APOKALIPSA OKUSA:
KLIMATSKI ŠOK U SVIJETU HRANE
|
KLIMATSKI ŠOK U SVIJETU HRANE
|
|
U posljednje vrijeme svjedočimo promjenama u prehrambenim navikama i načinu proizvodnje hrane, a te promjene često se povezuju s utjecajem klimatskih promjena. Direktan učinak ovih promjena vidljiv je u poljoprivredi, stočarstvu i ribarstvu, ključnim sektorima proizvodnje hrane. Klimatski izazovi mijenjaju uvjete uzgoja, žetve i održivosti proizvodnje, stavljajući naglasak na nužnost prilagodbe kako bismo osigurali stabilnost i održivost prehrambene industrije.
U svjetlu tih promjena, ključno je istražiti njihov indirektan utjecaj na proizvodnju meda i piva. Klimatske promjene, osim što mijenjaju uvjete za klasične poljoprivredne kulture, također ozbiljno prijete ključnim sastojcima piva - ječmu i hmelju. Istovremeno, nezamjenjivi oprašivači, pčele, suočavaju se s ozbiljnim opasnostima koje uključuju promjene temperature, ekstremne vremenske uvjete i oscilacije u količini oborina. Ove opasnosti direktno ugrožavaju biološke procese pčela, što negativno utječe na proizvodnju meda, stvarajući ozbiljne izazove za održivost pčelarstva i industrije meda. |
Ovakav prizor postaje sve učestaliji u našim dnevnim životima posljednjih godina. Suše, jedan od neumoljivih tragova klimatskih promjena, postale su gotovo rutinsko prikazivanje u medijima. Iza dramatičnih vizuala krije se duboko ukorijenjen problem koji se širi poput nevidljive pandemije: utjecaj suše na poljoprivredu. Isušena polja, nekadašnji dom plodnih pašnjaka, i tlo koje je nekoć izdašno pružalo hranu sada su surovo svjedočanstvo promjena u klimi koje prožimaju našu okolinu. |
„Klimatske promjene se na žalost, događaju mnogo brže nego što možemo zamisliti te su postale ozbiljna prijetnja poljoprivredi i sigurnosti hrane diljem svijeta“, rekla je Inga Kovačić Sindik, UN certificirana stručnjakinja za rješenja namijenjena ublažavanju posljedica klimatskih promjena. |
OD POLJA DO STOLA: KAKO PROMJENE UTJEČU NA HRANU KOJU JEDEMO? |
U sjeni ovih poljoprivrednih izazova, njihov utjecaj seže dalje od polja, dopirući do naših stolova. Bilo da se radi o prerađivanju hrane s polja, ili pak direktnom korištenju, svaki zalogaj nosi pečat promjena u vremenu. Promjene u kvaliteti sirovina, uvjetima rasta i dostupnosti utječu na sastav i okus finalnih proizvoda. Iako se promjene najviše očituju u poljoprivredi, ni ljubitelji mesa i morskih proizvoda nisu ostali neoštećeni. |
Kada su životinje izložene visokim temperaturama, to može utjecati na njihovu reproduktivnu funkciju, što rezultira smanjenjem plodnosti. Tijekom proteklih 10 godina zabilježeno je smanjenje broja krava za 35%, što je izravno utjecalo na proizvodnju mlijeka, koja je pala za 30%. |
Suša, jake tuče i ekstremne temperature postaju sveprisutna stvarnost u suvremenom svijetu, izravno utječući na uvjete za uzgoj namirnica. Ovi prirodni ekstremi ne samo da nanose ozbiljne štete usjevima, već i stvaraju povoljne uvjete za povećanu pojavu štetnika i širenje različitih bolesti među biljkama.
