i škola te povećava broj skupina i prostorija. Gradi se jedan novi vrtić i dva se nadograđuju. Dvije škole su u dvije smjene i ove i sljedeće godine kreće njihova rekonstrukcija, čime će ove dvije i sve ostale osnovne škole u Puli biti u jednoj smjeni. Otprilike pola broja pulske djece jasličke i vrtićke dobi pohađa privatne vrtiće. Cijena za privatne i javne vrtiće bila je za roditelje ista sve do 2023. godine. Kako bi mogli održati istu cijenu, grad je sufinancirao privatne vrtiće. Od 2023. godine to se promijenilo, iznos koji sufinancira Grad nije dovoljan i neki su privatni vrtići digli cijene.
„Tako je uvedena diskriminacija roditelja - oni koji nemaju sreće da upišu djecu u javne vrtiće plaćaju višu cijenu. Nema podataka o tome koliko je djece ostalo neupisano ove godine. Trenutna vlast, kao ni one prethodne, nisu nikada postavile cilj univerzalne dostupnosti javnih vrtića“, dodaje Dušica Radojčić.
Foto: Ena Srnec
U Puli od vremena Austro-ugarske nije izgrađen niti jedan novi park. Dječja se igrališta obnavljaju i grade.
„Ništa se ne planira ili gradi da bude "prijateljsko " prema djeci“, komentira Radojčić.
Ukidanje obaveze izrade urbanističkih planova uređenja dovelo je do toga da se grade cijele nove stambene zone bez i jedne površine javne i društvene namjene. Na taj način dobijemo na stotine apartmanskih zgrada u naseljima bez parkova, vrtića ili bilo koje druge javne namjene. Gradonačelnik ima nešto drugačije informacije, tvrdi da su u posljednjih dvije godine otvorili su 3 nova dječja igrališta, multifunkcionalno igralište, stvorili nove zelene površine, grade urbanu šumu, STEM park i inkluzivni park. Pula se širi na zaobilaznicu i prema izlazu, gdje se stvaraju dvije nove zelene, pametne i urbane zone s vrtićem, igralištima i parkovima. U mjesnim odborima Stoja, Štinjan i Veli Vrh kreće gradnja multifunkcionalnih igrališta.
„Ništa se ne planira ili gradi da bude "prijateljsko " prema djeci“, komentira Radojčić.
Ukidanje obaveze izrade urbanističkih planova uređenja dovelo je do toga da se grade cijele nove stambene zone bez i jedne površine javne i društvene namjene. Na taj način dobijemo na stotine apartmanskih zgrada u naseljima bez parkova, vrtića ili bilo koje druge javne namjene. Gradonačelnik ima nešto drugačije informacije, tvrdi da su u posljednjih dvije godine otvorili su 3 nova dječja igrališta, multifunkcionalno igralište, stvorili nove zelene površine, grade urbanu šumu, STEM park i inkluzivni park. Pula se širi na zaobilaznicu i prema izlazu, gdje se stvaraju dvije nove zelene, pametne i urbane zone s vrtićem, igralištima i parkovima. U mjesnim odborima Stoja, Štinjan i Veli Vrh kreće gradnja multifunkcionalnih igrališta.
Iznos navedenih potpora, ali i drugih poput subvencija za upis djece u privatne vrtiće, ne može biti razlog donošenja odluke o rađanju, zaključuje Radojčić.
U Puli postoje neke pronatalitetne mjere poput roditeljskih potpora, pomoći za prehranu djece, subvencija kod programa predškolskog odgoja, subvencija u školskoj prehrani, subvencija kod školskog boravka, subvencija u nabavi školskih udžbenika i novčana potpora za studente. Stanovi u vlasništvu Grada Pula dodjeljuju se temeljem liste prvenstva Odluke o davanju stanova u najam, te dodatne bodove mogu ostvariti obitelji s malodobnom djecom, samohrani roditelji i roditelji s djecom na redovnom školovanju. Postoji Lista prvenstva za davanje stanova u najam za razdoblje od 2022. do 2026. godine.
„Grad Pula nije među strateške ciljeve razvoja uvrstio priuštivo stanovanje. I dalje se predlaže stambena politika koja je koncentrirana na davanje subvencija za kredite i gradnju stanova po POS modelu. Te subvencije služe samo uskoj skupini onih koji su u mogućnosti dignuti kredit. Osim toga, cijena stanova koje gradi država ili gradovi nije puno niža od one na tržištu“, ističe Radojčić.
