ODLAGALIŠTE OTPADA PRUDINEC - JAKUŠEVEC
U zagrebačkom naselju Jakuševec u jugoistočnom dijelu Novog Zagreba smjestilo se istoimeno odlagalište otpada "Jakuševec". Njegova glavna uloga je da služi građanima grada Zagreba i stanovnicima u okolici Zagreba kao glavno odlagalište stalnog otpada. Unatoč tome što naselje prvotno nije bilo zamišljeno kao glavna lokacija odlagališta otpada za Zagrepčane, ono je to postalo još 1965. godine.
Istraživanje koje su proveli Damir Barčić i Valentina Ivančić pokazalo je kako je u razdoblju između početka odlaganja otpada 1965. godine i početka 1990-ih, odlagalište zagadilo i zauzelo gotovo milijun kubnih metara tla što je u konačnici dovelo do loše kvalitete pitke podzemne vode. Zato je za vrijeme 1990-ih započela sanacija deponija "Jakuševec" koja je završena prije 20 godina, ali za mnoge to nije pomoglo u poboljšanju kvalitete življenja.
U zagrebačkom naselju Jakuševec u jugoistočnom dijelu Novog Zagreba smjestilo se istoimeno odlagalište otpada "Jakuševec". Njegova glavna uloga je da služi građanima grada Zagreba i stanovnicima u okolici Zagreba kao glavno odlagalište stalnog otpada. Unatoč tome što naselje prvotno nije bilo zamišljeno kao glavna lokacija odlagališta otpada za Zagrepčane, ono je to postalo još 1965. godine.
Istraživanje koje su proveli Damir Barčić i Valentina Ivančić pokazalo je kako je u razdoblju između početka odlaganja otpada 1965. godine i početka 1990-ih, odlagalište zagadilo i zauzelo gotovo milijun kubnih metara tla što je u konačnici dovelo do loše kvalitete pitke podzemne vode. Zato je za vrijeme 1990-ih započela sanacija deponija "Jakuševec" koja je završena prije 20 godina, ali za mnoge to nije pomoglo u poboljšanju kvalitete življenja.
UDRUGA "EKOLOGIJA GRADA"
Stanovnici naselja Jakuševec, osim s problemom pitke vode bore se i s neugodnim mirisima, prašinom i konstantnom bukom od strojeva. Jedan od stanovnika, Josip Prša, kaže kako uvjeti življenja tamo nisu primjereni čovjeku.
Udruga Ekologija grada osnovana je u lipnju 2021. godine s ciljem da promovira urbanu ekologiju i smanji štetno djelovanje otpada na okoliš i ljudsko zdravlje. Najaktivniji i promicanju ovih ciljeva je Josip Pavlović, ujedno i predsjednik udruge kojemu je u cilju da kroz aktivnosti udruge ukaže na propuste u planu gospodarenja otpadom grada Zagreba i zaštiti zdravlje stanovnika koji su pogođeni djelovanjem odlagališta otpada "Jakuševec".
Stanovnici naselja Jakuševec, osim s problemom pitke vode bore se i s neugodnim mirisima, prašinom i konstantnom bukom od strojeva. Jedan od stanovnika, Josip Prša, kaže kako uvjeti življenja tamo nisu primjereni čovjeku.
Udruga Ekologija grada osnovana je u lipnju 2021. godine s ciljem da promovira urbanu ekologiju i smanji štetno djelovanje otpada na okoliš i ljudsko zdravlje. Najaktivniji i promicanju ovih ciljeva je Josip Pavlović, ujedno i predsjednik udruge kojemu je u cilju da kroz aktivnosti udruge ukaže na propuste u planu gospodarenja otpadom grada Zagreba i zaštiti zdravlje stanovnika koji su pogođeni djelovanjem odlagališta otpada "Jakuševec".
