U POTRAZI ZA TAMOM: ISTINA O SVJETLOSNOM ZAGAĐENJU
ŽIVOT POD REFLEKTORIMA: Što je to svjetlosno zagađenje?
Dok su našim pretcima stotinama godina ranije sunce i zvijezde obasjavali svakodnevnicu, naša lica danas obasjana su zrakama ekrana i umjetnog osvjetljenja. Kao društvo, kao ljudi, počeli smo funkcionirati 24 sata na dan. Noći više nisu rezervirane samo za spavanje, a tijekom dana nije nam dovoljno samo sunčevo svjetlo. Rad koji je inače bio obavljan isključivo danju, sada dočeka i noćne sate, te ostavlja ljude gledajući u ekran do ranog jutra, a neki su svoj životni ritam podredili svjetlosti, odnosno manjku iste.
O čemu je riječ?
Svjetlosno onečišćenje odnosi se na prekomjerno ili pogrešno usmjereno umjetno svjetlo proizvedeno ljudskom aktivnošću, koje ometa prirodnu tamu noćnog neba. Ova vrsta onečišćenja ima različite negativne učinke na okoliš, ljudsko zdravlje i astronomska promatranja. Svjetlosno onečišćenje obično proizlazi iz vanjske rasvjete koja se koristi u urbanim i prigradskim područjima, gdje pretjerana i loše dizajnirana rasvjetna tijela mogu uzrokovati probleme ljudima, životinjama, biljkama i okolini,
U razgovoru sa profesorom geološko – rudarskog fakulteta u Zagrebu, Željkom Andreićem, objašnjene su stvarne i konkretne opasnosti svjetlosnog zagađenja, koje je za prosječnog građanina, enigma i nepoznanica.
„Najjednostavnije, svako umjetno svjetlo koje noću odlazi u okoliš. Npr. dio svjetla javne rasvjete koji mimo puta, trga, ili slične površine odlazi u stranu ili prema nebu je svjetlosno onečišćenje. Strogo gledano, i dio koji ide na spomenute površine je svjetlosno zagađenje, ali on se smatra nužnim pa se, da to tako kažem, tolerira. Ali, u umjerenim granicama količine svjetla, koje se kod nas sistematski premašuju barem nekoliko puta“, rekao je profesor Andreić.
Svjetlost ne škodi samo ljudima
Nestankom prave noći, one bez osvjetljenja tako jakog da se čini kao da je dan, preduvjet za opstanak noćnih životinja nestaje. Njihovo stanište, bioritam se mijenja, one se ne uspijevaju prilagoditi i nestaju. Zahvaljujući svjetlosnom zagađenju, događa se situacija u kojoj životinje i biljke ne mogu razaznati dan i noć, nestaje jasna granica po kojoj se orijentiraju, piše National Geographic.
Poremećen je jedan od temeljnih faktora življenja u prirodi, a to je ciklus spavanja, rada i hranjenja, pa tako npr. neke noćne životinje više nemaju dovoljno vremena za hranjenje, spavanje i kretanje, stoga su dezorijentirani u prostoru i vremenu. Slične se stvari događaju i biljkama. Noći su nestale, dan je za njih postao neizdrživo predugačak. Rezultat toga je umiranje životinjskih i biljnih populacija, sve do potpunog nestanka pojedinih vrsta.
Nestajanje životinjskih i biljnih vrsta ima direktan utjecaj i na čovjeka zbog rušenja eko sistema. Godišnje više ptica strada zbog svjetlozagađenja nego zbog ostalih ekoloških katastrofa.
Profesor Andreić smatra da problema i posljedica ima previše, a o njima ne znamo dovoljno.
„Posljedice? Već je mnogo knjiga napisano o tome, članke i ne brojim, a tek je zagrebena površina. Recimo, najočitije, uništavanje noćnih kukaca, koji su bitni za recimo oprašivanje biljaka, kao hrana za mnoge vrste ptica i slično, zbunjivanje, često sa smrtonosnim posljedicama, noćnih ptica koje se orijentiraju po zvijezdama, osiromašenje bioraznolikosti u područjima koja su osvijetljena, promjena zastupljenosti životinjskih i biljnih vrsta (one kojima svjetlost smeta nestaju, one kojima to ne smeta se množe, a te su često invazivne i štetne. Sve to znači lagano uništavanje ljudskog zdravlja preko remećenja prirodnog biološkog sata, itd“.
Iako o njoj još ne znamo dovoljno, opasnost od svjetlosti itekako postoji, a posljedice osjećamo svi – ljudi, biljke i životinje.
