Najpoznatija zagrebačka gradska četvrt, Gornji grad, u posljednjih desetak godina doživljava velike promjene. Nažalost - promjene na gore. Nekoć je ovaj centar grada vrvio mnoštvom ljudi, događanjima svih vrsta i kulturnim znamenitosti, a danas su njegova čar ostale samo znamenitosti. Elementarne nepogode, pa pandemija, a onda i cjelokupni urbaniji stil života samo su neki od razloga koji su brojno stanovništvo otjerali na periferije Zagreba. Koje su brige onih koji su ovdje ostali?
Autori teksta: Tonka Trutin i Lucija Žeger
Gornji grad
Tradicionalni dio glavnog grada Zagreba, Gornji grad pripada gradskoj četvrti Gornji grad – Medvešćak koja obuhvaća dio najužeg središta grada – staru gradsku jezgru Kaptol i Gradec te središnji gradski trg. Na jugu graniči s Gradskom četvrti Donji grad, Maksimirom na istoku, Podsljemenom na sjeveru te Črnomercem na zapadu.
Gornji grad od svojih početaka predstavlja središte života gradske zajednice. Danas je, po uzoru na sovju povijest, ono povijesno, kulturno, društveno i političko središte grada Zagreba. Središte jest i brojnih znamenitosti kao što su Kamenita vrata, Makova crkva, Kula Lotroščak, ali i središte najviših državnih institucija – Hrvatskog sabora i Vlade RH.
Gornji grad od svojih početaka predstavlja središte života gradske zajednice. Danas je, po uzoru na sovju povijest, ono povijesno, kulturno, društveno i političko središte grada Zagreba. Središte jest i brojnih znamenitosti kao što su Kamenita vrata, Makova crkva, Kula Lotroščak, ali i središte najviših državnih institucija – Hrvatskog sabora i Vlade RH.
Izvor fotografije: Tonka Trutin
NEKOLIKO CRTICA IZ POVIJESTI
|
Gornji grad nastao je 1242. godine kao dva odvojena naselja na dva brežuljka. Na istočnom brežuljku gradio se Kaptol (danas mjesto poznato po zagrebačkoj katedrali), a na zapadnom Gradec. Godine 1242. kralj Bele IV. Proglašava Gradec “slobodnim i kraljevskim gradom na brdu Gradecu zagrebačkom”. Ovom darovnicom, odnosno aktom građani su stekli pravo svake godine birati gradonačelnika te upravljati gradom i životom koji se vodio u njemu. Sljedećih 20-ak godina, oko Gradeca su sagrađene kule i bedemi prema kojima je Gornji grad i danas prepoznatljiv. Današnji simbol prepoznavanja, crkva svetog Marka, postoji od tog doba, točnije 13. stoljeća, ali u nešto manjem obliku. Ovakva kakva je danas, podignuta je i temeljito preuređena početkom 15. stoljeća.
|
Markov trg bio je središte društvenog života – na njemu su se održavali primjerice godišnji sajmovi – tadašnji najvažniji privredni i društveni događaj. Uskoro se pojavilo i dnevno tržište, a utorkom i četvrtkom tjedni sajam. Prva javna zgrada bio je tzv. Kraljevinski dom, slijede 1809. Banski dvori i neposredno uz njih, 1839. zgrada kraljevinskih ureda - svi u adaptiranim starijim palačama. Kazalište je sagrađeno 1834. Upravo je, putem raznih društvenih i poljoprivrednih pa zatim vjerskih i na kraju političkih, Gornji grad postao idealno mjesto za život.
|
U galeriji niže moguće je pogledati kako su pojedini dijelovi Gornjeg grada izgledali nekada te kako izgledaju sada.
Izvor fotografija Gornjeg grada u prošlosti: Snješka Knežević
Izvor fotografija Gornjeg grada danas: Antonija Vulić
Izvor fotografija Gornjeg grada danas: Antonija Vulić
ŠTO JE GORNJI GRAD OD NAJPOŽELJNIJE LOKACIJE ZA ŽIVOT DOVELO DO OVAKVE TUŽNE SUDBINE?