Gradonačelnik Zoričić pak ističe da Grad Pula daje potpore za stambene kredite za mlade, grade stanove u dva nova koncepta od kojih je jedan stambeno zadrugarstvo, a drugi obnova starih stanova, a također se kreće i s izgradnjom POS stanova. Naknada za djecu se je povećala s 132 eura, na do 500, ovisno o broju djece.
„Grad Pula nije među strateške ciljeve razvoja uvrstio priuštivo stanovanje. I dalje se predlaže stambena politika koja je koncentrirana na davanje subvencija za kredite i gradnju stanova po POS modelu. Te subvencije služe samo uskoj skupini onih koji su u mogućnosti dignuti kredit. Osim toga, cijena stanova koje gradi država ili gradovi nije puno niža od one na tržištu“, ističe Radojčić.
Gradonačelnik Zoričić pak ističe da Grad Pula daje potpore za stambene kredite za mlade, grade stanove u dva nova koncepta od kojih je jedan stambeno zadrugarstvo, a drugi obnova starih stanova, a također se kreće i s izgradnjom POS stanova. Naknada za djecu se je povećala s 132 eura, na do 500, ovisno o broju djece.
GRADOVI PRIJATELJI DJECE
Tekst: Ena Srnec
Jedan od načina da se gradske vlasti više uključe u poboljšanje kvalitete života djece i mladih je akcija gradova - prijatelja djece. Još prije više od 30 godina na međunarodnoj konferenciji u Dakaru istaknuta je ideja o gradonačelnicima - zaštitnicima djece kao jednim od načina da se gradske vlasti više uključe u ostvarivanje prava djece. Ta se ideja u Hrvatskoj u ratnim godinama počela provoditi pod nazivom Gradonačelnici-branitelji djece, čijom je akcijom pružena značajna pomoć brojnoj djeci izbjeglicama. Kasnije se akcija počela provoditi pod današnjim imenom, a vode ju Savez društava Naša djeca Hrvatske i Hrvatsko društvo za preventivnu i socijalnu pedijatriju pod pokroviteljstvom Ureda UNICEF-a za Hrvatsku.
Trenutno u Hrvatskoj postoji 68 gradova koji imaju ovu počasnu titulu, a kako bi je stekli gradovi su morali ispuniti 80% kriterija iz programa akcije. On obuhvaća sva područja života u koje su uključena djeca i u cilju ima stvoriti sigurnu, ohrabrujuću i motivirajuću okolinu za rast i razvoj djece.
Kako gradovi postaju „Gradovi prijatelji djece“?
Program akcije razrađen je u različitim aspektima, a obuhvaća deset temeljnih polja, a to su: programiranje i planiranje za djecu, financijska sredstva za djecu, podrška i potpora udrugama za djecu, dijete u sigurnom i zdravom gradu, zdravlje djece, odgoj i obrazovanje djece, socijalna skrb za djecu, kultura i šport za djecu, slobodno vrijeme i rekreacija za djecu, podrška i pomoć roditeljima u skrbi i odgoju djece. Svih ovih deset područja važno je za pravilan, siguran i uspješan rast i razvoj djece.
Savez ima svoje vrhovno tijelo koje odlučuje o dodijeli ili ne dodijeli titule. Središnje tijelo akcije je središnji koordinacijski odbor akcije kojeg čine predstavnici saveza društva "Naša djeca" Hrvatske, Hrvatskog društva za preventivu i socijalnu pedijatriju, Ureda UNICEF-A za Hrvatsku, udruge gradova Hrvatske, udruge općina u Hrvatskoj, hrvatske zajednice županija te predstavnici gradova Velike Gorice i Zagreba.
Trenutno u Hrvatskoj postoji 68 gradova koji imaju ovu počasnu titulu, a kako bi je stekli gradovi su morali ispuniti 80% kriterija iz programa akcije. On obuhvaća sva područja života u koje su uključena djeca i u cilju ima stvoriti sigurnu, ohrabrujuću i motivirajuću okolinu za rast i razvoj djece.
Kako gradovi postaju „Gradovi prijatelji djece“?