Autorica: Hana Vukelić
Ugasi svjetla, upali san – utjecaj svjetlosnog zagađenja na kvalitetu sna
NOĆNA MORA OSVJETLJENJA
U današnjem ubrzanom ritmu života, kvalitetan san postaje iznimno bitan za održavanje zdravlja. Međutim, jedan od neprijatelja dubokog sna može biti nešto tako jednostavno kao upaljena lampa u spavaćoj sobi. Iako se čini bezazleno ostaviti lampu ili televizor upaljenim tokom noći, istraživanja ukazuju na ozbiljne posljedice i za naše fizičko i mentalno zdravlje.
Spavanje u potpunom mraku iznimno je važno i zbog melatonina. Hormon proizveden u epifizi, oslobađa se u krv i cerebrospinalnu tekućinu tijekom noći, dok ga tijekom dana gotovo nema.
Ovaj hormon ima ulogu u raznim procesima, uključujući kontrolu sna i regulaciju cirkadijalnog ritma. Ujutro, svjetlost bogata kratkim valovima poput sunčeve pomaže nam da se probudimo i usklađuje naš unutarnji sat s vanjskim okolišem. Međutim, izlaganje svjetlu kasno noću odgađa naš cirkadijalni ritam, poremetivši ga.
Spavanje u potpunom mraku iznimno je važno i zbog melatonina. Hormon proizveden u epifizi, oslobađa se u krv i cerebrospinalnu tekućinu tijekom noći, dok ga tijekom dana gotovo nema.
Ovaj hormon ima ulogu u raznim procesima, uključujući kontrolu sna i regulaciju cirkadijalnog ritma. Ujutro, svjetlost bogata kratkim valovima poput sunčeve pomaže nam da se probudimo i usklađuje naš unutarnji sat s vanjskim okolišem. Međutim, izlaganje svjetlu kasno noću odgađa naš cirkadijalni ritam, poremetivši ga.
što kažu stručnjaci?
Svjetlo igra ključnu ulogu u regulaciji biološkog sata našeg mozga. Phyllis Zee, neurologinja i direktorica Centra za cirkadijalnu medicinu na Northwestern University Feinberg School of Medicine, naglašava snagu svjetla u usklađivanju ili nesinkronizaciji bioloških ritmova. U istraživanju iz 2022. godine, Zee i njezini kolege proučavali su kako bi izloženost svjetlu utjecala na biologiju 20 mladih zdravih odraslih osoba tijekom spavanja.
Jedna skupina provela je noć spavajući u slabo osvijetljenom okruženju, sličnom sumraku, a potom noć s upaljenim svjetlima iznad. „Ta svjetla stvarala su sjaj otprilike ekvivalentan osvjetljenju hodnika u hotelu - svijetlo, ali nedovoljno za ugodno čitanje“, objasnila je Zee za The Washinghton post. Kontrolna skupina provela je obje noći spavajući u slabo osvijetljenom okruženju. Ispitanici koji su spavali sa svjetlima izvijestili su da su dobro spavali, no snimke mozga otkrile su manje vremena provedenog u fazi spavanja s polaganim valovima i brzim pokretima očiju, koje su ključne za kognitivno funkcioniranje. Učinci na metabolizam i srce bili su još izraženiji. Analize krvi pokazale su da jedna noć spavanja pod svjetlom u prostoriji povećava otpornost na inzulin, bitnu za kontrolu razine šećera u krvi, sljedećeg jutra. No, ono što je bilo najviše iznenađujuće istraživačima bilo je povećanje brzine otkucaja srca tijekom cijele noći. "Bila je visoka cijelo vrijeme", izjavila je Zee. "To je bilo čudno." Ti rezultati sugeriraju da, čak i kad su oči zatvorene, mozak može osjetiti relativno slabo svjetlo, što može potaknuti autonomni "bore se ili bježi" sustav mozga da bude "umjereno uzbuđen", gotovo kao priprema za trčanje ili buđenje, istaknula je Zee u članku. Iako je ovo istraživanje provedeno s malom skupinom mladih i zdravih ljudi, nedavna istraživanja ukazuju na to da bi izloženost svjetlu tijekom spavanja mogla biti još štetnija za starije osobe. U drugom istraživanju iz 2022. godine s više od 550 sudionika starijih od 63 godine, Zee i kolege otkrili su da bilo koja izloženost svjetlu tijekom spavanja povećava prevalenciju pretilosti, dijabetesa i hipertenzije. "Znamo da čak i umjerene razine svjetla noću, poput onih koje dolaze kroz prozore ili svjetla noćne lampe ili hodnika, čini se da utječu na mozak", zaključila je Zee za The Washington post. Dodatna istraživanja sugeriraju da čak i malo svjetlo u prostoriji tijekom spavanja smanjuje kvalitetu sna. Kenji Obayashi, istraživač koji proučava epidemiologiju cirkadijalnih ritmova na Medicinskom sveučilištu Nara u Japanu, proveo je istraživanje 2019. godine s više od 1.100 starijih sudionika koje je pokazalo da je izloženost svjetlu u satima prije buđenja povezana čak i sa poremećajima sna. |
san kroz našu perspektivu
Odlučile smo provesti i vlastiti eksperiment tome kako svjetlo utječe na (ne)kvalitetu sna. Od 23. studenog 2023. do 30. studenog 2023., dakle tjedan dana, išle smo spavati u isto vrijeme, u ponoć i budile se u osam ujutro.