STanovništvo gube četvrti u centru zagreba
Dok četvti u centru Zagreba gube stanovništvo, u rubnim dijelovima grada dolazi do porasta stanovništva, grade se nove stambene zgrade, škole su pune djece, a neki dječji vrtići imaju čak i liste čekanja. Nažalost u centru je situacija suprotna, što najbolje vidimo po osnovnoj školi Josipa Jurja Strossmayera, koja se nalazi u gradskoj četvri Donji grad, a u razmaku od tri godine upisala čak 65% manje učenika prvih razreda – prvašića sada u školskim klupama sjedi samo njih 11.
Ta situacija posebno je izražena na Gornjem gradu gdje osnovnih škola i vrtića uopće nema jer tamo većinom prevladava samo staro stanovništvo.
Prema usporedbama popisa Zavoda za statistiku iz 2011. i 2021. godine općina Gornji grad – Medvešćak izgubila je čak 4539 stanovnika, te je uz Donji grad četvrt koja je izgubila najveći broj stanovnika.
Ta situacija posebno je izražena na Gornjem gradu gdje osnovnih škola i vrtića uopće nema jer tamo većinom prevladava samo staro stanovništvo.
Prema usporedbama popisa Zavoda za statistiku iz 2011. i 2021. godine općina Gornji grad – Medvešćak izgubila je čak 4539 stanovnika, te je uz Donji grad četvrt koja je izgubila najveći broj stanovnika.
Izvor podataka: Državni zavod za statistiku
Autorica infografike: Tonka Trutin
Autorica infografike: Tonka Trutin
PROBLEM PARKINGA I NEDOSTATAK BANKOMATA
Gornji grad ostao je zarobljen u prošlom vremenu, a stil života ljudi dobrano se promijenio. Gornji grad jako je loše prometno povezan s ostatkom grada, a u svakodnevnom životu to njegovim stanovnicima pričinjava velike probleme. Ulice na Gornjem gradu nisu prilagođene modernom prometu, povijesne zgrade i kuće jako su blizu izgrađene čime se onemogućuje izgradnja širih cesta koje bi bile pogodnije za vozila. Osim toga, mnogi stanovnici Gornjeg grada imaju velike probleme i s parkingom, kako nema dovoljno parkirnih mjesta mnogi od njih moraju svoje automobile parkirati daleko od svojih kuća.
Ove probleme dodatno je otežao i potres koji je zahvatio Zagreb 2020. godine koji je još više oštetio, već ionako stare zgrade u centru Zagreba, učinivši neke u potpunosti neuporabljivima. Zgrade su u centru grada i prije potresa bile u dosta lošem stanju, ali sada hitno trebaju obnovu. Zbog ograđivanja zgrada u ruševnom stanju, kako cigle ne bi padale po cesti, na Gornjem gradu je izgubljeno dosta parkirnih mjesta, time im samo još više otežavajući već otprije postojeći problem parkinga.
Na području Gornjeg grada nismo uspjeli pronaći niti jedan bankomat. I upravo kako i sami sugovornici govore, život na Gornjem gradu im se sviđa jer je mirno i tiho, no isto tako ističu kako ovo nije najbolje mjesto za život. Upravo je i Ante spomenuo nedostatak bankomata kao najveći mu problem nedostatak bankomata jer kafić u kojem se svakodnevno druži s prijateljima ne prima kartice.
- Ostanem bez keša, a ovdje u kafićima ne primaju kartice. Pa se zapisujem, pa idem do grada po novac, sva sreća pa se ovdje svi znamo i nikada nije problem. Ovo je miran kvart, nema ni trafike, ništa. Stvarno nema ničeg. Ali nije to novi problem, već smo naviknuli na to, govori nam Ante.