Program akcije razrađen je u različitim aspektima, a obuhvaća deset temeljnih polja, a to su: programiranje i planiranje za djecu, financijska sredstva za djecu, podrška i potpora udrugama za djecu, dijete u sigurnom i zdravom gradu, zdravlje djece, odgoj i obrazovanje djece, socijalna skrb za djecu, kultura i šport za djecu, slobodno vrijeme i rekreacija za djecu, podrška i pomoć roditeljima u skrbi i odgoju djece. Svih ovih deset područja važno je za pravilan, siguran i uspješan rast i razvoj djece.
Savez ima svoje vrhovno tijelo koje odlučuje o dodijeli ili ne dodijeli titule. Središnje tijelo akcije je središnji koordinacijski odbor akcije kojeg čine predstavnici saveza društva "Naša djeca" Hrvatske, Hrvatskog društva za preventivu i socijalnu pedijatriju, Ureda UNICEF-A za Hrvatsku, udruge gradova Hrvatske, udruge općina u Hrvatskoj, hrvatske zajednice županija te predstavnici gradova Velike Gorice i Zagreba.
Grafika: Ena Srnec
Vukovar najbolji, a nije grad prijatelj djece.
Vukovar je proglašen kao najbolji grad za obitelj, djecu i obrazovanje. Jutarnji list, Gradonačelnik.hr i agencija Ipsos svake godine dodjeljuju priznanja za „Najbolji grad“ u raznim kategorijama. Grad Vukovar u 2022. godini osvojio je ovu nagradu u demografsko-socijalnom polju. Vukovar je stekao ovu laskavu titulu zbog toga što spada u top gradove u Republici Hrvatskoj po iznosu iznosu stipendija i školarina iz proračuna od 59.59 kuna po stanovniku, kao i omjerom osoblja i učenika u školama od 6,87 učenika po učitelju ili nastavniku te također i iznosom isplaćene porodiljine naknade po novorođenom od 2722 kune u prošloj godini, sve u skupini velikih gradova.
Ovi podaci koje predaje FINA i ministarstvo financija RH govore nam još i da je Vukovar po izdvajanjima za obitelj i djecu zauzeo 3. mjesto sa 193,75 kuna po glavi stanovnika i 9. mjesto s izdvojenih 2,19 posto ukupnih rashoda gradskog proračuna. Vukovar je donio demografske mjere kojim za prvo rođeno dijete izdvajaju četiri tisuće kuna, uz dodatnih četiri tisuće za opremanje novorođenčeta, zatim za drugo dijete sedam tisuća, a za treće i svako sljedeće potpora iznosi deset tisuća kuna.
U Vukovaru posljednjih godina gradski dječji vrtići bilježe stalni i kontinuirani porast upisane djece. Prema istraživanju koje je proveo portal gradonacelnik.hr, u kojem je sudjelovalo 103 hrvatska grada, a radilo se o pitanju upisanih u vrtiće u pedagošku 2022./2023. godinu u odnosu na 2021./2022., a gledajući apsolutne brojke, zauzeo je visoko 2. mjesto s 35 više upisanih mališana. Prošle godine u vukovarske dječje vrtiće upisano je 182 djeteta, dok je ove godine taj broj 217, što čini 19,2 posto povećanja. U 2021. godini Grad je za dječje vrtiće izdvojio 12,6 milijuna kuna, a ove godine namijenjeno je u istu svrhu 13,2 milijuna kuna. Vrtić roditelji mjesečno plaćaju 490 kuna za prvo dijete, 441 kunu za drugo dijete, dok je za treće i svako sljedeće dijete vrtić besplatan.
Vukovar je proglašen kao najbolji grad za obitelj, djecu i obrazovanje. Jutarnji list, Gradonačelnik.hr i agencija Ipsos svake godine dodjeljuju priznanja za „Najbolji grad“ u raznim kategorijama. Grad Vukovar u 2022. godini osvojio je ovu nagradu u demografsko-socijalnom polju. Vukovar je stekao ovu laskavu titulu zbog toga što spada u top gradove u Republici Hrvatskoj po iznosu iznosu stipendija i školarina iz proračuna od 59.59 kuna po stanovniku, kao i omjerom osoblja i učenika u školama od 6,87 učenika po učitelju ili nastavniku te također i iznosom isplaćene porodiljine naknade po novorođenom od 2722 kune u prošloj godini, sve u skupini velikih gradova.
