Što je zapravo Umjetna inteligencija?
Autor: Vid Karlić
U današnjem svijetu u kojemu su digitalne tehnologije uznapredovale, počela su se postavljati razna pitanja. Od toga imamo li privatnosti, preko toga jesmo li previše izloženi oglašivačima, do toga hoćemo li početi gubiti radna mjesta? Dok su odgovori na prva dva pitanja već znani, odgovor na ovo posljednje još nije do kraja dokučen. Postoje razne teorije po ovome pitanju. Dok jedni vjeruju kako radna mjesta neće biti ugrožena, drugi smatraju kako će samo neka zanimanja opstati, treći smatraju kako ćemo svi biti zamijenjeni umjetnom inteligencijom. U ovome članku pokušati ćemo objasniti neke od analiza koje su napravljene na ovu temu.
Chat GPT: što je i kako funkcionira?
Unazad tri godine Umjetna je inteligencija znatno napredovala. Od svih vrsta umjetne inteligencije, posebno se ističe jezični model poznat kao ChatGPT. ChatGPT je program u vlastištvu američke tvrtke OpenAI koji je svjetskoj javnosti postao poznat tokom studenog 2022. godine. Način na koji ChatGPT funkcionira je taj da procesuira velike količine podataka te ih koristi za formuliranje odgovora što sličnije onima koje bi pružilo ljudsko biće. Način komunikacije s ChatGPT-om izgleda tako da korisnik pristupi web stranici Chat Openai te unese tekstualnu naredbu ili pitanje, a AI mu uzvrati tekstualnim odgovorom.
U današnjem svijetu u kojemu su digitalne tehnologije uznapredovale, počela su se postavljati razna pitanja. Od toga imamo li privatnosti, preko toga jesmo li previše izloženi oglašivačima, do toga hoćemo li početi gubiti radna mjesta? Dok su odgovori na prva dva pitanja već znani, odgovor na ovo posljednje još nije do kraja dokučen. Postoje razne teorije po ovome pitanju. Dok jedni vjeruju kako radna mjesta neće biti ugrožena, drugi smatraju kako će samo neka zanimanja opstati, treći smatraju kako ćemo svi biti zamijenjeni umjetnom inteligencijom. U ovome članku pokušati ćemo objasniti neke od analiza koje su napravljene na ovu temu.
Chat GPT: što je i kako funkcionira?
Unazad tri godine Umjetna je inteligencija znatno napredovala. Od svih vrsta umjetne inteligencije, posebno se ističe jezični model poznat kao ChatGPT. ChatGPT je program u vlastištvu američke tvrtke OpenAI koji je svjetskoj javnosti postao poznat tokom studenog 2022. godine. Način na koji ChatGPT funkcionira je taj da procesuira velike količine podataka te ih koristi za formuliranje odgovora što sličnije onima koje bi pružilo ljudsko biće. Način komunikacije s ChatGPT-om izgleda tako da korisnik pristupi web stranici Chat Openai te unese tekstualnu naredbu ili pitanje, a AI mu uzvrati tekstualnim odgovorom.
Upotreba AI
Umjetna se inteligencija sve češće i sve više upotrebljava. Najučestalija upotreba je u kućanstvima, a sve se više pojavljuje i u Sveučilištima. U oba slučaja radi se o NLP-u, odnosno Natural Language Processing. NLP obuhvaća učenje AI na velikim količinama podataka razne vrste koji onda omogućuju AI servisima poput ChatGpt-a komunikaciju s korisnicima. U kućanstvima, AI se najbolje očituje u takozvanim pametnim zvučnicima poput Alekse koja na upit ukućana odgovara informacijama kojima raspolaže u svojim bazama podataka. Najčešća pitanja dolaze iz kategorija vremenske prognoze i najnovijih vijesti.