S Antom se slaže i Mihaela koja zapravo i ne živi ovdje. Ona je studentica koja posljednjih nekoliko godina radi u kafiću gdje je i upoznala svakog stanovnika. Kaže kako zna njihove priče i kako se ljudi često žale zbog nedostatka parkinga, a da djece ovdje gotovo ni nema.
- Uvijek se vode te bitke oko parkinga, stanari imaju svoje, ali navodno im je i to uvijek zauzeto. Zbog toga mladi i odlaze odavde, nisam sigurna ima li ovdje uopće vrtića i škola za mlađe, govori Mihaela.
- Mini autobus koji se kreće od Garaže Tuškanac Gornjim Gradom do početka Radićeve ulice i Gradske ljekarne ne prometuje nedjeljom. Uspinjača je za „urođenike“ preskupa”, govori nam Snješka Knežević s Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu koja je i sama autorica knjige o Gornjem gradu. Knežević ističe da u Europi postoji bezbroj primjera gdje su povijesne jezgre ili naselja uređena tako su u njima uravnotežene stambena, turistička, kulturna funkcija, koji su atrakcije, ali i da se takav se odnos ili razvoj za Gornji grad ne nazire.
Ove probleme dodatno je otežao i potres koji je zahvatio Zagreb 2020. godine koji je još više oštetio, već ionako stare zgrade u centru Zagreba, učinivši neke u potpunosti neuporabljivima. Zgrade su u centru grada i prije potresa bile u dosta lošem stanju, ali sada hitno trebaju obnovu. Zbog ograđivanja zgrada u ruševnom stanju, kako cigle ne bi padale po cesti, na Gornjem gradu je izgubljeno dosta parkirnih mjesta, time im samo još više otežavajući već otprije postojeći problem parkinga.
Na području Gornjeg grada nismo uspjeli pronaći niti jedan bankomat. I upravo kako i sami sugovornici govore, život na Gornjem gradu im se sviđa jer je mirno i tiho, no isto tako ističu kako ovo nije najbolje mjesto za život. Upravo je i Ante spomenuo nedostatak bankomata kao najveći mu problem nedostatak bankomata jer kafić u kojem se svakodnevno druži s prijateljima ne prima kartice.
- Ostanem bez keša, a ovdje u kafićima ne primaju kartice. Pa se zapisujem, pa idem do grada po novac, sva sreća pa se ovdje svi znamo i nikada nije problem. Ovo je miran kvart, nema ni trafike, ništa. Stvarno nema ničeg. Ali nije to novi problem, već smo naviknuli na to, govori nam Ante.
S Antom se slaže i Mihaela koja zapravo i ne živi ovdje. Ona je studentica koja posljednjih nekoliko godina radi u kafiću gdje je i upoznala svakog stanovnika. Kaže kako zna njihove priče i kako se ljudi često žale zbog nedostatka parkinga, a da djece ovdje gotovo ni nema.
- Uvijek se vode te bitke oko parkinga, stanari imaju svoje, ali navodno im je i to uvijek zauzeto. Zbog toga mladi i odlaze odavde, nisam sigurna ima li ovdje uopće vrtića i škola za mlađe, govori Mihaela.
- Mini autobus koji se kreće od Garaže Tuškanac Gornjim Gradom do početka Radićeve ulice i Gradske ljekarne ne prometuje nedjeljom. Uspinjača je za „urođenike“ preskupa”, govori nam Snješka Knežević s Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu koja je i sama autorica knjige o Gornjem gradu. Knežević ističe da u Europi postoji bezbroj primjera gdje su povijesne jezgre ili naselja uređena tako su u njima uravnotežene stambena, turistička, kulturna funkcija, koji su atrakcije, ali i da se takav se odnos ili razvoj za Gornji grad ne nazire.