Laura je tih tjedan dana spavala sa povezom za oči, to jest u potpunom mraku, dok je Mia spavala sa upaljenim lampicama i laptopom kraj sebe. Svaku večer u tih tjedan dana zapisivale smo sljedeće čimbenike: koliko smo kvalitetno spavale, koliko smo se puta po noći probudile, koliko smo kroz dan bile umorne i razinu stresa kroz taj dan. Na kraju smo svoje rezultate usporedile i pretvorile ih u infografiku, a rezultati su sljedeći:
Laura je tih tjedan dana spavala sa povezom za oči, to jest u potpunom mraku, dok je Mia spavala sa upaljenim lampicama i laptopom kraj sebe. Svaku večer u tih tjedan dana zapisivale smo sljedeće čimbenike: koliko smo kvalitetno spavale, koliko smo se puta po noći probudile, koliko smo kroz dan bile umorne i razinu stresa kroz taj dan. Na kraju smo svoje rezultate usporedile i pretvorile ih u infografiku, a rezultati su sljedeći:
1. KVALITETA SNA
Kvalitetu sna ocijenjivale smo ocjenama 1 (izuzetno nekvalitetan san), 2 (podosta nekvalitetan san), 3 (srednje nekvalitetan san), 4 (kvalitetan san), 5 (vrlo kvalitetan san). Laura je većinu noći spavala vrlo kvalitetno, čak 60%. Samo 20% u provedenih sedam dana izjavila je da je imala srednje nekvalitetan san, a isto toliko imala je kvalitetan san.
Mia je, pak, najveći dio sna u sedam dana ocijenila četvorkom, to jest kvalitetnim snom, čak 50 %. Srednje kvalitetan san odmah je ispod toga na Mijinoj ljestvici, čini 37.5%, a 12.5% je podosta nekvalitetan san.
Kvalitetu sna ocijenjivale smo ocjenama 1 (izuzetno nekvalitetan san), 2 (podosta nekvalitetan san), 3 (srednje nekvalitetan san), 4 (kvalitetan san), 5 (vrlo kvalitetan san). Laura je većinu noći spavala vrlo kvalitetno, čak 60%. Samo 20% u provedenih sedam dana izjavila je da je imala srednje nekvalitetan san, a isto toliko imala je kvalitetan san.
Mia je, pak, najveći dio sna u sedam dana ocijenila četvorkom, to jest kvalitetnim snom, čak 50 %. Srednje kvalitetan san odmah je ispod toga na Mijinoj ljestvici, čini 37.5%, a 12.5% je podosta nekvalitetan san.
2. BUĐENJE TIJEKOM NOĆI
Laura se ovih sedam dana niti jednom nije probudila tokom noći, blago njoj. Nažalost, Mia nije bila te sreće. Većinom se jednom probudila tokom noći, 50 %, niti jednom 37.5%, a dva puta u najmanjem udjelu, 12.5%.
Laura se ovih sedam dana niti jednom nije probudila tokom noći, blago njoj. Nažalost, Mia nije bila te sreće. Većinom se jednom probudila tokom noći, 50 %, niti jednom 37.5%, a dva puta u najmanjem udjelu, 12.5%.
3. UMOR KROZ DAN
Kroz rezultate možemo vidjeti da je Laura i ovdje bolje prošla. Većinu dana uopće nije bila umorna ili jako malo umorna. Mijini rezultati su veoma razliciti.
Kroz rezultate možemo vidjeti da je Laura i ovdje bolje prošla. Većinu dana uopće nije bila umorna ili jako malo umorna. Mijini rezultati su veoma razliciti.
4. RAZINA STRESA
Po rezultatima možemo vidjeti da Laura gotovo uopće nije bila pod stresom, čak 87.5%, a samo 12.5% ocijenila je dvojkom, to jest ekstremno malim stresom. Mia je potpuno drugačija. Jednaki broj dana ocijenila je četvorkom i trojkom, to jest izjavila je da je pod stresom, a 25% je ocijenila peticom, to jest da je pod velikim stresom.
Po rezultatima možemo vidjeti da Laura gotovo uopće nije bila pod stresom, čak 87.5%, a samo 12.5% ocijenila je dvojkom, to jest ekstremno malim stresom. Mia je potpuno drugačija. Jednaki broj dana ocijenila je četvorkom i trojkom, to jest izjavila je da je pod stresom, a 25% je ocijenila peticom, to jest da je pod velikim stresom.