"Grad Zagreb ni nakon 60 godina otkako se privremeno otpad grada počeo odlagati na području Jakuševca nije uspostavio kvalitetan sustav gospodarenja otpadom, odnosno grad Zagreb nije odlučio što s njim želi i što dalje s njim činiti", rekao je Josip Pavlović.
|
EKO OTOK KRK S druge strane, otok Krk u Hrvatskoj, ali i šire, poznat je po svom ekološki održivom načinu gospodarenja otpadom. U lipnju 2005. godine na otoku Krku uveden je ekološki zasnovan sustav zbrinjavanja komunalnog otpada, popularno nazvan Eko otok Krk. Sustav predstavlja cjelovit model zbrinjavanja otpada, prvi takav u Hrvatskoj, a omogućava zbrinjavanje svih vrsta otpada. Na 1500 mjesta na otoku Krku, postavljeno je svih pet vrsta kontejnera u jednom setu; zelena kanta za miješani komunalni otpad, smeđa za biorazgradivi, žuta za plastiku i sitne metale, plava za karton, papir i tetrapak te siva kanta za staklo. Ideja je bila da se te kante ne nalaze više od 70 metara od kuća, zgrada ili nekog objekta gdje se proizvodi otpad. 
Dejan Kosić
Izvor fotografije: ekootokkrk.hr |
Tehnički direktor Ponikve eko otok Krka, Dejan Kosić, smatra da je upravo ta blizina u jednu ruku bila ključ uspjeha jer su ljudi imali na dohvat ruke set uličnih kanti gdje su mogli razvrstati otpad.
„Sve je krenulo tog 15. lipnja 2005., kada smo rekli da ne želimo one slike komunalnog miješanog otpada više vidjeti, da je bačeno skupo plaćeno i da jednostavno moramo krenuti s odvojenim prikupljanjem otpada“, rekao je Kosić. Osim kontejnera koje su postavili, izgradili su i portirnicu s vagom gdje su mogli točno vidjeti i analizirati svaki kilogram otpada koji je ulazio u tadašnje reciklažno dvorište. Napravljena je bila i kompostana gdje je završavao sav sadržaj smeđih kanti.
|
Osim toga, sagradili su i sortirnicu otpada tako da je i sadržaj žute (plastika i sitni metal) i sive (staklo) kante završavao odvojeno na sortirnici i odvojeno se reciklirao i balirao za ponovnu upotrebu. Izgrađena je nova ploha za odlaganje komunalnog otpada po svim standardima i napravljeno je sve što je potrebno da ne dolazi do štetnog utjecaja na okoliš.
Također, u svim lokalnim jedinicama samouprave izgradili su po jedno reciklažno dvorište. Nakon toga su na red došli i ljudi, podijeljeni su bili neki letci, brošure, uputili su ljude i djecu u školama kako odvojeno prikupljati otpad, a s obzirom na to, već je 2006. godine bilo prikupljeno 18,2% odvojenog otpada, 2007. 24,2% i tako je postotak nastavio rasti. 2014. godine došli su do toga da je gotovo 50% otpada bilo odvojeno prikupljeno i reciklirano.
Također, u svim lokalnim jedinicama samouprave izgradili su po jedno reciklažno dvorište. Nakon toga su na red došli i ljudi, podijeljeni su bili neki letci, brošure, uputili su ljude i djecu u školama kako odvojeno prikupljati otpad, a s obzirom na to, već je 2006. godine bilo prikupljeno 18,2% odvojenog otpada, 2007. 24,2% i tako je postotak nastavio rasti. 2014. godine došli su do toga da je gotovo 50% otpada bilo odvojeno prikupljeno i reciklirano.
„Tada smo shvatili, analizirajući taj sustav i gledajući kako to rade naši susjedi, pogotovo sjeverna Italija; neke njihove općine razvrstavaju i preko 90%, da nam ovakav sustav gospodarenja otpadom uličnim kontejnerima neće omogućiti dodatan rast, zbog čega smo se odlučili na individualan pristup“, kaže tehnički direktor Ponikve Krka.
2014. godine uvedeno je prikupljanje otpada pred kućnim pragom, ‘’Od vrata do vrata’’. U prvoj su fazi svim građanima podijelili su smeđu i zelenu kantu i maknuli te kante s ulica, a u drugoj fazi su podijelili i ostatak kanti; žutu, sivu i plavu, a onda i te kante maknuli s ulica. Ljudi su tada postali obavezni po kalendaru odvoza staviti na rub svoje parcele onu kantu koja je za namijenjena za odvoz toga dana.
