BLATO je gradsko naselje grada Zagreba koji pripada gradskoj četvrti Novi Zagreb zapad. Na istoku graniči s Botincem, na zapadu s Trešnjevkom - jug, na sjeveru s Remetincem, a na jugu s Lučkom i Hrvatskim Leskovcem. U zadnjih nekoliko godina Novi Zagreb Zapad na udaru je pretjerane gradnje, a naselje Blato postaje sve popularnije za gradnju stambenih blokova.
Da je Novi Zagreb postao popularno mjesto za naseljavanje, pokazuju i razlike u popisu stanovništva iz 2001., 2011. i 2021. godine gdje je to područje bilježilo porast stanovništva za 11% posto, odnosno 6 tisuća novih stanovnika dobio je Novi Zagreb - Zapad od 2011. godine do 2021., a jednako toliko stanovnika je izgubio Donji Grad.
Znatno se povećao i broj kućanstava u odnosu na 2001. i 2011. godinu u Novom Zagrebu, na prikazanom grafikonu vidljiv je porast kućanstava 2021. godine, gdje prelazi brojku od 8000 novih kućanstava, za razliku od Donjeg Grada koji je uvijek bio atraktivan za naseljavanje. Može se reći da broj stanovnika u Donjem Gradu opada, primjer je 2001. godina gdje je Donji Grad brojao oko 4500 novih stanovnika, a 2021. vidimo da je broj novih stanovnika oko 3500.
Da je Novi Zagreb postao popularno mjesto za naseljavanje, pokazuju i razlike u popisu stanovništva iz 2001., 2011. i 2021. godine gdje je to područje bilježilo porast stanovništva za 11% posto, odnosno 6 tisuća novih stanovnika dobio je Novi Zagreb - Zapad od 2011. godine do 2021., a jednako toliko stanovnika je izgubio Donji Grad.
Znatno se povećao i broj kućanstava u odnosu na 2001. i 2011. godinu u Novom Zagrebu, na prikazanom grafikonu vidljiv je porast kućanstava 2021. godine, gdje prelazi brojku od 8000 novih kućanstava, za razliku od Donjeg Grada koji je uvijek bio atraktivan za naseljavanje. Može se reći da broj stanovnika u Donjem Gradu opada, primjer je 2001. godina gdje je Donji Grad brojao oko 4500 novih stanovnika, a 2021. vidimo da je broj novih stanovnika oko 3500.
autorica infografike: lorena dević
lako je naselje Blato svake godine sve više popularno za gradnju grada i kupovinu stanova, stanovnici Blata nisu zadovoljni na koji način se počelo graditi.
Konstantna buka, bespravne gradnje, loša infrastruktura i kanalizacija samo su neki od problema koje ističu stanovnici ovog Zagrebačkog naselja, a gradska vlast svjesna je navedenih problema, no na rješenje se treba pričekati zbog izmjene generalnog urbanističkog plana čiji je proces već započet.
lako je naselje Blato svake godine sve više popularno za gradnju grada i kupovinu stanova, stanovnici Blata nisu zadovoljni na koji način se počelo graditi.
Konstantna buka, bespravne gradnje, loša infrastruktura i kanalizacija samo su neki od problema koje ističu stanovnici ovog Zagrebačkog naselja, a gradska vlast svjesna je navedenih problema, no na rješenje se treba pričekati zbog izmjene generalnog urbanističkog plana čiji je proces već započet.
No, zašto je "građevinski boom" pogodio Blato?
"Naprosto zato što je u postojećem planskom okviru išlo jako u korist privatnoj investiciji, a nije se gotovo uopće vodilo računa o društvenoj infrastrukturi, počevši od širine koridora ulica do toga da lite ulice imaju drvorede, imaju li uopće nogostupe kako su raspoređeni osnovni elementi društvene infrastrukture, dječji vrtići, osnovne škole, da li postoji neki park, igralište, nego su planovi rađeni tako da idu u korist privatnoj eksploataciji tog prostora i izgradnji stambenih ili poslovnih grada", objasnio je dogradonačelnik grada Zagreba Luka Korlaet.