Zamračite svoj svijet
Autorice: Laura Hajdin i Mia Karabegović
|
|
SJAJNA NOĆ, MRAČNA REALNOST- KAKO NAM SVJETLOSNO ZAGAĐENJE KRADE SAN
Poznato je da čovjeku na san odlazi trećina života. Jednako nam je potreban kao i hrana, zrak i voda. Potrebit je i životinjama, a razlozi za što nam on točno služi i dalje nisu posve jasni. Primarna uloga sna na razini cijelog organizma može biti regulacija autonomne živčane aktivnosti, poput kontrole otkucaja srca. Naime, poremećaji spavanja često su povezani s disfunkcijom autonomnog živčanog sustava, što može rezultirati nepravilnim otkucajima srca. Na razini mozga, spavanje može poticati konsolidaciju memorije tako da smanjuje količinu informacija koje prolaze kroz središnji živčani sustav.
Sve češći problemi sa snom postali su realnost sve većeg broja ljudi. Od starijih ljudi do mlađe populacije san nam je narušen iako nemamo nužno kliničkih problema s istim. Je li to pitanje svjetlosnog zagađenja?
Autor Željko Andreić proučavao je svjetlosno zagađenje u Republici Hrvatskoj i rezultati ukazuju na ozbiljno svjetlosno onečišćenje u Republici Hrvatskoj u cjelini. Područja koja zadržavaju prirodnu svjetlost noćnog neba su ograničena i udaljena, većinom smještena duž Jadranskog mora, uključujući nekoliko područja u Lici i Gorskom kotaru.
Poznato je da čovjeku na san odlazi trećina života. Jednako nam je potreban kao i hrana, zrak i voda. Potrebit je i životinjama, a razlozi za što nam on točno služi i dalje nisu posve jasni. Primarna uloga sna na razini cijelog organizma može biti regulacija autonomne živčane aktivnosti, poput kontrole otkucaja srca. Naime, poremećaji spavanja često su povezani s disfunkcijom autonomnog živčanog sustava, što može rezultirati nepravilnim otkucajima srca. Na razini mozga, spavanje može poticati konsolidaciju memorije tako da smanjuje količinu informacija koje prolaze kroz središnji živčani sustav.
Sve češći problemi sa snom postali su realnost sve većeg broja ljudi. Od starijih ljudi do mlađe populacije san nam je narušen iako nemamo nužno kliničkih problema s istim. Je li to pitanje svjetlosnog zagađenja?
Autor Željko Andreić proučavao je svjetlosno zagađenje u Republici Hrvatskoj i rezultati ukazuju na ozbiljno svjetlosno onečišćenje u Republici Hrvatskoj u cjelini. Područja koja zadržavaju prirodnu svjetlost noćnog neba su ograničena i udaljena, većinom smještena duž Jadranskog mora, uključujući nekoliko područja u Lici i Gorskom kotaru.
Kakve to veze ima sa snom?
Korelacija između svjetlosnog zagađenja i loše kvalitete sna temelji se na utjecaju umjetne rasvjete na prirodne biološke ritmove ljudskog organizma. Svjetlost iz okoline, poput ulične rasvjete ili svjetlosnih izvora unutar doma, mogu stvoriti otežavajuće uvjete za spavanje. Dodatni faktor ometanja sna može biti i buka, koja često ide ruku pod ruku sa svjetlosnim zagađenjem.
Prema informacijama Američkog medicinskog udruženja (AMA), bijele LED svjetiljke imaju procijenjeno pet puta jači utjecaj na cirkadijanske ritmove spavanja u usporedbi s konvencionalnim uličnim svjetiljkama. Posljednja istraživanja pokazuju da povećana noćna rasvjeta u stambenim područjima dovodi od smanjenja trajanja sna do oštećene funkcionalnosti tijekom dana.
Primjećuju li stručnjaci razliku kod pacijenata?
Kako bi riješili ovu zagonetku kontaktirali smo ljude u struci. Razliku kod svojih pacijenata unatrag par godina uočava bacc. psysioth. D.O. Vlasta Gregurić Karabegović. Govori kako se životni ritam promijenio te da su kod mladih problemi češći nego kod starije populacije. Kako kaže, današnje radno vrijeme doživjelo je promjene u usporedbi s prošlim razdobljima. Radi se od 8-16 sati , dok je to nekada bilo od 6-14, stoga stariji odlaze ranije spavati, na što su i navikli. Istaknula je da su kod mladih najveći problem elektronički uređaji.
Isto tako, dr. med. A.K. govori kako je utjecaj spavanja pod svjetlom loš na naš cirkadijani ritam, a samim time dolazi do sve više bolesti vezanih uz poremećaje spavanja, a i pogoršanja postojećih bolesti.