„Biorazgradivi otpad na primjer odnosimo tri puta tjedno preko ljeta i dva puta tjedno zimi. To je riješilo i neugodne mirise na ulicama jer ljudi kad sebi više paze da im ne smrdi, da ne bude razasuto, kada se nalazi u njihovom dvorištu; kao što je znalo smrditi na javnoj površini na suncu ili kada se te kante prevrću kad je bura“, kaže Kosić.
Zbog specifičnosti lokacija starih gradskih jezgri i zbog tehničkih poteškoća ulaska i prikupljanja otpada u sustavu ˝Od vrata do vrata˝ postavljeni su ukopani i poluukopani spremnici za pet vrsta komunalnog otpada kako bi se građanima omogućilo lakše odvojeno prikupljanje otpada. Otok Krk ima i sedam POSAM-a, POsebnih SAbirnih Mjesta (svaka jedinica lokalne samouprave ima jedan) na kojima građani besplatno odlažu glomazni kućni otpad (stari namještaj, bijelu tehniku, zeleni otpad, automobilske gume) i opasni otpad.
Također, ispred svakog POSAM-a postavljen je set spremnika koji je građanima, a ponajviše vikendašima dostupan 24 sata dnevno. Trenutačno se odvojeno prikuplja oko 60% otpada. Na suvremenom reciklažnom dvorištu razvrstani se otpad obrađuje i priprema za recikliranje, dok se nerazvrstani dio otpada, prema najsuvremenijim metodama, zbrinjava na odlagalištu Treskavac.
Također, ispred svakog POSAM-a postavljen je set spremnika koji je građanima, a ponajviše vikendašima dostupan 24 sata dnevno. Trenutačno se odvojeno prikuplja oko 60% otpada. Na suvremenom reciklažnom dvorištu razvrstani se otpad obrađuje i priprema za recikliranje, dok se nerazvrstani dio otpada, prema najsuvremenijim metodama, zbrinjava na odlagalištu Treskavac.
SVIJETLI PRIMJER HRVATSKE
Otok Krk dobar je primjer ekološki održivog načina gospodarenja otpadom. Porazgovarale smo s tehničkim direktorom komunalnog društva "Ponikve" Otoka Krka Dejanom Kosićem o procesu kako je Krk kroz godine gradio i unaprijedio svoj sustav gospodarenja otpadom.
Je li moguće da su vaši građani toliko odgovorni ili imate neke kazne ukoliko se ne odvaja otpad adekvatno?
Uvijek volim pohvaliti naše građane da su odgovorni jer mislim da smo mi čak jedinstveni u Europi. Ja sam obišao zbilja puno komunalnih društava, od nekih sjevernih država, zapadnih pa dolje do Grčke i nigdje nisam vidio da je netko uspio postići ovakve rezultate, 60% odvojeno prikupljenog otpada, bez ijedne naplaćene kazne. Sve to na način da smo educirali ljude, da se neprestano bavimo edukacijom djece svih dobi, stalno šaljemo letke, obučavamo ljude i upućujemo ih u to kako pravilno odvajati otpad. Imamo i našu eko patrolu koja je po terenu, kontrolira kante i upozorava građane ukoliko nisu adekvatno odvojili otpad. Činjenica je da nam sustav pokazuje lošije rezultate u ljetnim mjesecima kada na Krku imate sedam puta više ljudi nego u zimskim mjesecima. Krk je i trećina primorsko-goranskog turizma, što sa sobom donosi i velike brojke stranih ljudi i noćenja. U zadnje vrijeme nam ide u prilog i to da se u Sloveniji već odvaja otpad neki duži period pa se vidi da Slovenci vikendaši, kojih imamo puno, također odvajaju. Evo i u Hrvatskoj ima sve više toga i povećava se odvojeno prikupljanje otpada i to se onda sve vidi u tim našim postotcima. Naš sustav je dobro prostudiran, dobro smo ga implementirali i ljudi su ga dobro prihvatili i to je bio zapravo ključ uspjeha, kada smo vidjeli da su ovaj sustav prihvatili i politika na otoku i udruge, škole, crkve i sve institucije na otoku.
