|
POMICANJE DOBNE GRANICE GLASOVANJA |
S koliko godina bi mladi zaista trebali moći glasovati u Hrvatskoj?
„Nisu kvalificirani glasači, već su kvalificirani birači koji odluče glasovati - ono što čini političku moć.“ Poznate riječi Abrahama Lincolna… no imaju li svi koji bi trebali, uopće pravo odluke hoće li dati svoj glas? Otkada je Hrvatske, dobna granica za izlazak na izbore je bila 18 godina. Je li ta dob realna, niska ili visoka? Politička stranka Most je već 2018. godine pokušala sniziti dobnu granicu na 16, no nije im uspjelo.
Postoje razni projekti kojima se nastoji povećati politička pismenost kao i politička participacija mladih u Hrvatskoj, a jedan od njih je pod nazivom „PoMLADimo Novi Zagreb“, u sklopu čijeg je projekta pokrenuta aktivnost Simulacija lokalnih izbora koja se odvijala na Velesajmu 18. i 19. ožujka ove godine.
Postoje razni projekti kojima se nastoji povećati politička pismenost kao i politička participacija mladih u Hrvatskoj, a jedan od njih je pod nazivom „PoMLADimo Novi Zagreb“, u sklopu čijeg je projekta pokrenuta aktivnost Simulacija lokalnih izbora koja se odvijala na Velesajmu 18. i 19. ožujka ove godine.
|
Mladi koji su dobrovoljno odlučili sudjelovati u aktivnosti, birali su hoće li sudjelovati u ulozi medija, građana, aktivista ili stranke.
„Ono što nam projekt pokazuje je to da mladi žele politički participirati, ali da ne vide način kako, odnosno da ne znaju strukturirati svoja htjenja u konkretnu akciju“ rekla je Helena Stepić, začetnica projekta čija se izjava navodi u priopćenju za medije. Simulaciji je prisustvovala i Sandra Benčić, zastupnica u Hrvatskom Saboru koja se zalaže za političko opismenjivanje mladih, kao i pomicanje dobne granice glasovanja u Hrvatskoj, s 18 godina na niže. Zastupnica je naglasila kako „mladi imaju pravo biti politički obrazovani i zahtijevati da ranije izađu na izbore. Upravo ovaj projekt omogućava mladima da uče za koje se vrijednosti zalažu pojedine stranke i kako se te vrijednosti apliciraju na rješavanje važnih pitanja“ stoji u priopćenju. |
Pravo pitanje kada je riječ o pomicanju dobne granice na izborima jest – što mladi misle?
Učenik srednje škole, Matija (17) podijelio je s nama svoje mišljenje.
„Definitivno mislim da bi se prag trebao sniziti zato što zakoni utječu i na mlade. Zašto mladi ne bi smjeli odlučivati o tome što se zapravo njih tiče. Mislim da je problem u tome što se mržnja prema politici odgaja. Recimo, meni samom su od malena govorili „mani se politike, nemoj o tome uopće pomisliti, to je vražji posao“, pa smatram i da ta mržnja i to što smo izloženi često nekakvim političkim skandalima i aferama, da zato ljudi nekako izgube volju za političkim identitetom.“
Učenik srednje škole, Matija (17) podijelio je s nama svoje mišljenje.
„Definitivno mislim da bi se prag trebao sniziti zato što zakoni utječu i na mlade. Zašto mladi ne bi smjeli odlučivati o tome što se zapravo njih tiče. Mislim da je problem u tome što se mržnja prema politici odgaja. Recimo, meni samom su od malena govorili „mani se politike, nemoj o tome uopće pomisliti, to je vražji posao“, pa smatram i da ta mržnja i to što smo izloženi često nekakvim političkim skandalima i aferama, da zato ljudi nekako izgube volju za političkim identitetom.“
|
Svoj stav je otkrila i Lucija (18) koja, kao i Matija, smatra da bi osobe s manje od 18 godina također trebale imati biračko pravo. „Prag bi se definitivno trebao smanjiti na barem 16 godina zato što su ljudi sa 16 već sposobni kritički razmišljati i trebale bi biti uključeni u odluke koje će biti donesene, ali mislim da prije nego što se prag smanji, da bi se trebala povećati edukacija i obrazovanje mladih na način da budu politički pismeni i da imaju svijest o političkom svijetu. Također da se o tome ne uči tek na predmetu Politika i gospodarstvo u četvrtom srednje kada već imaju 18 godina nego bi se to trebalo ranije provoditi“ rekla je Lucija. |
|
S druge strane, ima mladih koji smatraju da se dobna granica ne bi trebala pomicati. Studentica politologije na Fakultetu političkih znanosti, Selena Škrnički, jedna je od njih.