POSKUPLJENJE CIJENA NEKRETNINA
Izvor fotografije: Tonka Trutin
U Zagrebu, iz godine u godinu cijene nekretnina rastu sve više, samo u prošloj godini cijene su se povećale za 30% u odnosu na godinu prije. Pri tome daleko prednjače cijene u centru Zagreba, gdje je nemoguće pronaći stan za manje od 3000 eura po kvadratu. Kako su zgrade u centru većinom u lošem stanju i potrebna im je obnova, više se isplati kupiti nešto jeftiniji novoizgrađeni stan u rubnim dijelovima grada, nego stan u centru u koji je, zbog renovacija, potrebno utrošiti još novca.
Zbog poskupljenja cijena nekretnina podigle su se i cijene najma stanova, što je mnogima život u centru grada učinilo još nedostižnijim. Kako stanovi ne bili prazni vlasnici se sve češće okreću novim idejama i pretvaraju stanove u apartmane za dnevni najam za turiste. To se na prvu može činiti kao dobra i unosna ideja, ali na taj način stari dio Zagreba gubi stanovništvo. Posebno se to osjeti na Gornjem gradu gdje je zadnjih godina došlo do širenja apartmanizacije
Zbog poskupljenja cijena nekretnina podigle su se i cijene najma stanova, što je mnogima život u centru grada učinilo još nedostižnijim. Kako stanovi ne bili prazni vlasnici se sve češće okreću novim idejama i pretvaraju stanove u apartmane za dnevni najam za turiste. To se na prvu može činiti kao dobra i unosna ideja, ali na taj način stari dio Zagreba gubi stanovništvo. Posebno se to osjeti na Gornjem gradu gdje je zadnjih godina došlo do širenja apartmanizacije
PODJELA GORNJEG GRADA BARIKADAMA
Izvor fotografija: Tonka Trutin
Zbog napada koji se dogodio u listopadu 2020. godine sada je na Gornjem gradu kod crkve sv. Marka postavljana ograda. Ograda je tu zbog sigurnosti kako se opet ne bi dogodio pokušaj napada na zgradu Vlade RH. U nesretnom događaju teško je ranjen policajac s više hitaca ispaljenih iz kalašnjikova, a 22-godišnjak koji je počinio napad kasnije u danu je sam sebi oduzeo život.
- Postavili su te ograde i doslovno su podijelili Gornji grad na dva svijeta. Mi koji moramo obilaziti te ograde da bismo došli do trgovine više ni ne idemo tamo. Ja sam ujutro znao ići po cigarete, po gablec, ali sad više ne idem. Ne da mi se skroz okolo hodati i onda kupovinu riješim u gradu. Po cigarete odem u kafić. Svima ide na živce ta ograde, stvarno ih sve treba potjerati, prepričava nam Ante Mikulandra.
A ograde se nalaze na glavnom trgu i mjesto nekadašnjih glavnih zbivanja. Sve su to zapriječile ograde postavljene zbog sigurnosti i političara tiče. Ante, kojeg smo sreli u lokalu drži jasan stav – nije im mjesto ovdje.
- Ovo je kulturni spomenik, cijeli Gornji grad i zato nas još više i nervira što su ovi sad tu. Takvi napadi se dogode jednom u 500 godina i oni su sad odlučili nama promijeniti život. Turisti su razočarani kad dođu ovdje, ovo je simbol grada, a mogu gledati preo tih ograda, ne smiju ući u crkvu niti se slikati. U strane zemlje nose fotografije s barikadama iz Zagreba, sramota, prokomentirao je Ante.
Zauzimanje Gornjeg grada od strane institucija i Snješka Knežević s Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu ističe kao glavni problem koji onemogućuje ljudima kvalitetan život.
- Najveći je problem što su stanovnici Gornjega grada zatočenici političkih institucija, koje su zauzele u potpunosti glavni, Markov trg, a i više zgrada, koje su sve pod trajnom kontrolom policije. Eklatantni je primjer potpuno zatvaranje Markova trga i njegova potpuna nepristupačnost. Ogradivši u cijelosti trg, Vlada RH, a osobito njezin predsjednik g. Plenković, ponašaju se kao gospodari.