Ovi podaci koje predaje FINA i ministarstvo financija RH govore nam još i da je Vukovar po izdvajanjima za obitelj i djecu zauzeo 3. mjesto sa 193,75 kuna po glavi stanovnika i 9. mjesto s izdvojenih 2,19 posto ukupnih rashoda gradskog proračuna. Vukovar je donio demografske mjere kojim za prvo rođeno dijete izdvajaju četiri tisuće kuna, uz dodatnih četiri tisuće za opremanje novorođenčeta, zatim za drugo dijete sedam tisuća, a za treće i svako sljedeće potpora iznosi deset tisuća kuna.
U Vukovaru posljednjih godina gradski dječji vrtići bilježe stalni i kontinuirani porast upisane djece. Prema istraživanju koje je proveo portal gradonacelnik.hr, u kojem je sudjelovalo 103 hrvatska grada, a radilo se o pitanju upisanih u vrtiće u pedagošku 2022./2023. godinu u odnosu na 2021./2022., a gledajući apsolutne brojke, zauzeo je visoko 2. mjesto s 35 više upisanih mališana. Prošle godine u vukovarske dječje vrtiće upisano je 182 djeteta, dok je ove godine taj broj 217, što čini 19,2 posto povećanja. U 2021. godini Grad je za dječje vrtiće izdvojio 12,6 milijuna kuna, a ove godine namijenjeno je u istu svrhu 13,2 milijuna kuna. Vrtić roditelji mjesečno plaćaju 490 kuna za prvo dijete, 441 kunu za drugo dijete, dok je za treće i svako sljedeće dijete vrtić besplatan.
Foto: Ena Srnec
Grad Vukovar djeci u osnovnim školama osigurava sav potreban školski materijal Kroz projekt „Bez brige za užinu“ kojeg financira nadležno ministarstvo osigurava se besplatna prehrana svim učenicima u riziku od siromaštva. Grad osigurava i asistente u nastavi, pa je ove godine za nešto više od 40 učenika na raspolaganju 33 asistenata. U šest od sedam osnovnih škola uveden je produženi boravak, za svu djecu Vukovara od prvog do osmog razreda neizostavni su božićni paketići, a za najuspješnije osnovnoškolce i besplatna jadranska ljetovanja. Obnovljena je OŠ Nikole Andrića čiji su radovi iznosili preko 24 milijuna kuna. Radovi su se financirali sredstvima Ministarstva znanosti i obrazovanja, dok su Grad Vukovar i Vukovarsko-srijemska županija obnovu financirali s iznosima s po deset posto sredstava. Grad sve srednjoškolce u Vukovaru podupire potpunim financiranjem karte gradskog autobusnog prijevoza i sufinanciranjem karte međugradskih autobusa, ali i stipendiranjem učenika deficitarnih zanimanja.
Zaključno s 2022. godinom Savez „Društvo naša djeca“ dodijelilo je 89 počasnih titula gradova/ općina prijatelja djece. Vukovar ne spada u gradove s ovom titulom, a ima iznimne rezultate u kategoriji socio-demografskih mjera. Postavlja se pitanje jesu li titule koje dodjeljuje savez zaista relevantne. Hrvatski program saveza Društvo naša djeca razrađen je putem 123 zahtjeva u 10 područja važnih za život djece, a to su: programiranje i planiranje za djecu, financijska sredstva za djecu, podrška i potpora udrugama za djecu, dijete u sigurnom i zdravom gradu, zdravlje djece, odgoj i obrazovanje djece, socijalna skrb za djecu, kultura i šport za djecu, slobodno vrijeme i rekreacija za djecu i podrška i pomoć roditeljima u skrbi i odgoju djece. Vukovar po svemu navedenom ranije pokazuje da definitivno zaslužuje ovu titulu više od nekih gradova koji je imaju. Na kraju krajeva trebalo bi se težiti da gradovi „prijatelji djece“ imaju zaista više mjera, sadržaja i ideja za djecu, a ne samo tablu koja to otkriva.