-U adolescenskoj dobi još uvijek pronalazimo sebe, ne znamo za što se zalažemo, koje sve ideologije postoje… Adolescenti u svakom trenutku razmišljaju drugačije, danas ih zanima jedno, pa sutra nešto drugo. Sa 18 godina upisujemo fakultete i biramo svoju budućnost i mislim da je tih 18 godina legitiman broj godina kada bismo mi trebali moći glasovati. S druge strane, ići prema nekom višem pragu bi značilo da ćemo smanjit političku participaciju o kojoj ionako već mnogo pričamo da nedostaje u našoj državi. Voljela bih spomenuti da postoji projekt koji se zove „Uzmite pare i napravite nešto za mlade“. Provodi se u Krapinsko-Zagorskoj Županiji i radi se o tome da mladi ljudi u dobi od 14 do 30 godina dolaze na sastanke gdje predlažu svoje ideje i projekte te zatim ostatku stanovništva. Smatram da je to odličan način poticanja političke participacije mladih osoba mlađih od 18 godina.
-U adolescenskoj dobi još uvijek pronalazimo sebe, ne znamo za što se zalažemo, koje sve ideologije postoje… Adolescenti u svakom trenutku razmišljaju drugačije, danas ih zanima jedno, pa sutra nešto drugo. Sa 18 godina upisujemo fakultete i biramo svoju budućnost i mislim da je tih 18 godina legitiman broj godina kada bismo mi trebali moći glasovati. S druge strane, ići prema nekom višem pragu bi značilo da ćemo smanjit političku participaciju o kojoj ionako već mnogo pričamo da nedostaje u našoj državi. Voljela bih spomenuti da postoji projekt koji se zove „Uzmite pare i napravite nešto za mlade“. Provodi se u Krapinsko-Zagorskoj Županiji i radi se o tome da mladi ljudi u dobi od 14 do 30 godina dolaze na sastanke gdje predlažu svoje ideje i projekte te zatim ostatku stanovništva. Smatram da je to odličan način poticanja političke participacije mladih osoba mlađih od 18 godina.
Većina zemalja u svijetu odredila je 18 godina kao dobnu granicu za biračko pravo, no ima i država koje su snizile dobnu granicu. Za razliku od Hrvatske, Austrija dozvoljava osobama od 16 godina da glasuju na svim razinama, dok Grčka to pravo dozvoljava ljudima koji imaju minimalno 17.
Državljani Malte i Estonije imaju pravo glasovati sa 16 godina isključivo na lokalnoj razini, kao i u određenim dijelovima Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke. Privilegiju glasovanja sa 16 godina u određenim područjima politike imaju i državljani Belgije, u kojoj je glasovanje i obavezno. S druge strane, Italija također ima pomaknutu dobnu granicu biračkog prava, ali iznad 18 godina. Kako bi mogli glasovati za Senat, Talijani moraju imati minimalno 25 godina.
Svoje mišljenje o tome je dao i Robert Hirc, bivši zastupnik Gradske skupštine Grada Zagreba.