- Postavili su te ograde i doslovno su podijelili Gornji grad na dva svijeta. Mi koji moramo obilaziti te ograde da bismo došli do trgovine više ni ne idemo tamo. Ja sam ujutro znao ići po cigarete, po gablec, ali sad više ne idem. Ne da mi se skroz okolo hodati i onda kupovinu riješim u gradu. Po cigarete odem u kafić. Svima ide na živce ta ograde, stvarno ih sve treba potjerati, prepričava nam Ante Mikulandra.
A ograde se nalaze na glavnom trgu i mjesto nekadašnjih glavnih zbivanja. Sve su to zapriječile ograde postavljene zbog sigurnosti i političara tiče. Ante, kojeg smo sreli u lokalu drži jasan stav – nije im mjesto ovdje.
- Ovo je kulturni spomenik, cijeli Gornji grad i zato nas još više i nervira što su ovi sad tu. Takvi napadi se dogode jednom u 500 godina i oni su sad odlučili nama promijeniti život. Turisti su razočarani kad dođu ovdje, ovo je simbol grada, a mogu gledati preo tih ograda, ne smiju ući u crkvu niti se slikati. U strane zemlje nose fotografije s barikadama iz Zagreba, sramota, prokomentirao je Ante.
Zauzimanje Gornjeg grada od strane institucija i Snješka Knežević s Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu ističe kao glavni problem koji onemogućuje ljudima kvalitetan život.
- Najveći je problem što su stanovnici Gornjega grada zatočenici političkih institucija, koje su zauzele u potpunosti glavni, Markov trg, a i više zgrada, koje su sve pod trajnom kontrolom policije. Eklatantni je primjer potpuno zatvaranje Markova trga i njegova potpuna nepristupačnost. Ogradivši u cijelosti trg, Vlada RH, a osobito njezin predsjednik g. Plenković, ponašaju se kao gospodari.
Građani Gornjeg grada nekoliko su nam puta spomenuli koliko ih smetaju sve institucije koje su se smjestile na Gornji grad jer su uzročnik ograda i zagužvanog prometa. Na sljedećoj mapi Gornjeg grada moguće je vidjeti omjer državnih i gradskih institucija te stambenih jedinica u 15. i 21. stoljeću.
Autor: Dominik Ciganović
NESTAJE I POPULARNI DOLAC
|
Dolac je najveća i najpoznatija tržnica u Zagrebu. Otvorena je 1930. godine i to na mjestu starih zidina koje su porušene. Dolac se nalazi između središnjeg Trga bana Josipa Jelačića, Kaptola i Gornjeg grada. Za one koji žele znati više, tržnica ima otvoreni dio na kojem se nudi voće, povrće i mliječne prerađevine te zatvorene prostorije u kojemu se trže mesni proizvodi. Osim samog Dolca, u njegovom produžetku nastavlja se tržnica cvijeća ili pak odjeće i obrtničkih predmeta.
Simbol Dolca predstavlja kip tradicionalne prodavačice kumice Barice, a njegova simbolika predstavlja prodavačica iz okolice Zagreba koje svoje domaće proizvode trže na Dolcu. |
|
Nažalost, kao što se promijenila cjelokupna slika Gornjeg grada, tako se promijenio i Dolac. Sa snimateljskom kamerom i mikrofonom smo posjetile tržnicu jednog lipanjskoj utorka u jutarnjim satima.
Zatekle smo polupraznu tržnicu, a prodavači su nam se požalili da od pandemije i potresa sve jenjava. Kažu, živo je jedino subotom ujutro.
zašto je tia odselila iz gornjeg grada
Mladi koji žive na Gornjem gradu zbog sve većih problema s kojima se u svakodnevici nailaze jedva čekaju priliku da se odsele, a to nam potvrđuje i studentica Tia koja je s obitelji prije živjela na Gornjem gradu.