Na Sveučilištima
Upotreba AI na Sveučilištima ubrzo je postala kontroverzna tema. S jedne strane, brzina i učinkovitost koju servisi poput ChatGpt-a pružaju studentima, ali i profesorima, poželjna je. S druge strane, obilato korištenje takvih servisa može dovesti do intelektualnog zanemarivanja studentskih sposobnosti te prezentiranja pogrešnih podataka na predavanjima i seminarima. Razlog posljednjem je taj da AI servisi, koliko god razvijeni bili i dalje pokazuju 'znakove slabosti' poput prezentiranja lažnih ili izmišljanja podataka.
Umjetna se inteligencija sve češće i sve više upotrebljava. Najučestalija upotreba je u kućanstvima, a sve se više pojavljuje i u Sveučilištima. U oba slučaja radi se o NLP-u, odnosno Natural Language Processing. NLP obuhvaća učenje AI na velikim količinama podataka razne vrste koji onda omogućuju AI servisima poput ChatGpt-a komunikaciju s korisnicima. U kućanstvima, AI se najbolje očituje u takozvanim pametnim zvučnicima poput Alekse koja na upit ukućana odgovara informacijama kojima raspolaže u svojim bazama podataka. Najčešća pitanja dolaze iz kategorija vremenske prognoze i najnovijih vijesti.
Na Sveučilištima
Upotreba AI na Sveučilištima ubrzo je postala kontroverzna tema. S jedne strane, brzina i učinkovitost koju servisi poput ChatGpt-a pružaju studentima, ali i profesorima, poželjna je. S druge strane, obilato korištenje takvih servisa može dovesti do intelektualnog zanemarivanja studentskih sposobnosti te prezentiranja pogrešnih podataka na predavanjima i seminarima. Razlog posljednjem je taj da AI servisi, koliko god razvijeni bili i dalje pokazuju 'znakove slabosti' poput prezentiranja lažnih ili izmišljanja podataka.
Tabu tema
Bez obzira na vrlo brzi razvoj umjetne inteligencije te na njeno detaljno izučavanje i bilježenje posljedica koje uzrokuje, u nekim se dijelovima svijeta o temi umjetne inteligencije ne smije ili ne želi govoriti. Jedna od tih zemalja je, čini se i Hrvatska. Za potrebe pisanja ovog članka kontaktirao sam četiri relevantne institucije koje bi prema logici stvari trebale imati barem nekakve odgovore na moj upit. “Zamolio bih Vas da mi pošaljete podatke koliko je ljudi na području Republike Hrvatske ostalo bez posla kao posljedica razvoja Umjetne inteligencije.“ “Molio bih Vas da se podaci, ako je moguće, odnose na 2023. godinu ili 2022. godinu.“ Na ovaj pristojno i precizno postavljen upit, dobio sam odgovore poput “nastavno na Vaš upit obavještavamo Vas da Hrvatski zavod za zapošljavanje ne raspolaže traženim podacima.“ Osim iz HZZ-a, identične sam odgovore dobio i iz Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske gospodarske komore te Hrvatskog zavoda za statistiku. Problematično je da se, u jeku rasprava o umjetnoj inteligenciji, odgovarajuće institucije u Republici Hrvatskoj ne bave navedenim problemom koji već uzima zamaha u svijetu i samo je pitanje kada će zahvatiti i nas.
Bez obzira na vrlo brzi razvoj umjetne inteligencije te na njeno detaljno izučavanje i bilježenje posljedica koje uzrokuje, u nekim se dijelovima svijeta o temi umjetne inteligencije ne smije ili ne želi govoriti. Jedna od tih zemalja je, čini se i Hrvatska. Za potrebe pisanja ovog članka kontaktirao sam četiri relevantne institucije koje bi prema logici stvari trebale imati barem nekakve odgovore na moj upit. “Zamolio bih Vas da mi pošaljete podatke koliko je ljudi na području Republike Hrvatske ostalo bez posla kao posljedica razvoja Umjetne inteligencije.“ “Molio bih Vas da se podaci, ako je moguće, odnose na 2023. godinu ili 2022. godinu.“ Na ovaj pristojno i precizno postavljen upit, dobio sam odgovore poput “nastavno na Vaš upit obavještavamo Vas da Hrvatski zavod za zapošljavanje ne raspolaže traženim podacima.“ Osim iz HZZ-a, identične sam odgovore dobio i iz Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske gospodarske komore te Hrvatskog zavoda za statistiku. Problematično je da se, u jeku rasprava o umjetnoj inteligenciji, odgovarajuće institucije u Republici Hrvatskoj ne bave navedenim problemom koji već uzima zamaha u svijetu i samo je pitanje kada će zahvatiti i nas.