Zaključno s 2022. godinom Savez „Društvo naša djeca“ dodijelilo je 89 počasnih titula gradova/ općina prijatelja djece. Vukovar ne spada u gradove s ovom titulom, a ima iznimne rezultate u kategoriji socio-demografskih mjera. Postavlja se pitanje jesu li titule koje dodjeljuje savez zaista relevantne. Hrvatski program saveza Društvo naša djeca razrađen je putem 123 zahtjeva u 10 područja važnih za život djece, a to su: programiranje i planiranje za djecu, financijska sredstva za djecu, podrška i potpora udrugama za djecu, dijete u sigurnom i zdravom gradu, zdravlje djece, odgoj i obrazovanje djece, socijalna skrb za djecu, kultura i šport za djecu, slobodno vrijeme i rekreacija za djecu i podrška i pomoć roditeljima u skrbi i odgoju djece. Vukovar po svemu navedenom ranije pokazuje da definitivno zaslužuje ovu titulu više od nekih gradova koji je imaju. Na kraju krajeva trebalo bi se težiti da gradovi „prijatelji djece“ imaju zaista više mjera, sadržaja i ideja za djecu, a ne samo tablu koja to otkriva.
KAKVO JE STANJE U EUROPI?
Tekst: Tamara Riška
Među razvijenim europskim zemljama, Francuska ima najdužu tradiciju u bavljenju problemima stanovništva i vođenju populacijske politike, unatoč povremenim prekidima ili slabljenju utjecaja pojedinih njezinih mjera. Podsjetimo, pronatalitetna politika u Francuskoj spominje se još od vremena Colberta, ministra financija na dvoru Luja XIV., koji ju je propagirao temeljeno na poznatom "Ediktu o braku" iz 1666. godine. Inspirirana smanjivanjem nataliteta koje je znatnije započelo u 19. stoljeću, važnost pronatalitetne politike dodatno je povećana i ljudskim gubicima u Prvom svjetskom ratu. Tako je Francuska u odnosu na ostale europske zemlje relativno rano formulirala i provela u život razne populacijske politike.
Francuska formula
Sustav mjera pronatalitetne politike Francuske u drugoj polovici 20. stoljeća obuhvaćao je mjere poput progresivnog dječjeg doplatka ovisno o broju djece, razne jednokratne obiteljske dodatke, porodni i roditeljski dopust (koji mogu koristiti oba roditelja), odgovarajuću poticajnu stambenu i kreditnu politiku, sveobuhvatnu zdravstvenu zaštitu majke i djeteta, diferencirano oporezivanje dohotka ovisno o broju djece u obitelji, diferenciranu politiku cijena za određene proizvode za djecu i fleksibilno radno vrijeme za majke s djecom do određene dobi.
Za suvremeno razdoblje značajna je 1985. godina kada je započeta kampanja pod geslom "Otvorimo Francusku djeci" kojoj je bio cilj stvaranje prijateljskog odnosa i okružja prema djeci i povećanje broja igrališta i parkova za djecu, posebnih specijaliziranih vrtića, predškolskih vrtića i drugih specijaliziranih edukativnih igraonica. Neposredan cilj te kampanje bio je stvoriti uvjete da se među stanovništvom učvrsti reprodukcijska norma od troje djece u obitelji. Svojom dugotrajnom stimulativnom populacijskom politikom, Francuska ipak nije uspjela podići totalnu stopu fertiliteta na brojčanu razinu koja bi osigurala obnavljanje generacija, ali je uspjela održati totalnu stopu fertiliteta iznad brojčane razine te stope u većini razvijenih europskih zemalja. Međutim, među razvijenim europskim zemljama, Francuska je zemlja s izrazito najvećim udjelom prirodnog prirasta u formiranju ukupnog porasta stanovništva.
Francuska formula
Sustav mjera pronatalitetne politike Francuske u drugoj polovici 20. stoljeća obuhvaćao je mjere poput progresivnog dječjeg doplatka ovisno o broju djece, razne jednokratne obiteljske dodatke, porodni i roditeljski dopust (koji mogu koristiti oba roditelja), odgovarajuću poticajnu stambenu i kreditnu politiku, sveobuhvatnu zdravstvenu zaštitu majke i djeteta, diferencirano oporezivanje dohotka ovisno o broju djece u obitelji, diferenciranu politiku cijena za određene proizvode za djecu i fleksibilno radno vrijeme za majke s djecom do određene dobi.