Sve ove nepogode dovode do smanjenja dostupnosti hrane na tržištu, stvarajući ozbiljnu prijetnju opskrbi i potražnji. Konačni rezultat ovih promjena je povećanje cijena hrane, što dodatno opterećuje potrošače i čini hranu manje pristupačnom. |
"Istina je, primjećujem da se cijena svake godine sve više povećava, ove godine čak za cijeli euro. Sirovine i energenti postaju sve skuplji, što direktno utječe na cijene proizvoda. Nažalost, ugostitelji su ti koji trpe najviše, jer su prisiljeni podizati cijene kako bi pokrili troškove poslovanja. Taj teret često osjećam kada se susretnem s trenutkom predstavljanja računa za tri piva. Osjećam nelagodu jer znam da gostu može biti neugodno, a istovremeno se bojim da će pomisliti kako pokušavam iskoristiti trenutnu situaciju. No, kao ugostitelj, suočavam se s izazovima održavanja kvalitete usluge usprkos sve većim ekonomskim pritiscima." |
Uz najveće proizvođače, pogledajmo zbog kojih činjenica bi se trebalo zabrinuti o opstanku pivske industrije u Hrvatskoj. Ona se ne nalazi samo u gutljaju svježine, već seže negdje dublje. U Hrvatskoj postoji gotovo 100 proizvođača piva. Prema podacima FinInfa, najveći hrvatski proizvođač prema prihodima je Zagrebačka pivovara d.o.o. U 2022. godini ostvarili su gotovo 160 milijuna eura prihoda sa 577 zaposlenih. Ukupan broj zaposlenih u Hrvatskoj pivskoj industriji iznosi preko 20 000 što je ukupno 2% svih zaposlenih u RH. Pivovare u Hrvatskoj imaju dugu tradiciju, započetu krajem 17. stoljeća. Prema pivnica.net, prve pivovare u Hrvatskoj su bile na području Osijeka gdje je bio jak utjecaj njemaca, no prva službeno otvorena pivovara potječe iz 1740. te se nalazila u Zagrebu. Danas je pivska industrija toliko jaka da čini gotovo 2% ukupnog BDP - a i prema FINI ostvaruje gotovo 2,5 milijardi kuna prihoda (2022.). |
„Velika je to brojka, kod nas se promjena osjeti, ali se još držimo. Raspon neto cijena od prvog mjeseca 2022. do danas našeg baznog slada je 0.75 – 1.16 što je u postotku 54%.“ rekao je Darko iz Pivovare „Podrum“, prve Craftbeer pivovare u Karlovcu. Uz podizanje cijene, naveo je kako se promjena u kvaliteti slada itekako osjeti, ali dok god imaju mogućnost zamjene dobavljača te prilagodbe recepture, stvar je pod kontrolom. Koliko će to još trajati s obzirom na sve veće vremenske promjene, nije siguran, ali do sada, kako tvrdi, nisu imali većih problema s opskrbom. |
„Vlasnica sam OPG-a već godinama, obiteljski svi sudjelujemo, ali najviše sin i ja. Uzgajamo najviše žitarice… ali smo igrom slučaja neke 2018. uz pšenicu i kukuruz, pokušali uzgajati i ječam što se tek 2022. godine isplatilo kada su cijene naglo porasle radi nestašice. Mi smo, na svu sreću, već ranije počeli ulagati u kvalitetu i održivost uzgoja, ali ni nas klimatske promjene nisu zaobišle“, rekla je Klara. Dodala je kako se, usprkos privremenom uspjehu, ne planira još dugo baviti time. |
Nedostatak ječma izazvao je intenzivnu konkurenciju među pivovarama, što je rezultiralo povećanjem troškova nabave sirovina. Prema TISUP-u, u nekim slučajevima cijene ječma su se čak udvostručile, što je pridonijelo porastu cijena piva. Kao što se vidi iz grafa, najveći skok cijene, od 75%, zabilježen je 2022. godine. Razlog tome je početak rata u Ukrajini iste godine, gdje su obje zaraćene strane među najvećim proizvođačima žitarica u svijetu. Ukrajina je obustavila sav izvoz svojih žitarica, dok je Rusiji izvoz zabranjen sankcijama. |
Osim smanjenja pčelinjih zajednica, moguće je da se smanji i bioraznolikost. Naime, Lončarić objašnjava kako klimatske promjene mogu utjecati na biljne vrste koje su ključne za prehranu pčela, a smanjenje bioraznolikosti može ih učiniti osjetljivijima na bolesti. Naglašava da se pčelari suočavaju s brojnim izazovima, a još jedan od njih jest migracija košnica. |