Hrvatski se jezik često nalazi na listama najtežih jezika za naučiti. Unatoč njegovom neminovnom bogatstvu, hrvatski je u nekim situacijama ipak manje fleksibilan u usporedbi s drugim svjetskim jezicima. Tako zamjenice engleskog jezika they/ them, korištene za obraćanje rodno nebinarnim osobama nemaju svoj ekvivalent u hrvatskome jeziku, a doslovan prijevod zamjenicom oni ne smatra se dosljednim rješenjem. Adri Markešić godinama je bila u potrazi za odgovarajućom zamjenicom.

„Dogodilo se da jedna osoba i ja koristimo zamjenicu oni  u isto vrijeme i u istoj prostoriji i onda nikome nije bilo jasno tko šta pokušava reći od nas dvoje”, govori Adri.

Iz praktičnih razloga ljudi iz njene okoline počeli su je oslovljavati zamjenicom ona, a kasnije se i sama s njom poistovjetila. Kaže kako svaka osoba individualno bira set postojećih zamjenica koji im odgovara.

​ŠTO KAŽU LINGVISTI?
Mnoge nebinarne osobe počnu eksperimentirati upotrebom aorista poput „napisah poruku“. Iako je u nekim situacijama praktičan, nije uvijek rješenje zbog stilske obilježenosti, govori Milica Mihaljević, voditeljica Odjela za suvremeni hrvatski jezik u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Ni izvorni govornici hrvatskog jezika nisu uvijek sigurni kako oblikovati aorist ili imperfekt nekih glagola.

„U hrvatskom bi se moglo smisliti nešto tipa da imamo on, ona, pa onu. U je zapravo jedini slobodan samoglasnik. Moglo bi se tako i ox, ali kolika je šansa da se to prihvati, to je samo teorijski eksperiment”, dodaje Mihaljević.

Postoje i prijedlozi zamjenice ono, koja jest rodno neutralna, ali se u praksi ispostavlja uvredljivom odnosno nije prihvatljiva ako ne odgovara zajednici na koju se odnosi. Lingvistica i članica urduge KolekTIRV, Nina Čolović, također se osvrnula na ovaj primjer.

„Ono je srednji rod koji je u ranim fazama razvoja jezika znao uključivati ponekad i nešto živo, ali kad bi uključivao nešto živo uključivao bi mladunčad. Pa onda čak i ako je uvažena nečija ljudskost, onda nije i nečija zrelost, nečija odraslost”, tumači Čolović.

U pisanju postoje razni pristupi gdje se ponekad koristi marker jednog roda i marker drugog roda te među njima povlaka koja je vizualna reprezentacija prelijevanja jedno u drugo (kupile_i). Još jedna ideja jest uvođenje zamjenice onie, kao spoj zamjenica on i one, no ovdje je problem što diftung -ie nije prirodan hrvatskome jeziku.

RJEŠENJA U STRANIM JEZICIMA
Engleski jezik primjer je sustava u kojem se rodno obilježene imenice kao actor (glumac) i actress (glumica) mogu zamijeniti rječju performer (izvođač), ili sintagmom acting person (osoba koja glumi). U hrvatskome jeziku gramatički rod ipak ostaje obilježen koje god izraze koristili. Postoji tek nekolicina imenica, poput gledateljstvo, slušateljstvo, gdje se izbjegava rod, ali se opet obraćamo u množini i samo u specifičnim situacijama zbog čega opet nismo ‘na zelenoj grani’.

„Mislim da svi imaju razumijevanja i svi mi očekujemo da će netko u jednom trenu pogriješiti i mislim da nitko neće reagirati nužno loše ako ti slučajno osloviš nekoga s krivom zamjenicom”, zaključuje Adri. Napominje kako je najlakše pitati i ispoštovati osobu bez diskriminacije i namjerne upotrebe krivih zamjenica.

ISKUSTVO U ZAJEDNICI
Iako su mnogi pripadnici LGBTQ zajednice sigurni u rješavanje ovog jezičnog problema, neki su ipak skeptični, kao što je i Marina Horvatek. Zbog dosadašnjeg iskustva s osobama iz zajednice te preprekama u komunikaciji s nebinarnim osobama, misli da se ovaj problem jednostavno ne može riješiti.

„Realno, mi koristimo zamjenicu oni za osobe koje nisu ovdje s nama. Možeš nekome reći 'ti', ali čim kreneš s rečenicama u prošlom vremenu opet moraš koristiti rod, npr. 'Što si radio/la jučer?'. Postoji i solucija da toj osobi možemo govoriti 'Vi', ali mi to opet koristimo za persiranje osobama prema kojima imamo poštovanja ili koji su stariji od nas i to većini nebinarnih osoba ne odgovara. Apsurdno je da nekome s kim si prijatelj deset godina govoriš 'Vi'. Ja tu ne vidim nikakvo dugoročno rješenje i mislim da su on i ona sasvim dovoljni“, navodi Marina te dodaje kako se te rasprave često povlače u LGBT zajednicama i kako nisu svi za uvođenje posebnih zamjenica.

​Pojam nebinarnih osoba još ne postoji u hrvatskome rječniku, no radi se na tome da se uvede. Alternativa postojećim zamjenicama također još nije ustanovljena, a broj transrodnih i nebinarnih ljudi u sigurnom je porastu unazad nekoliko godina. Na ove podatke osvrnuo se i psihijatar prof. dr. sc. Dražen Begić za HRT.  https://www.facebook.com/watch/?ref=saved&v=1682933798844157

Autori: Iva Knežević i Dorian Rupčić

POGLEDAJ PRILOG NA YOUTUBE-U