Arhitekt i urbanist Luka Krstulović, komentirao je da trenutna gradska vlast nije odgovorna za građevinski boom jer su sve odluke vezane za gradnju donošene prije dolaska nove vlasti.
Zašto je baš Blato postalo mjesto stalne izgradnje? Znamo da je ono prije desetak godina izgledalo kao selo.
Stambeni fond se polako širi na šira područja grada koja su većinom izgrađena i sve što preostaje su ovi periferni dijelovi koji još uvijek imaju tzv. Greenfied područja, prazne parcele koje se mogu kako tako okrupniti vlasnički i tu investicije zapravo, najjednostavnije dolaze do gradnje. Tu se najlakše događa profit, odnosno, prije će investirat u parcelu i izgradit neku novogradnju, što se investitorima više isplati i ta područja su sad pod najvećim pritiskom to je zapravo prirodan proces ako nemate adekvatno planiranje grada i urban obnovu.
Mnogi su zabrinuti za zelene površine, mislite li da će one polako nestajati iz grada?
Pa ne mislim da će nestati u cijelom Zagrebu, čak sam negdje načuo podatak da je on i dalje u samom vrhu europskih gradova po pitanju količine zelenih površina. Ali ne uslijed nedavnih urbanističkih zahvata nego uslijed duge tradicije i bogatog zelenila. Novi prostori će nažalost biti neadekvatno planirani sto se tiče zelene infrastrukture. To je ironično, s obzirom da sad smo u tom periodu europskih politika koje pridaju o tom zelenom planu, zelenoj infrastrukturi, a s druge strane to sto se provodi zapravo uopće ne nalikuje tome. Nadamo se da će taj novi GUP osigurati uvjete za neke nove razvojne smjerove.
Generalni urbanistički plan grada Zagreba (GUP) trenutno je na snazi, no spominju se njegove izmjene i dopune.
Na snazi je sada GUP koji je službeno potiče iz 2007 godine kada je bila njegova izvorna verzija. Ja se nadam da ove izmjene i dopune mogu donekle amortizirat sve problem koji su nastali u prostoru. Ali ono što je važno naglasiti je da planovi trebaju biti puno ambiciozniji. Moramo znat koja je vizija na temelju koje se Zagreb izgrađuje. Mi tu viziju trenutno nemamo. Mi ne znamo gdje će Zagreb biti 2030., 2040. Mi bi trebali odlučit kakav Zagreb vidimo za 20, 30, 50 godina. Mislim da je sad trenutak da Zagreb malo hrabrije krene planirat i da se prestanemo bavit izmjenama i dopunama i da pokažemo odnosno krenemo promišljat dugoročnu viziju GUP-a za 21. st.
Što se tiČe grada Zagreba, moŽete li izdvojit neki primjer naselja koji je planski građen i koliko se sve to dugo razvijalo? Ima li neki kvart koji ima i zelenila i nove grade i koji moŽe sluŽit kao primjer svim ovim nadolazeĆim gradnjama?
Donji grad se razvio u jednom vrlo specifičnom sustavu u 19. st, to je bio nekakav čak i kasni kapitalizam 19. st, unutar kojeg se našao način da se regulira izgradnja novih građevina ali nije bitno drugačije od ovog što se danas događa. Dakle, bila je riječ o gradnji najamnih stanova o stanogradnji masovno špekuliranju sa zemljištima, ali grad je našao način kroz regulaciju urbanizma da te investicije usmjeri i tako smo dobili gradske blokove i srećom bilo je nekoliko vizionara koji su uspjeli zamisliti zelene površine tu govorimo o pojasu potkove, govorimo o parkovima i trgovima tog prostora. Dakle, Donji grad je savršen primjer kako se i unutar tržišnog modela može planirati.
U nastavku se nalazi prilog Televizije student koja je istražila kakvo mišljenje imaju stanovnici Blata na trenutnu situaciju vezanu za gradnju i općenito na nedostatke u naselju. Osim stanovnika, dogradonačelnik Luka Korlaet objasnio je što se trenutno događa u Blatu i na koji način se situacija može riješiti.