STATISTIČKI UTJECAJ UMJETNE INTELIGENCIJE NA TRŽIŠTE RADA
Autorica: Marina Koledić
Točan utjecaj Umjetne inteligencije na tržište rada teško je predvidjeti. Brojevi variraju od istraživanja do istraživanja, te čak ponekad dolaze to kontradiktornih zaključaka. Na primjer dok neki stručnjaci smatraju da su administrativni poslovi u najvećoj opasnosti od toga da ih zamjeni AI, drugi pak kažu da će umjetna inteligencija olakšati njihov posao umjesto da ih u potpunosti preuzme. Jedni prognoziraju masovnu nezaposlenost, dok drugi vide samo promjenu u načinu rada. Evo što možemo očekivati u svakome od scenarija.
Pozitivna prognoza
Prema podacima sa portala Zippia, koji je internetska stranica za pronalaženje posla, te koji se također bavi praćenjem trendova na tržištu rada, te svoje izvještaje bazira na prikupljanju podataka kao što su objave za posao, životopisa i sl., novi tehnološki napredci u umjetnoj inteligenciji mogli bi dovesti do stvaranja 97 milijuna radnih mjesta globalno, te profita u iznosu od otprilike 15,7 trilijuna dolara.
Banka Goldman Sachs, koja redovno objavljuje izvještaje i istraživanja vezana uz moguće utjecaje umjetne inteligencije na tržište rada također spada među one koji na nove tehnološke napretke gledaju u pozitivnom svjetlu. Osim što smatraju kako će umjetna inteligencija u većini slučajeva olakšati posao radnicima, također ima konzervativne procjene o tome koliko će profesija nestati zbog pojave umjetne inteligencije. Prema njihovom izvještaju samo će se u sedam posto poslova u Sjedinjenim Američkim Državama ljudski rad u potpunosti zamijeniti s umjetnom inteligencijom. Oko 63% profesija će uklopiti umjetnu inteligenciju u svoj rad, ali ona neće zamijeniti radnike, već im asistirati. Čak 30% profesija neće osjetiti nikakve promjene zbog umjetne inteligencije.
Negativan scenarij
Prema podacima također preuzetima sa Zippie, čak jedna milijarda ljudi globalno bi mogla ostati bez posla, a samo u sljedećem desetljeću postoji rizik od gubitka 375 milijuna radnih mjesta, ili čak između 400 i 800 milijuna do 2030. Masovna nezaposlenost mogla bi se izbjeći jedino s programima prekvalifikacija koji bi pomogli radnicima koje je AI izgurao s tržišta rada da započnu nove karijere.
Neće sve zemlje biti jednako pogođene ekonomskim promjenama zbog umjetne inteligencije. Efekt će biti najsnažniji u ekonomski i tehnološki razvijenim zemljama, nego na primjer u državama trećeg svijeta u kojima bi trošak izgradnje tehnologije potrebne za korištenje umjetne inteligencije na radnim mjestima bio puno veći od mogućeg profita.
Prema Zippiinoj rang listi država Europe koje su u najvećem riziku od automatizacije, Hrvatska se našla na trećem mjestu, iza Rumunjske i Portugala, s čak 57,91% posto poslova kojima prijeti automatizacija. U SAD-u taj postotak iznosi 47%.
