umjetnik - nezavisan i gladan

Kazališna scena postoji od pamtivijeka. Ljudi su uvijek voljeli pričati priče, što je potaknulo nastanak kazališta koja objedinjuju razne umjetnosti. Njihova uloga bila je i ostala zabaviti, ali i osvijestiti publiku o problemima u društvu. Nezavisna kazališta svojim djelovanjem progovaraju o marginaliziranim temama za koje u ostalim kazalištima nema mjesta. Kroz svoje priče približit ćemo vam važnost postojanja nezavisne kazališne scene, ali i probleme s kojima se u svom djelovanju susreću.

Ivana Buljan, Marijana Daničić, Lea Medica i Vanja Spasovska

AKTUALNO STANJE NEZAVISNE KAZALIŠNE SCENE U HRVATSKOJ

Marijana Daničić i Vanja Spasovska

Redatelj i umjetnički ravnatelj Teatra Exit, Matko Raguž govorio nam je o stanju nezavisnih kazališta u Hrvatskoj u pogledu njihova financiranja, položaju u odnosu na početak njegove redateljske karijere te o situaciji u Exitu, kada je osnivanje kazališta više bio hrabar nego uobičajen potez. Više saznajte u videu.

Koliko (ne) poznajemo nezavisnu kazališnu scenu?

Vanja Spasovska

Nezavisna kazališta su samostalna, ponekad provokativna, te razrađuju marginalizirane teme. Pitali smo građane Zagreba da nam nabroje tri nezavisna kazališta. Pogledajte naš video i sami zaključite koliko (ne) poznajemo nezavisnu kazališnu scenu.

Intervju s Denijem Sankovićem
Infogram

Kaleido
Infogram

Nezavisna scena ne može biti provokativna i kritična kao nekada
Infogram

FINANCIRANJE NEZAVISNE KAZALIŠNE SCENE

Lea Medica

Nezavisna kazališna scena iznova oduševljava svojim dramskim djelima koji izlaze iz okvira i razrađuju često marginalizirane teme. No, ponekad ljubav i strast prema onome što radimo nisu dovoljne ako ne postoji dovoljno financija i adekvatnih uvjeta. Financiranje nezavisne kazališne scene odvija se preko potpora- gradskih i onih Ministarstva kulture, a često su one nedostatne za pokrivanje svih troškova pripreme predstava i gostovanja.

Infogram
Infogram

STOTA IZVEDBA PREDSTAVE "BALON" U TEATRU EXIT DOKAZ JE ZAŠTO MORAMO ČUVATI NEZAVISNU KAZALIŠNU SCENU

Marijana Daničić

Kazališna predstava „Balon“ doživjela je svoju 100. izvedbu. Riječ je o predstavi koja na nezavisnoj kazališnoj sceni živi gotovo 10 godina. Prema riječima glumice Branke Trlin, za uspjeh je, prije svega zaslužan autor teksta, Mate Matišić. No, vrijednosti predstave svakako su doprinijeli i glumci, čemu svjedoče brojne nagrade glumaca. „S njom smo obišli zapravo cijelu Hrvatsku i puno festivala u regiji. Ne sjećam se da smo bili na jednom festivalu, a da nismo pokupili nagradu. Vrlo dobro prolazimo na festivalima.“, dodala je Trlin.

Pohvale publike za izvedbu "Balona" 2017. godine

„Balon“ se bavi istraživanjem glumca, njegova identiteta i poziva. Uloge svih četiriju glumaca (Vilim Matula, Branka Trlin, Krešimir Mikić, Judita Franković) izmjenjuju se odmicanjem radnje čiji zadaci su transformacija u brižnog supruga, prestrašenog svećenika, policijskog inspektora ili pak razmetljivog kriminalca i građevinara. Taj glumački zadatak prilično je kompleksan, jer o političkim i društvenim događanjima i stereotipima imamo određen stav koji su jednim dijelom oblikovali mediji. „Živimo u medijskom vremenu, gdje ljudi gledaju pet dnevnika, politike i ne znam što ne. Svi svugdje nešto izvode, glume, glumataju...sve je neka predstava“ komentirao je glumac Vilim Matula, koji u „Balonu“ igra glavnu ulogu.

Krešimir Mikić, Judita Franković i Vilim Matula

Matulin lik, Filip Štengl ima zadatak nasmijati i zabaviti svoju susjedu, koja se psihički razboljela otkad je izgubila dijete, a tumači ju Branka Trlin. „To je žena koja je proživjela strašnu traumu i mislim da veća trauma ne postoji. Muž ju pokušava na bilo koji način vratiti u život na način da angažira susjeda glumca, pa da je koliko je to moguće, zabavi jer se sjeća njihove mladosti kada su odlazili u kazalište, gdje ona jako dobro zabavila“ opisala je Branka Trlin ulogu Susjede.