„Pokazalo se kako spavanje pod svjetlom značajno utječe na cirkadijani ritam, nažalost za nas i za današnji način života taj utjecaj je jako loš i rezultirao je nastankom sve više bolesti vezanih uz poremećaje usnivanja i/ili poremećaja spavanja“, ističe.
Doktorica opće medicine objasnila je kakve su posljedice izlaganju plavom svjetlu tokom spavanja.
„Pokazalo se kako spavanje pod svjetlom značajno utječe na cirkadijani ritam, nažalost za nas i za današnji način života taj utjecaj je jako loš i rezultirao je nastankom sve više bolesti vezanih uz poremećaje usnivanja i/ili poremećaja spavanja“, ističe.
Doktorica opće medicine objasnila je kakve su posljedice izlaganju plavom svjetlu tokom spavanja.
Smatra da je jako bitno regulirati san, a kao najjednostavniju metodu za adekvatnu regulaciju sna ističe najjednostavniju i običnu higijenu sna.
„Ukoliko je naša higijena sna dobra, naše tijelo samoadekvatno kreće lučiti melatonin i pomaže nam u održavanju sna, u samom usnivanju i adekvatnom funkcioniranju sljedećeg dana“, zaključuje.
Autorice: Laura Hajdin i Mia Karabegović
Autorice: Laura Hajdin i Mia Karabegović
NAPADAČ IZ SJENE: KAKO SVJETLOSNO ZAGAĐENJE PREDSTAVLJA IZAZOV U URBANOM ŽIVOTU NA ZDRAVLJE ČOVJEKA
U prostranstvu noći, zvijezde pod kojima smo nekoć mogli ležati i brojati ih u nedogled, progutane su od strane neočekivanog prekrivača - svjetlosnog onečišćenja. Ovaj suvremeni fenomen, obilježen sve većom svjetlinom noćnog neba, počinje se pojavljivati kao moderni izazov s dalekosežnim (ali kratkovidnim!) posljedicama. Između otežanog promatranja zvijezda i uznemirene divljine, rastući sjaj umjetne svjetlosti pokazao se kao utjecajan na ravnotežu ljudskog zdravlja, budeći zabrinutost zbog mentalnog i fizičkog stanja čovjeka.
Nedavna istraživanja otkrila su uznemirujuć trend. Svjetlosno onečišćenje noću povećava se od 7% do 10% godišnje između 2012. i 2022. Ovaj ne-tako-iznenađujuć porast ne samo da uništava astronomiju, otežavajući našu sposobnost istraživanja svemira, već i narušava bitne prirodne procese. Selidba životinja, usko povezana sa stanjem ekosustava, gubi prirodnu ravnotežu i sklad, pridonoseći lančanoj reakciji koja seže sve do klimatskih promjena.
Posljedice osjeća i čovjek
Pa tako, usred neobičnog i nedovoljno spominjanog fenomena svjetlosnog zagađenja, ulozi za ljudsko zdravlje su zabrinjavajuće visoki. Noćni radnici, naviknuti na blještavu umjetnu svjetlost, suočavaju se s povećanim rizikom od različitih zdravstvenih problema. Izloženost svjetlu noću narušava cirkadijske ritmove, otvarajući vrata raku, bolestima srca, visokom krvnom tlaku, depresiji, dijabetesu tipa 2 i još mnogim drugim, naizgled nepovezanim, bolestima. Umjetno svjetlo osvjetlilo je i put do narušavanja mentalnog zdravlja, s potencijalnom povezanošću između svjetlosnog onečišćenja i stanja poput bipolarnog poremećaja.
Ples u cirkadijskom ritmu biološkog sata
U središtu ljudske reakcije na svjetlo nalazi se složeni cirkadijski ritam našeg biološkog sata. Vođeni prirodnim ciklusom dana i noći, ovi ritmovi utječu na naše obrasce spavanja i buđenja. Međutim, upad umjetne svjetlosti noću remeti ovaj sklad, utječući ne samo na naš noćni odmor, već i na ukupno blagostanje.
Potiskivanje proizvodnje melatonina, uzrokovano izlaganjem svjetlu noću, pojavljuje se kao protagonist ove priče. Melatonin, hormon sna, obdaren je antioksidativnim svojstvima, sposobnostima induciranja sna i ulogom u podršci imunološkom sustavu, kao i funkcioniranju različitih vitalnih organa.
Stefani Čolović sa William Harvey Research instituta u Londonu objašnjava koliko su opasne posljedice lošeg sna na čovjeka.
"Prvi učinak produženog nedostatka sna u vremenskom smislu je psihološke i kognitivne prirode. Pogoršanje raspoloženja, razdražljivost, dnevna pospanost, problemi s pamćenjem, pažnjom, učenjem kod djece te sposobnost donošenja odgovarajućih odluka prvi su simptomi kronične nesanice ili općenitog smanjenja kvalitete ili količine sna“, objašnjava Stefani Čolović, univ.bacc.biomed.