Za suvremeno razdoblje značajna je 1985. godina kada je započeta kampanja pod geslom "Otvorimo Francusku djeci" kojoj je bio cilj stvaranje prijateljskog odnosa i okružja prema djeci i povećanje broja igrališta i parkova za djecu, posebnih specijaliziranih vrtića, predškolskih vrtića i drugih specijaliziranih edukativnih igraonica. Neposredan cilj te kampanje bio je stvoriti uvjete da se među stanovništvom učvrsti reprodukcijska norma od troje djece u obitelji. Svojom dugotrajnom stimulativnom populacijskom politikom, Francuska ipak nije uspjela podići totalnu stopu fertiliteta na brojčanu razinu koja bi osigurala obnavljanje generacija, ali je uspjela održati totalnu stopu fertiliteta iznad brojčane razine te stope u većini razvijenih europskih zemalja. Međutim, među razvijenim europskim zemljama, Francuska je zemlja s izrazito najvećim udjelom prirodnog prirasta u formiranju ukupnog porasta stanovništva.
Foto: Pexels
Švedska nikada nije imala eksplicitnu populacijsku politiku kao što je to imala Francuska. Ipak, Švedska je poznata zbog svog specifičnog skandinavskog pristupa politici prema stanovništvu koji se pojavljuje najčešće pod imenom obiteljska politika i koji je izravno u funkciji politike blagostanja. Radi se zapravo populacijskoj politici, koja ne ističe demografski cilj kao primarni, ali koja teži poboljšanju materijalnih i socijalnih uvjeta života obitelji i povećanju motivacije parova da imaju željeni broj djece.
Švedska je tako krajem 20. stoljeća uvela neke od mjera u okviru njene politike blagostanja među kojima se ističe sustav roditeljskog osiguranja koji daje roditeljima mogućnost da kod kuće njeguju novorođenče uz novčanu naknadu kao zamjenu za njihove plaće. Također Švedska je dijelila i brojne olakšice roditeljima vezane uz dnevnu brigu za dijete kao i druge znatne financijske potpore. Kao rezultat navedenih mjera i olakšica u Švedskoj je prilično čvrsto, kao uobičajena, prihvaćena reprodukcijska norma od dvoje djece, iako su neke mjere poticajne za treće i više djece.
Mađarska isto ima problema s padom nataliteta i pri dnu je ljestvice po broju rođene djece u godinu dana. Premijer Viktor Orban troši značajan novac pokušavajući uvjeriti mlade obitelji da imaju više djece.
Švedska je tako krajem 20. stoljeća uvela neke od mjera u okviru njene politike blagostanja među kojima se ističe sustav roditeljskog osiguranja koji daje roditeljima mogućnost da kod kuće njeguju novorođenče uz novčanu naknadu kao zamjenu za njihove plaće. Također Švedska je dijelila i brojne olakšice roditeljima vezane uz dnevnu brigu za dijete kao i druge znatne financijske potpore. Kao rezultat navedenih mjera i olakšica u Švedskoj je prilično čvrsto, kao uobičajena, prihvaćena reprodukcijska norma od dvoje djece, iako su neke mjere poticajne za treće i više djece.
Mađarska isto ima problema s padom nataliteta i pri dnu je ljestvice po broju rođene djece u godinu dana. Premijer Viktor Orban troši značajan novac pokušavajući uvjeriti mlade obitelji da imaju više djece.
potezi vlade
Tekst: Luka Jurkijević
U Hrvatskoj, pronatalitetne mjere uglavnom se provode na lokalnoj i županijskoj razini. Svaka lokalna ili regionalna jedinica samostalna je odlučivati koje će pronatalitetne mjere provoditi. Većina njih odlučila se za novčane potpore za rođenje djeteta. Iznosi potpora variraju, a kreću se od 130 eura za rođenje prvog pa do čak 8000 eura za rođenje petog i svakog slijedećeg djeteta. Ipak, razlike su velike. Primjerice, Grad Čakovec za rođenje petog i svakog slijedećeg djeteta roditeljima nudi potporu od samo 132 eura, dok Općina Preko iz Zadarske županije za to nudi svotu od čak 8000 eura. Druge pronatalitetne mjere odnose se na organiziranje i sufinanciranje predškolskog odgoja, kao i sufinanciranje zdravstvenih troškova i kupnje školskih udžbenika i drugog školskog pribora iako se to uglavnom ne odnosi na učenike srednjih škola.