Otok Krk je u međuvremenu dobio i nadimak „eko otok“. Što se sve krije iza toga?
Krenuli smo nekako s tim odvojenim prikupljanjem otpada i mogu reći da se, kako je rasla ta inicijativa, razvila se i ta jedna svijest, što kod nas koji se time baš bavimo, što kod ljudi koji žive na otoku. Ta jedna svijest, da to razdvajanje otpada i sama činjenica da možemo i da postižemo neke rezultate, ja mislim da nas je ohrabrila da krenemo razmišljati da možemo biti i energetski neovisni. Nastavno na to smo 2012. godine napravili jednu studiju o tome kako bi otok Krk mogao biti energetski neovisan do 2030. godine. Općenito se dosta radi i na toj održivosti, od kad smo dio Europske Unije radimo i puno na europskim projektima i istraživanjima. Sada pomalo završavamo na jednom projektu kojemu je cilj zbrinjavanje morskog otpada na plažama upotrebom robota za čišćenje otpada. Ideja je da se i taj otpad koji sakupimo pretvori u neke korisne predmete. Tako smo od polipropilena napravili kante za odvojeno prikupljanje otpada i podijelili smo ih svim školama po otoku Krku. Napravili smo i neke kašete koje služe za daljnje čišćenje tih plaža i prikupljanje otpada, plave vreće za smeće koje onda dijelimo turistima i nautičarima za skupljanje otpada na onim teško dostupnim plažama, nekomercijalnim. Trenutno je ideja i da od jedne vrste otpada radimo sunčane naočale i slično. Sve u svemu, cilj je napraviti korisne predmete od otpada koji je nedavno onečišćavao plaže. Mislim da je to sve skupa dovelo do ovog epiteta „eko“ koji krasi naš otok Krk.
Kada je pitanje gospodarenja otpada i srodnih lokalnih problema koji utječu na građane dobro je surađivati s lokalnim, ali i drugim tvrtkama. Postoji li kod vas suradnja s nekim tvrtkama i institucijama?
Pa dobro surađujemo s turističkim agencijama, pogotovo po pitanju čišćenja plaža, surađujemo i s tvrtkama koje nisu na otoku, za na primjer preradu plastike, jer nemamo puno proizvodnih tvrtki ovdje na samom otoku, otok je većinom okrenut turizmu, na žalost ili na štetu. Suradnja s turističkim agencijama i hotelima je i takva da zajedno educiramo turiste, dijelimo plave vreće i onda su nam i oni zapravo promoriti eko otok Krka. Osim toga, dajemo nagrade, na primjer vikend za dvije osobe za turiste koji naprave neki ekološki pothvat, napune jednu plavu vreću, počiste plažu ili nešto slično. Surađujemo i s Centrom za kulturu i umjetnicima s kojima smo prije pandemije radili neke skulpture od otpada, prodavali ih i onda davali u neke humanitarne svrhe, a nadam se da će se sada nakon pandemije i ta suradnja nastaviti.
Koji su vaši planovi i ciljevi za naredne godine?
Na ovom planu gospodarenja otpada ima još puno za raditi, sad radimo na digitalizaciji kako bi olakšali i sebi i našim korisnicima. Radimo na nekim projektima Europske Unije, istraživačkim projektima vezanima za plastiku u morima. To neko redovno poslovanje je također ključno za napredak. Sada, zajedno s Primorsko-goranskom županijom, radimo na tome da Ponikve otok Krk postane jedan pokazni centar, odnosno centar izvrsnosti za sve komunalce na Mediteranu, gdje bi sve te metode i digitalizacije drugi mogli doći pogledati. Već je sada često slučaj da nam dolaze i stranci i neke strane škole, studenti i firme na neke prezentacije. Jedna srednja škola iz Bruxellesa, odnosno njeni učenici, nam redovito dolaze i na praksu ovdje. Tako da se nadamo da bi to moglo zaživiti za primorsku Hrvatsku barem. Još jedan projekt je u tijeku, inicijativa, a to je da radimo na tome da otok Krk postane prvi mediteranski zero waste otok, odnosno otok s 0% otpada.