Gornji grad koji je poznavala njezina baka uvelike se razlikuje od Gornjeg grada koji je Tia i sama imala priliku upoznati.
Osim problema s prijevozom i parkingom Tia govori da je velik problem bio i manjak sadržaja, posebno za mlade
Puno dućana, malih radnji i ugostiteljskih objekata tijekom godina se zatvorilo, a novi se ne otvaraju, starog stanovništva sve je više dok se i od ono malo mladih velik broj planira odseliti. Tiji i njenoj obitelji puno je lakše nakon preseljenja
Nažalost, kako se čini njezina baka je bila u pravu kada je rekla ''kad umremo mi, umrijet će i Gornji grad'' jer seljenjem stanovništva i pretvaranjem stanova u apartmane jedino tko će tamo biti su turisti, a na Gornji grad kao iz popularnog filma Tko pjeva zlo ne misli po svemu sudeći možemo zaboraviti.
STRUKA KAŽE
|
Razgovarali smo sa Sanjom Klempić Bogadi iz Instituta za migracije i narodnosti koja nam je pojasnila zašto Gornji grad sve više propada. - Nakon društveno-političkih promjena 1990-ih, kada raste potreba za poslovnim prostorima zbog uvođenja tržišne ekonomije te jačanjem turizma u Zagrebu, mnogi stanovi gube funkciju stalnog stanovanja i postaju stanovi za iznajmljivanje turistima. Sve to pridonosi znatnom povećanju cijena stambenih prostora u samom središtu grada, a uz dotrajalost zgrada i infrastrukture značajno utječe na smanjenje njihove stambene dostupnosti, ali i atraktivnosti, a time i novog doseljavanja, ističe Klempić Bogadi. Uz sve navedeno potres koji je pogodio Zagreb dodatno je istaknuo sve slabosti tog područja. Demografski je za očekivati da će se nastaviti depopulacija Gornjeg grada i gubitak stambene funkcije. Ako ne dođe do nekih ograničenja povećavat će se broj stanova koji će se koristiti u turističke svrhe. |
Izvor fotografije: Institut za migracije i narodnosti
|
- Sigurno su ovu nepovoljnu situaciju sa sporom obnovom nakon potresa iskoristili građevinski mešetari da jeftino otkupe stanove od vlasnika koji ih ne mogu obnoviti, te će te stanove iskoristiti na financijski najisplativije načine, a to neće biti trajno stanovanje, objašnjava Klempić Bogadi.
Znatno se mijenja i stil života. Na zapadu je suburbanizacija vrlo intenzivna, a takva postaje i kod nas. Modernizacija željeznice i izgradnja na nekim novim rutama mogla bi osigurati lakše dnevno cirkuliranje na posao, što bi doprinijelo daljnjem procesu dekoncentracije stanovništva iz velikih gradova.
- Pandemija koronavirusa otkrila je i brojne nedostatke života u velikim urbanim središtima, zgradama i stanovima, te je sigurno potaknula jedan dio stanovnika da realizira ili počne planirati preseljenje u obiteljsku kuću u neko naselje izvan grada. Osim toga, vrlo visoke cijene stambenih kvadrata u gradovima i dalje će biti čimbenik koji će utjecati na stambenu izgradnju u naseljima okolice i preseljenje stanovništva, zaključuje Klempić Bogadi i dodaje da se sve više tvrtki odlučuje za rad od kuće što će povremeno ili čak trajno omogućiti zaposlenicima život na udaljenijim lokacijama.
Znatno se mijenja i stil života. Na zapadu je suburbanizacija vrlo intenzivna, a takva postaje i kod nas. Modernizacija željeznice i izgradnja na nekim novim rutama mogla bi osigurati lakše dnevno cirkuliranje na posao, što bi doprinijelo daljnjem procesu dekoncentracije stanovništva iz velikih gradova.