Vilim Matula

Važno je naglasiti kako je „Balon“ veliki uspjeh za nezavisnu kazališnu scenu. Matula kaže da je nezavisna kazališna scena potrebna hrvatskom društvu. Dodaje i da su potrebni kritičari koji prate scenu, a nisu samo zaljubljenici u glumu, jer i glumci moraju od nečega živjeti. Međutim, kao problem navodi nejasno žanrovsko određenje scene. „Nezavisna kazališna scena nam je prevažna, no žanrovski bi trebala biti jasnije podijeljena. Problem je u tome, što gradska kulturna politika kao ni državna, ne traži da kazališta budu žanrovski velikim dijelom određena. Tako da znamo zašto smo kao grad, kao društvo nešto ustanovili. Satiru za satiru, komediju za komediju, dramsku za dramu.“

Teatar Exit

Sličnog je mišljenja i glumica Branka Trlin. “Mislim da su zapravo najvrjednije predstave u zadnjih nekoliko sezona potekle sa nezavisne scene i to mi je jako drago. Ja se divim Matku Ragužu kao i ostalim pokretačima nezavisne scene. Mislim da je to veliko, veliko odricanje i velika muka trenutno u Zagrebu.“ Najveći problem s kojim se susreću glumci, redatelji i ravnatelji nezavisnih kazališta jest glumački prostor. „Oni, koji nemaju prostor u još su većim problemima, jer moraju iznajmljivati prostor da bi odigrali to što su osmislili“, zaključila je glumica.

Dugovječni „Balon“ živi je primjer koliko su nezavisna kazališta potrebna hrvatskom društvu. Imamo izvrsne glumce koji se trude osvijestiti svakodnevne društvene probleme - i u tome uspijevaju. No, treba nam više ovakvih uspjeha kako se nezavisna kazališna scena ne bi pretvorila u ispuhani balon.

šTO SU NEZAVISNA KAZALIŠTA?

Vanja Spasovska

Nezavisna kazališna scena oduvijek je imala svoje mjesto kod publike zbog karaktera svojeg repertoara. Nerijetko privlači pozornost publike spojem raznih umjetničkih stilova, koji na zanimljiv i ponekad satiričan način prikazuju trenutnu sliku društva, obrađuju marginalizirane teme, ali nekad i već dobro poznate književne komade, ali na svjež način.

Nezavisna kazališta, odnosno glumačke družine su kazališta koja djeluju samostalno i koja su u Ministarstvu kulture registrirana kao umjetničke organizacije. Iz financijskih razloga često nemaju svoja fizička sjedišta i dvorane pa unajmljuju prostore kako bi pripremali i izvodili predstave. Većina nezavisnih kazališta dobiva određeni budžet po predstavi s kojim može raspolagati, te im to ponekad može biti dosta financijski izazovno. Može se reći da ih ljubav prema kazalištu i umjetničkom izričaju, kao i potražnja publike motivira da nastave s djelovanjem i stvaranjem novih sadržaja.

U Hrvatskoj nezavisna kazališna scena djeluje niz godina, a trenutno je u Očevidniku kazališta Ministarstva kulture registrirano 155 nezavisnih kazališta.

Kazalište Mala Scena

Jedno od najstarijih nezavisnih kazališta, Mala scena, 1986. godine osnovali su Vitomira Lončar, Ivica Šimić i Zvjezdana Ladika. Kazalište nije imalo vlastiti prostor do 1988. godine kada na Medveščaku u Zagrebu dobiva dio prostora Mjesne zajednice, i sve do danas nalazi se na istoj lokaciji. Dobitnici su brojnih nagrada, među kojima i za najbolje nezavisno kazalište u Hrvatskoj 2013. godine.

Kazalište Mala Scena

Teatar EXIT osnovan je 1994. godine i slovi za jedno od najpoznatijih nezavisnih kazališta u Hrvatskoj. Pored domaće scene, gostovali su na brojnim međunarodnim pozornicama, osvojili su preko 170 nagrada, te su dva puta osvojili nagradu Grada Zagreba za doprinos kazališnom i kulturnom životu grada.

Teatar EXIT

Tetar EXIT

Kad govorimo o spoju više umjetničkih stilova moramo spomenuti kazalište Luda kuća.

Kazalište, ili ,,Ludilište” Luda kuća jedino je privatno kazalište sa vlastitom zgradom i pozornicom u Hrvatskoj. Kazališna se dvorana može iskoristiti na više načina: kao kazališna pozornica, koncertna dvorana i kabaretski postav sa stolovima i stolicama.