Istraživanje iz 2020. objavljeno u JAMA Psychiatry predstavlja novo poglavlje, sugerirajući povezanost između povećanog svjetlosnog onečišćenja i veće prevalencije anksioznih i poremećaja raspoloženja kod tinejdžera. Rezultati ovog istraživanja dolaze s hitnom potrebom dubljeg istraživanja kompleksnih odnosa između umjetne svjetlosti i osjetljive psihe mlađe generacije.
Loše zaštićeno vanjsko osvjetljenje ne samo da smanjuje vid oduzimanjem kontrasta, već predstavlja opasnost ograničavanjem sposobnosti prepoznavanja potencijalnih opasnosti noću. Posebno su pogođene starije oči.
Nedavna istraživanja otkrila su uznemirujuć trend. Svjetlosno onečišćenje noću povećava se od 7% do 10% godišnje između 2012. i 2022. Ovaj ne-tako-iznenađujuć porast ne samo da uništava astronomiju, otežavajući našu sposobnost istraživanja svemira, već i narušava bitne prirodne procese. Selidba životinja, usko povezana sa stanjem ekosustava, gubi prirodnu ravnotežu i sklad, pridonoseći lančanoj reakciji koja seže sve do klimatskih promjena.
Posljedice osjeća i čovjek
Pa tako, usred neobičnog i nedovoljno spominjanog fenomena svjetlosnog zagađenja, ulozi za ljudsko zdravlje su zabrinjavajuće visoki. Noćni radnici, naviknuti na blještavu umjetnu svjetlost, suočavaju se s povećanim rizikom od različitih zdravstvenih problema. Izloženost svjetlu noću narušava cirkadijske ritmove, otvarajući vrata raku, bolestima srca, visokom krvnom tlaku, depresiji, dijabetesu tipa 2 i još mnogim drugim, naizgled nepovezanim, bolestima. Umjetno svjetlo osvjetlilo je i put do narušavanja mentalnog zdravlja, s potencijalnom povezanošću između svjetlosnog onečišćenja i stanja poput bipolarnog poremećaja.
Ples u cirkadijskom ritmu biološkog sata
U središtu ljudske reakcije na svjetlo nalazi se složeni cirkadijski ritam našeg biološkog sata. Vođeni prirodnim ciklusom dana i noći, ovi ritmovi utječu na naše obrasce spavanja i buđenja. Međutim, upad umjetne svjetlosti noću remeti ovaj sklad, utječući ne samo na naš noćni odmor, već i na ukupno blagostanje.
Potiskivanje proizvodnje melatonina, uzrokovano izlaganjem svjetlu noću, pojavljuje se kao protagonist ove priče. Melatonin, hormon sna, obdaren je antioksidativnim svojstvima, sposobnostima induciranja sna i ulogom u podršci imunološkom sustavu, kao i funkcioniranju različitih vitalnih organa.
Stefani Čolović sa William Harvey Research instituta u Londonu objašnjava koliko su opasne posljedice lošeg sna na čovjeka.
"Prvi učinak produženog nedostatka sna u vremenskom smislu je psihološke i kognitivne prirode. Pogoršanje raspoloženja, razdražljivost, dnevna pospanost, problemi s pamćenjem, pažnjom, učenjem kod djece te sposobnost donošenja odgovarajućih odluka prvi su simptomi kronične nesanice ili općenitog smanjenja kvalitete ili količine sna“, objašnjava Stefani Čolović, univ.bacc.biomed.
Istraživanje iz 2020. objavljeno u JAMA Psychiatry predstavlja novo poglavlje, sugerirajući povezanost između povećanog svjetlosnog onečišćenja i veće prevalencije anksioznih i poremećaja raspoloženja kod tinejdžera. Rezultati ovog istraživanja dolaze s hitnom potrebom dubljeg istraživanja kompleksnih odnosa između umjetne svjetlosti i osjetljive psihe mlađe generacije.
Loše zaštićeno vanjsko osvjetljenje ne samo da smanjuje vid oduzimanjem kontrasta, već predstavlja opasnost ograničavanjem sposobnosti prepoznavanja potencijalnih opasnosti noću. Posebno su pogođene starije oči.
Zavjesom protiv svjetlosnog zagađenja
Dok znanstvenici istražuju utjecaje svjetlosnog onečišćenja na zdravlje, suočavaju se s izazovnim terenom jer postoji i razlika u osjetljivosti pojedinca na svjetlost koja otežava donošenje univerzalnih zaključaka. Izvan sfere zdravlja, istraživači naglašavaju nužnost sveobuhvatne procjene ekonomskih troškova povezanih sa svjetlosnim onečišćenjem.