- Pandemija koronavirusa otkrila je i brojne nedostatke života u velikim urbanim središtima, zgradama i stanovima, te je sigurno potaknula jedan dio stanovnika da realizira ili počne planirati preseljenje u obiteljsku kuću u neko naselje izvan grada. Osim toga, vrlo visoke cijene stambenih kvadrata u gradovima i dalje će biti čimbenik koji će utjecati na stambenu izgradnju u naseljima okolice i preseljenje stanovništva, zaključuje Klempić Bogadi i dodaje da se sve više tvrtki odlučuje za rad od kuće što će povremeno ili čak trajno omogućiti zaposlenicima život na udaljenijim lokacijama.
DVIJE STRANE PRIČE
Naslov fotografije: Ljetni festival na Gornjem gradu
Izvor fotografija: Lucija Žeger
Izvor fotografija: Lucija Žeger
Ipak u svakoj priči postoje dvije strane pa tako i u ovoj. Gornji grad je neosporno povijesno i kulturno središte Zagreba. Kao takvo, omiljeno je mjesto i brojnim turistima, a njih dodatno privlače i brojne manifestacije koje se odvijaju na Gornjem gradu. Turisti stanovnicima ne smetaju, oni žele da i turisti mogu doživjeti Gornji grad u najboljem izdanju. Kulturni turizam je veliki potencijal Gornjeg grada koji svakako puno znači i tamošnjim obrtnicima. U obilazak Gornjeg grada uputili smo se i mi da bi doživjeli i istražili duh tog kultnog zagrebačkog kvarta. Uz to, pronašli smo i nekoliko stanovnika s kojima smo popričali o njihovom životu.
Naslov fotografije: Turisti na Gornjem gradu
Izvor fotografije: Tonka Trutin
Izvor fotografije: Tonka Trutin
|
- Građanima Gornjeg grada u interesu je da se vlast i državne institucije izmjeste s Gornjeg grada na marginu grada, da ovo bude baš Gornji grad, mjesto gdje ljudi žive i turisti dolaze, da jednostavno to bude turistička zajednica, govori Alenka Lalić koja na Gornjem gradu živi već 26 godina. Iako je razmišljala o preseljenju u drugi dio Zagreba, brzo je od toga odustala. Jednostavno ne bi mogla, kaže. Ona kao i ostali sugovornici svjesni su problema i žive ih svakodnevno, ali nitko ne pomišlja na odlazak.
|
|
Izvor fotografije: Lucija Žeger
|
Izvor fotografije: Lucija Žeger
Božidar Cakić, vlasnik jednog ugostiteljskog objekta na Gornjem gradu nam je objasnio i što bi se sve trebalo popraviti da život ovdje bude bolji.
- Sada konačno ima puno više dinamike ovim našim ulicama. Ima tu puno događaja i manifestacija i to daje dušu i karakter ovom mjestu. Dolaze nam turisti, imamo apartmane, ma može se tu naći i dobrih stvari. Sve prazne prostore pretvoriti u poslovne prostore, u ugostiteljstva bilo koje vrste, u uslužne djelatnosti. Treba vratiti život. I sigurno treba maknuti vladu odavde. Sabor bi još i mogao ostati kao institucija, ali političare iz Vlade ne. Tu im nije mjesto. Imaju oni prostora tamo gdje god želiš, zaključuje Božidar. |
Osim što se nadaju promjenama, za njih se i zalažu. U ožujku prošle godine na Gornjem gradu, na inicijativu samih stanara, potpisivala se peticija za rješavanje nekoliko ključnih problema koji im otežavaju život. Do sada se nisu dogodile znatnije promjene, ali stanari govore kako u svojoj borbi neće odustati.
Autorica infografike: Antonija Vulić
Nakon svih molbi, peticija, razgovora s nadležnima - vjerujemo u promjene. Stanovnicima Gornjeg grada možemo poželiti sreću i dodatno strpljenje, za koje kažu da je na izmaku. Ipak, stara narodna kaže - nakon svake kiše, dolazi sunce!