Na razini države, Vlada osigurava doplatak za djecu svima koji na to ostvaruju pravo. Dohodovni cenzus za dječji doplatak nedavno je povećan s 309 na 618 eura što znači da pravo na doplatak imaju sve obitelji s dohotkom do 618 eura po članu kućanstva. Doplatak se isplaćuje od rođenja do 15. godine života djeteta, odnosno do kraja redovitog srednjoškolskog obrazovanja. Također, isplaćuje se i pronatalitetni dodatak za treće i četvrto dijete u iznosu od 66 i 133 eura. Kako bi osigurala lakše osnivanje obitelji, Vlada je snizila stope PDV-a na autosjedalice, dječje pelene, dječja hrana, prerađenu hranu za dojenčad i slične proizvode. Osmišljena je i E-dječja kartica namijenjena roditeljima s maloljetnom djecom koja pruža pogodnosti i popuste.
Na razini države, Vlada osigurava doplatak za djecu svima koji na to ostvaruju pravo. Dohodovni cenzus za dječji doplatak nedavno je povećan s 309 na 618 eura što znači da pravo na doplatak imaju sve obitelji s dohotkom do 618 eura po članu kućanstva. Doplatak se isplaćuje od rođenja do 15. godine života djeteta, odnosno do kraja redovitog srednjoškolskog obrazovanja. Također, isplaćuje se i pronatalitetni dodatak za treće i četvrto dijete u iznosu od 66 i 133 eura. Kako bi osigurala lakše osnivanje obitelji, Vlada je snizila stope PDV-a na autosjedalice, dječje pelene, dječja hrana, prerađenu hranu za dojenčad i slične proizvode. Osmišljena je i E-dječja kartica namijenjena roditeljima s maloljetnom djecom koja pruža pogodnosti i popuste.
Foto: Ena Srnec
Vladin recept za spas
Ipak, čini se da ove mjere ne postižu svoj učinak jer popis stanovništva pokazuje da je demografsko stanje u Hrvatskoj gore nego ikad. Alarmantni podaci na noge su podigli i Vladu. Sredinom prosinca predstavljena je strategija demografske revitalizacije koja bi do 2033. godine trebala barem donekle ublažiti negativne demografske trendove. Mobilnost, fleksibilizacija radnoga vremena, snažna podrška mladima, kao i pronatalitetne mjere Vladin su najnoviji recept za zadržavanje stanovništva u Hrvatskoj. Većina akcija svodi se na poboljšanje ili proširivanje postojećih mjera. Tako Vlada planira izgradnju i bolje opremanje dječjih vrtića, uvođenje jednosmjenske nastave u više škola, veće sufinanciranje prehrane i prijevoza učenika. Vlada je najavila i da će majke ubuduće dobivati po godinu dana radnog staža za svako rođeno dijete, umjesto dosadašnjih šest mjeseci. Uz mjere stambenog zbrinjavanja i sufinanciranja stambenih kredita, Vlada se nije odmakla od pukih novčanih potpora. One će u svakom slučaju biti veće nego ikad, ali upitno je hoće li mladim obiteljima to biti dovoljan razlog za ostanak u Lijepoj našoj.
Ipak, čini se da ove mjere ne postižu svoj učinak jer popis stanovništva pokazuje da je demografsko stanje u Hrvatskoj gore nego ikad. Alarmantni podaci na noge su podigli i Vladu. Sredinom prosinca predstavljena je strategija demografske revitalizacije koja bi do 2033. godine trebala barem donekle ublažiti negativne demografske trendove. Mobilnost, fleksibilizacija radnoga vremena, snažna podrška mladima, kao i pronatalitetne mjere Vladin su najnoviji recept za zadržavanje stanovništva u Hrvatskoj. Većina akcija svodi se na poboljšanje ili proširivanje postojećih mjera. Tako Vlada planira izgradnju i bolje opremanje dječjih vrtića, uvođenje jednosmjenske nastave u više škola, veće sufinanciranje prehrane i prijevoza učenika. Vlada je najavila i da će majke ubuduće dobivati po godinu dana radnog staža za svako rođeno dijete, umjesto dosadašnjih šest mjeseci. Uz mjere stambenog zbrinjavanja i sufinanciranja stambenih kredita, Vlada se nije odmakla od pukih novčanih potpora. One će u svakom slučaju biti veće nego ikad, ali upitno je hoće li mladim obiteljima to biti dovoljan razlog za ostanak u Lijepoj našoj.
Video: Tamara Riška i Korina Vukelić