U navigaciji kroz hrpu blještavih briga, trenutačne najbolje prakse za noćno osvjetljenje ističu se kao vodiči. Minimiziranje izloženosti, posebno ometajućim plavim valnim duljinama svjetla, postaje imperativ. Praktične strategije uključuju korištenje regulatora svjetline, svjetiljki niže CCT vrijednosti i inovativnih tehnologija poput aplikacija za prilagodbu boje ekrana elektroničkih uređaja ovisno o dobu dana.
Željko Andreić, redoviti profesor u trajnom zvanju na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu u Zagrebu stručan je u području svjetlosnog zagađenja. Njegovo istraživanje o svjetlosnom zagađenju Zagreba otkrilo je ozbiljnost situacije u Hrvatskoj, a njega smo pitali i što treba učiniti.
Profesor Andreić smatra da su rješenja vrlo jednostavna, ali da nikoga nije briga.
"Prvo, osvijetliti samo ono što treba, na primjer put, stazu, trg, a ne i cijele fasade zgrada, nebo, parkove, prirodu. Drugo, upotrijebiti samo nužnu količinu, odnosno jačinu svjetla. I konačno, izbaciti sve nepotrebno, poput svjetlećih reklama, osvjetljavanja praznih parkirališta trgovačkih centara kroz cijelu noć, čvorova autocesta, razno-raznih reflektora koji noću često šaraju po nebo, i cijela nam je obala time onečišćena“, poručio je Andreić.
Također, problem je i nepoštivanje zakona o osvjetljenju, koje je prošli mjesec bilo i tema u novinama. Na zagrebačkom autobusnom kolodvoru, oglasna ploča svjetlila je puta jače od dozvoljenog. Jutarnji list napravio je i anketu, u kojoj se 92% čitatelja izjasnilo da im takvo svijetlo smeta, posebice u vožnji.
Izmjereno je kako reklama svijetli svjetlinom od 997,7 kandela po kvadratnom metru umjesto dopuštenih 20.
Profesor Andreić je također naglasio problematiku prejakog osvjetljenja i nepoštivanja zakona.
„To je tipično hrvatski fenomen: zakone koje imamo treba sistematski provoditi, nije dosta da su na papiru. To se često ne radi, ni kod svjetlosnog zagađenja, ni kod mnogih drugih zakona. Na primjer, barem 50% svjetlećih panoa ometa vozače, i zabranjeno je odavno zakonom u sigurnosti u prometu. Nikad ni jednog nisu zbog toga ugasili“, rekao je Andreić.
Puno toga o ovom fenomenu ne znamo, ali on je i dalje prisutan, te itekako opasan. Iako nam se stvari poput izbjegavanja upreivanja svjetiljke u nebo ili korištenje žarulja sa žutim svjetlom čini kao besmislica, one uvelike pomažu. Pogledajte neke od naših savjeta i učinite malu promjenu.
Autorica: Hana Vukelić
|
|
OČI U NOĆI: KAKO GRADSKI BLITZ NEGATIVNO UTJEČE NA NAŠ VID
Sve što je čovjek stvorio zbog vlastite udobnosti i praktičnosti uzrokovat će onečišćenje i degradaciju okoliša. U ovom slučaju, svjetlosno zagađenje nastalo zbog pretjerane količine umjetnog osvjetljenja, ne pati samo okoliš već i ljudsko zdravlje. Jedna od najvećih žrtava svjetlosnog zagađenja su ljudske oči.
Svjetlosno onečišćenje kategorizira se u tri vrste prema njihovim karakteristikama, a svaka kategorija ima drugačiji utjecaj na ljudsko oko.
Odsjaj je rezultat pretjerane svjetlosti od onoga što je potrebno. Odsjaj uzrokuje nelagodu jer je intenzitet svjetla koji se projicira u vizualnom području veći od onoga na što su oči prilagođene za obradu. Odsjaj uzrokuje bol i poteškoće u vidu. Primjerice, vožnja s jakim svjetlima usmjerenima izravno u oči. Možete vidjeti svjetlost kako se širi u nepravilnom obliku, a taj fenomen je odsjaj.
Clutter ili nered znači različite izvore svjetlosti s različitim intenzitetima smještene na jednom području. To zbunjuje oči jer imaju problema s fokusiranjem i naprezanjem. Na primjer, mnogi digitalni reklamni panoi postavljeni su za oglašavanje u gradovima poput onih na Times Squareu u New Yorku.
Svjetlosni prelaz znači da izvor svjetlosti emitira svjetlost u pogrešnom smjeru umjesto tamo gdje bi trebao pružiti svjetlost. Na primjer, snažna ulična svjetla koja emitiraju svjetlost u prozore, reklamni panoi koji emitiraju svjetlost u ulice itd. Taj svjetlosni prelaz uzrokuje naprezanje očiju, a ako svjetlo ide u krivom smjeru, gubi se i mnogo energije.