Mnogi gradovi u Hrvatskoj i dalje se muče s ostvarivanjem kvalitetnog i funkcionalnog sustava gospodarenja otpadom. Shodno tome, koja je vaša poruka za druge?
Volio bih da im ovaj naš primjer pomogne da se ohrabre i da naprave prvi korak. Ekološka održivost nije više bauk i ljudi su već svjesni i imaju želju zaštiti okoliš i svoj životni prostor, ovu našu lijepu Hrvatsku, ali i Zemlju općenito. Mislim da je pravi trenutak za onog koji još nije počeo da počne, a za onog koji je već krenuo da napravi sljedeći korak. To uključuje i nas, mi smo također na tom putu i moramo dalje nastaviti koračati da dođemo do nekih još zavidnijih rezultata i da zaštitimo ovaj naš lijep okoliš.
Otok Krk dobar je primjer ekološki održivog načina gospodarenja otpadom. Porazgovarale smo s tehničkim direktorom komunalnog društva "Ponikve" Otoka Krka Dejanom Kosićem o procesu kako je Krk kroz godine gradio i unaprijedio svoj sustav gospodarenja otpadom.
Je li moguće da su vaši građani toliko odgovorni ili imate neke kazne ukoliko se ne odvaja otpad adekvatno?
Uvijek volim pohvaliti naše građane da su odgovorni jer mislim da smo mi čak jedinstveni u Europi. Ja sam obišao zbilja puno komunalnih društava, od nekih sjevernih država, zapadnih pa dolje do Grčke i nigdje nisam vidio da je netko uspio postići ovakve rezultate, 60% odvojeno prikupljenog otpada, bez ijedne naplaćene kazne. Sve to na način da smo educirali ljude, da se neprestano bavimo edukacijom djece svih dobi, stalno šaljemo letke, obučavamo ljude i upućujemo ih u to kako pravilno odvajati otpad. Imamo i našu eko patrolu koja je po terenu, kontrolira kante i upozorava građane ukoliko nisu adekvatno odvojili otpad. Činjenica je da nam sustav pokazuje lošije rezultate u ljetnim mjesecima kada na Krku imate sedam puta više ljudi nego u zimskim mjesecima. Krk je i trećina primorsko-goranskog turizma, što sa sobom donosi i velike brojke stranih ljudi i noćenja. U zadnje vrijeme nam ide u prilog i to da se u Sloveniji već odvaja otpad neki duži period pa se vidi da Slovenci vikendaši, kojih imamo puno, također odvajaju. Evo i u Hrvatskoj ima sve više toga i povećava se odvojeno prikupljanje otpada i to se onda sve vidi u tim našim postotcima. Naš sustav je dobro prostudiran, dobro smo ga implementirali i ljudi su ga dobro prihvatili i to je bio zapravo ključ uspjeha, kada smo vidjeli da su ovaj sustav prihvatili i politika na otoku i udruge, škole, crkve i sve institucije na otoku.
Otok Krk je u međuvremenu dobio i nadimak „eko otok“. Što se sve krije iza toga?