-Velika većina zemalja u svijetu odredila je dobnu granicu za biračko pravo 18 godina. Tek pokoja zemlja eksperimentira s granicom od 16 godina. Ne vjerujem da mnogi nisu o tome razmišljali, ali je očito da su zaključili da je primjerenije da dobna granica za glasanje na izborima bude granica punoljetnosti od 18 godina. Provođena su i istraživanja o upućenosti i zainteresiranosti mlađih od 18 godina za politiku i za biračko pravo. Veliki broj mladih nije pretjerano zainteresiran za političke teme i čak i oni iznad 18 godina u vrlo malom postotku izlaze na izbore. Posebno je pitanje obrazovnog sustava koji nije organiziran na način da 16-godišnjake osposobljava da razumiju važnost konzumiranja biračkog prava. Oni ne razumiju ni političke ideje ni ideologije i skoro da im je svejedno tko će biti izabran. Ponekad su izborni rezultati toliko izjednačeni između političkih stranaka ili predizbornih stranačkih koalicija da doista nijanse odlučuju tko će u sljedećem četverogodišnjem mandatu obnašati vlast - bilo na razini države ili na razini jedinica lokalne ili regionalne samouprave. Bilo bi pogrešno da prevaga budu maloljetnici s biračkim pravom koji još ne razumiju važnost i odgovornost za ostvarivanje svog biračkog prava.
Gong je sa Fakultetom političkih znanosti proveo nekoliko istraživanja o političkoj participaciji mladih na preko 1000 učenika srednjih škola, čiji su rezultati pokazali da mladi nisu informirani o političkim događajima, niti su upoznati sa političkom terminologijom, a veći dio ispitanika je izrazilo mišljenje da bi se određenim ljudima trebalo dodatno smanjiti prava, kao na primjer pripadnicima bilo kakvih manjina.
Državljani Malte i Estonije imaju pravo glasovati sa 16 godina isključivo na lokalnoj razini, kao i u određenim dijelovima Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke. Privilegiju glasovanja sa 16 godina u određenim područjima politike imaju i državljani Belgije, u kojoj je glasovanje i obavezno. S druge strane, Italija također ima pomaknutu dobnu granicu biračkog prava, ali iznad 18 godina. Kako bi mogli glasovati za Senat, Talijani moraju imati minimalno 25 godina.
Svoje mišljenje o tome je dao i Robert Hirc, bivši zastupnik Gradske skupštine Grada Zagreba.
-Velika većina zemalja u svijetu odredila je dobnu granicu za biračko pravo 18 godina. Tek pokoja zemlja eksperimentira s granicom od 16 godina. Ne vjerujem da mnogi nisu o tome razmišljali, ali je očito da su zaključili da je primjerenije da dobna granica za glasanje na izborima bude granica punoljetnosti od 18 godina. Provođena su i istraživanja o upućenosti i zainteresiranosti mlađih od 18 godina za politiku i za biračko pravo. Veliki broj mladih nije pretjerano zainteresiran za političke teme i čak i oni iznad 18 godina u vrlo malom postotku izlaze na izbore. Posebno je pitanje obrazovnog sustava koji nije organiziran na način da 16-godišnjake osposobljava da razumiju važnost konzumiranja biračkog prava. Oni ne razumiju ni političke ideje ni ideologije i skoro da im je svejedno tko će biti izabran. Ponekad su izborni rezultati toliko izjednačeni između političkih stranaka ili predizbornih stranačkih koalicija da doista nijanse odlučuju tko će u sljedećem četverogodišnjem mandatu obnašati vlast - bilo na razini države ili na razini jedinica lokalne ili regionalne samouprave. Bilo bi pogrešno da prevaga budu maloljetnici s biračkim pravom koji još ne razumiju važnost i odgovornost za ostvarivanje svog biračkog prava.
Gong je sa Fakultetom političkih znanosti proveo nekoliko istraživanja o političkoj participaciji mladih na preko 1000 učenika srednjih škola, čiji su rezultati pokazali da mladi nisu informirani o političkim događajima, niti su upoznati sa političkom terminologijom, a veći dio ispitanika je izrazilo mišljenje da bi se određenim ljudima trebalo dodatno smanjiti prava, kao na primjer pripadnicima bilo kakvih manjina.
Andrea Hirc