Prema istim tim podacima 60% okupacija globalno bi se moglo djelomično automatizirati, a svega 5% automatizirati u potpunosti.
Ako dođe do masovne nezaposlenosti zbog umjetne inteligencije, najjače će biti pogođene žene zato što one uglavnom rade administrativne poslove, koji su prema mišljenju mnogih stručnjaka u najvećem riziku od toga da ih preuzme AI.
Stanje na terenu
Priče iz svijeta biznisa za sada upućuju da bismo se trebali pripremati za negativan scenarij. Prema Zippi oko pola kompanija diljem svijeta već koristi umjetnu inteligenciju u nekoj mjeri. U članku koji je objavio CBS News, čak 3 900 otkaza od njih 80 000 u svibnju 2023., u SAD-u se navodno može direktno povezati s uklapanjem umjetne inteligencije u rad tvrtki iz kojih su radnici bili otpušteni. Tvrtka British Telecom najavila je kako planira zamijeniti deset tisuća radnika s umjetnom inteligencijom u idućih 7 godina.
A što s Hrvatskom?
Poslali smo upit Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, Hrvatskoj gospodarskoj komori, Državnom zavodu za statistiku i Hrvatskoj udruzi poslodavaca o tome koliko je radnika u Hrvatskoj izgubilo posao zbog umjetne inteligencije. Niti jedna od navedenih institucija nije imala odgovor na naše pitanje. HGK nam je umjesto konkretnih podataka poslao sljedeći članak.
I dok se članak dotiče tema poput korištenja umjetne inteligencije za praćenje mentalnog i fizičkog zdravlja, te problema kršenja privatnosti zbog skupljanja osjetljivih podataka što je jedno od glavnih funkcija u mnogim AI modelima, proslijeđeni članak ni na koji način ne odgovara na naše postavljeno pitanje.
Utjecaj umjetne inteligencije na radna mjesta u praksi
|
|
Autori: Marina Koledić i Vid Karlić
Nakon što smo u prošlim člancima objasnili što je zapravo ChatGPT i koje su statističke implikacije chatbotova općenito, u ovome ćemo članku prikazati utjecaj istih na radna mjesta u praksi. U pripremi ovog članka intervjuirali smo gospodina Bernarda Ivezića putem Google dokumenta s pitanjima. Gospodin Ivezić zaposlen je u IT sektoru. Za dodatne podatke sastavili smo kratku anketu koju smo proslijedili na ispunjavanje studentima treće godine preddiplomskog studija novinarstva na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu te ljudima zaposlenima u sektorima poput IT sektora, game-designa i sličnih. Intervju smo proveli putem google.docs radi bržeg dobivanja odgovora. U nastavku ćemo objasniti dobivene rezultate intervjua i ankete. Utjecaj umjetne inteligencije iz prve ruke Na prvo pitanje ispitanik je odgovorilo da je UI uvedena na njegovo radno mjesto krajem prošle godine, a da je aktivno koristi unazad dva mjeseca. Na pitanje o kojim se vrstama UI radi, sugovornik je odgovorio kako koristi ChatGPT, Gemini Advanced te DALL.E. Ostatak intervjua možete pogledati u priloženom video explaineru. A što kažu ispitanici? Rezultati naše ankete pokazuju kako većina ispitanika radi na radnome mjestu na kojemu se koristi neki oblik umjetne inteligencije. Najčešća radna mjesta bila su ona u IT sektoru te medijima općenito. Što se samog radnog mjesta tiče, odgovori su varirali, od CEO-a tvrtke preko game-designera i IT eksperta sve do novinara. Na pitanje o kojemu je točno obliku UI riječ, najčešći su odgovori bili da se radi o chat-botu ChatGPT-u, ali spominjali su se i generatori fotografija poput DALL.E-a i sličnih. A što se promijenilo vezano uz posao uz korištenje UI-e možete pogledati u priloženom grafikonu. |