Učinci svjetlosnog onečišćenja
Možda nikada nećemo čuti o problemima svjetlosnog onečišćenja, ali oni nas neprimjetno pogađaju, uzrokujući zdravstvene probleme, uglavnom povezane s očima, uključujući manje kirurške postupke oka i vitreoretinalnu kirurgiju.
Odsjajno onečišćenje uzrokuje poteškoće u fokusiranju i oštećenje retine ako se ne brine o tome dugi niz godina. Također, uzrokuje dezorijentaciju i naprezanje očiju jer ne mogu istovremeno obraditi informacije koje dobivaju iz različitih izvora. Svaka izloženost jakom svjetlu uzrokovat će probleme s vidom. Svjetlosni prelaz može uzrokovati nesanica ako svjetlost ulazi kroz prozor vaše spavaće sobe. Otežava očima razlikovanje između dana i noći, smanjuje proizvodnju melatonina i rezultira besanim noćima.
NAŠE ISTRAŽIVANJE
Zbog ovih problema, koji mogu pogoditi bilo koga od nas jer smo svi izloženi svjetlosnom zagađenju, napravili smo anketu u kojoj smo pitali preko stotinu ljudi koje su njihove svjetlosne navike, pgotovo kada su u pitanju mobilni uređaji i slično.
Odgovori nisu iznenađujući.
Sve što je čovjek stvorio zbog vlastite udobnosti i praktičnosti uzrokovat će onečišćenje i degradaciju okoliša. U ovom slučaju, svjetlosno zagađenje nastalo zbog pretjerane količine umjetnog osvjetljenja, ne pati samo okoliš već i ljudsko zdravlje. Jedna od najvećih žrtava svjetlosnog zagađenja su ljudske oči.
Svjetlosno onečišćenje kategorizira se u tri vrste prema njihovim karakteristikama, a svaka kategorija ima drugačiji utjecaj na ljudsko oko.
Odsjaj je rezultat pretjerane svjetlosti od onoga što je potrebno. Odsjaj uzrokuje nelagodu jer je intenzitet svjetla koji se projicira u vizualnom području veći od onoga na što su oči prilagođene za obradu. Odsjaj uzrokuje bol i poteškoće u vidu. Primjerice, vožnja s jakim svjetlima usmjerenima izravno u oči. Možete vidjeti svjetlost kako se širi u nepravilnom obliku, a taj fenomen je odsjaj.
Clutter ili nered znači različite izvore svjetlosti s različitim intenzitetima smještene na jednom području. To zbunjuje oči jer imaju problema s fokusiranjem i naprezanjem. Na primjer, mnogi digitalni reklamni panoi postavljeni su za oglašavanje u gradovima poput onih na Times Squareu u New Yorku.
Svjetlosni prelaz znači da izvor svjetlosti emitira svjetlost u pogrešnom smjeru umjesto tamo gdje bi trebao pružiti svjetlost. Na primjer, snažna ulična svjetla koja emitiraju svjetlost u prozore, reklamni panoi koji emitiraju svjetlost u ulice itd. Taj svjetlosni prelaz uzrokuje naprezanje očiju, a ako svjetlo ide u krivom smjeru, gubi se i mnogo energije.
Učinci svjetlosnog onečišćenja
Možda nikada nećemo čuti o problemima svjetlosnog onečišćenja, ali oni nas neprimjetno pogađaju, uzrokujući zdravstvene probleme, uglavnom povezane s očima, uključujući manje kirurške postupke oka i vitreoretinalnu kirurgiju.
Odsjajno onečišćenje uzrokuje poteškoće u fokusiranju i oštećenje retine ako se ne brine o tome dugi niz godina. Također, uzrokuje dezorijentaciju i naprezanje očiju jer ne mogu istovremeno obraditi informacije koje dobivaju iz različitih izvora. Svaka izloženost jakom svjetlu uzrokovat će probleme s vidom. Svjetlosni prelaz može uzrokovati nesanica ako svjetlost ulazi kroz prozor vaše spavaće sobe. Otežava očima razlikovanje između dana i noći, smanjuje proizvodnju melatonina i rezultira besanim noćima.
NAŠE ISTRAŽIVANJE
Zbog ovih problema, koji mogu pogoditi bilo koga od nas jer smo svi izloženi svjetlosnom zagađenju, napravili smo anketu u kojoj smo pitali preko stotinu ljudi koje su njihove svjetlosne navike, pgotovo kada su u pitanju mobilni uređaji i slično.
Odgovori nisu iznenađujući.
Autorice: Laura Hajdin, Mia Karabegović i Hana Vukelić