Krenuli smo nekako s tim odvojenim prikupljanjem otpada i mogu reći da se, kako je rasla ta inicijativa, razvila se i ta jedna svijest, što kod nas koji se time baš bavimo, što kod ljudi koji žive na otoku. Ta jedna svijest, da to razdvajanje otpada i sama činjenica da možemo i da postižemo neke rezultate, ja mislim da nas je ohrabrila da krenemo razmišljati da možemo biti i energetski neovisni. Nastavno na to smo 2012. godine napravili jednu studiju o tome kako bi otok Krk mogao biti energetski neovisan do 2030. godine. Općenito se dosta radi i na toj održivosti, od kad smo dio Europske Unije radimo i puno na europskim projektima i istraživanjima. Sada pomalo završavamo na jednom projektu kojemu je cilj zbrinjavanje morskog otpada na plažama upotrebom robota za čišćenje otpada. Ideja je da se i taj otpad koji sakupimo pretvori u neke korisne predmete. Tako smo od polipropilena napravili kante za odvojeno prikupljanje otpada i podijelili smo ih svim školama po otoku Krku. Napravili smo i neke kašete koje služe za daljnje čišćenje tih plaža i prikupljanje otpada, plave vreće za smeće koje onda dijelimo turistima i nautičarima za skupljanje otpada na onim teško dostupnim plažama, nekomercijalnim. Trenutno je ideja i da od jedne vrste otpada radimo sunčane naočale i slično. Sve u svemu, cilj je napraviti korisne predmete od otpada koji je nedavno onečišćavao plaže. Mislim da je to sve skupa dovelo do ovog epiteta „eko“ koji krasi naš otok Krk.
Kada je pitanje gospodarenja otpada i srodnih lokalnih problema koji utječu na građane dobro je surađivati s lokalnim, ali i drugim tvrtkama. Postoji li kod vas suradnja s nekim tvrtkama i institucijama?
Pa dobro surađujemo s turističkim agencijama, pogotovo po pitanju čišćenja plaža, surađujemo i s tvrtkama koje nisu na otoku, za na primjer preradu plastike, jer nemamo puno proizvodnih tvrtki ovdje na samom otoku, otok je većinom okrenut turizmu, na žalost ili na štetu. Suradnja s turističkim agencijama i hotelima je i takva da zajedno educiramo turiste, dijelimo plave vreće i onda su nam i oni zapravo promoriti eko otok Krka. Osim toga, dajemo nagrade, na primjer vikend za dvije osobe za turiste koji naprave neki ekološki pothvat, napune jednu plavu vreću, počiste plažu ili nešto slično. Surađujemo i s Centrom za kulturu i umjetnicima s kojima smo prije pandemije radili neke skulpture od otpada, prodavali ih i onda davali u neke humanitarne svrhe, a nadam se da će se sada nakon pandemije i ta suradnja nastaviti.
Koji su vaši planovi i ciljevi za naredne godine?
Na ovom planu gospodarenja otpada ima još puno za raditi, sad radimo na digitalizaciji kako bi olakšali i sebi i našim korisnicima. Radimo na nekim projektima Europske Unije, istraživačkim projektima vezanima za plastiku u morima. To neko redovno poslovanje je također ključno za napredak. Sada, zajedno s Primorsko-goranskom županijom, radimo na tome da Ponikve otok Krk postane jedan pokazni centar, odnosno centar izvrsnosti za sve komunalce na Mediteranu, gdje bi sve te metode i digitalizacije drugi mogli doći pogledati. Već je sada često slučaj da nam dolaze i stranci i neke strane škole, studenti i firme na neke prezentacije. Jedna srednja škola iz Bruxellesa, odnosno njeni učenici, nam redovito dolaze i na praksu ovdje. Tako da se nadamo da bi to moglo zaživiti za primorsku Hrvatsku barem. Još jedan projekt je u tijeku, inicijativa, a to je da radimo na tome da otok Krk postane prvi mediteranski zero waste otok, odnosno otok s 0% otpada.
Mnogi gradovi u Hrvatskoj i dalje se muče s ostvarivanjem kvalitetnog i funkcionalnog sustava gospodarenja otpadom. Shodno tome, koja je vaša poruka za druge?
Volio bih da im ovaj naš primjer pomogne da se ohrabre i da naprave prvi korak. Ekološka održivost nije više bauk i ljudi su već svjesni i imaju želju zaštiti okoliš i svoj životni prostor, ovu našu lijepu Hrvatsku, ali i Zemlju općenito. Mislim da je pravi trenutak za onog koji još nije počeo da počne, a za onog koji je već krenuo da napravi sljedeći korak. To uključuje i nas, mi smo također na tom putu i moramo dalje nastaviti koračati da dođemo do nekih još zavidnijih rezultata i da zaštitimo ovaj naš lijep okoliš.
Autorice: Lucija Janušić i Ema Milovanović