Zašto je baš Blato postalo mjesto stalne izgradnje? Znamo da je ono prije desetak godina izgledalo kao selo.
Stambeni fond se polako širi na šira područja grada koja su većinom izgrađena i sve što preostaje su ovi periferni dijelovi koji još uvijek imaju tzv. Greenfied područja, prazne parcele koje se mogu kako tako okrupniti vlasnički i tu investicije zapravo, najjednostavnije dolaze do gradnje. Tu se najlakše događa profit, odnosno, prije će investirat u parcelu i izgradit neku novogradnju, što se investitorima više isplati i ta područja su sad pod najvećim pritiskom to je zapravo prirodan proces ako nemate adekvatno planiranje grada i urban obnovu.
Mnogi su zabrinuti za zelene površine, mislite li da će one polako nestajati iz grada?
Pa ne mislim da će nestati u cijelom Zagrebu, čak sam negdje načuo podatak da je on i dalje u samom vrhu europskih gradova po pitanju količine zelenih površina. Ali ne uslijed nedavnih urbanističkih zahvata nego uslijed duge tradicije i bogatog zelenila. Novi prostori će nažalost biti neadekvatno planirani sto se tiče zelene infrastrukture. To je ironično, s obzirom da sad smo u tom periodu europskih politika koje pridaju o tom zelenom planu, zelenoj infrastrukturi, a s druge strane to sto se provodi zapravo uopće ne nalikuje tome. Nadamo se da će taj novi GUP osigurati uvjete za neke nove razvojne smjerove.
Generalni urbanistički plan grada Zagreba (GUP) trenutno je na snazi, no spominju se njegove izmjene i dopune.
Na snazi je sada GUP koji je službeno potiče iz 2007 godine kada je bila njegova izvorna verzija. Ja se nadam da ove izmjene i dopune mogu donekle amortizirat sve problem koji su nastali u prostoru. Ali ono što je važno naglasiti je da planovi trebaju biti puno ambiciozniji. Moramo znat koja je vizija na temelju koje se Zagreb izgrađuje. Mi tu viziju trenutno nemamo. Mi ne znamo gdje će Zagreb biti 2030., 2040. Mi bi trebali odlučit kakav Zagreb vidimo za 20, 30, 50 godina. Mislim da je sad trenutak da Zagreb malo hrabrije krene planirat i da se prestanemo bavit izmjenama i dopunama i da pokažemo odnosno krenemo promišljat dugoročnu viziju GUP-a za 21. st.
Što se tiČe grada Zagreba, moŽete li izdvojit neki primjer naselja koji je planski građen i koliko se sve to dugo razvijalo? Ima li neki kvart koji ima i zelenila i nove grade i koji moŽe sluŽit kao primjer svim ovim nadolazeĆim gradnjama?
Donji grad se razvio u jednom vrlo specifičnom sustavu u 19. st, to je bio nekakav čak i kasni kapitalizam 19. st, unutar kojeg se našao način da se regulira izgradnja novih građevina ali nije bitno drugačije od ovog što se danas događa. Dakle, bila je riječ o gradnji najamnih stanova o stanogradnji masovno špekuliranju sa zemljištima, ali grad je našao način kroz regulaciju urbanizma da te investicije usmjeri i tako smo dobili gradske blokove i srećom bilo je nekoliko vizionara koji su uspjeli zamisliti zelene površine tu govorimo o pojasu potkove, govorimo o parkovima i trgovima tog prostora. Dakle, Donji grad je savršen primjer kako se i unutar tržišnog modela može planirati.
U nastavku se nalazi prilog Televizije student koja je istražila kakvo mišljenje imaju stanovnici Blata na trenutnu situaciju vezanu za gradnju i općenito na nedostatke u naselju. Osim stanovnika, dogradonačelnik Luka Korlaet objasnio je što se trenutno događa u Blatu i na koji način se situacija može riješiti.