„Let your food be your medicine, and your medicine be your food.“
Hippocrates
|
U posljednje vrijeme svjedočimo promjenama u prehrambenim navikama i načinu proizvodnje hrane, a te promjene često se povezuju s utjecajem klimatskih promjena. Direktan učinak ovih promjena vidljiv je u poljoprivredi, stočarstvu i ribarstvu, ključnim sektorima proizvodnje hrane. Klimatski izazovi mijenjaju uvjete uzgoja, žetve i održivosti proizvodnje, stavljajući naglasak na nužnost prilagodbe kako bismo osigurali stabilnost i održivost prehrambene industrije.
U svjetlu tih promjena, ključno je istražiti njihov indirektan utjecaj na proizvodnju meda i piva. Klimatske promjene, osim što mijenjaju uvjete za klasične poljoprivredne kulture, također ozbiljno prijete ključnim sastojcima piva - ječmu i hmelju. Istovremeno, nezamjenjivi oprašivači, pčele, suočavaju se s ozbiljnim opasnostima koje uključuju promjene temperature, ekstremne vremenske uvjete i oscilacije u količini oborina. Ove opasnosti direktno ugrožavaju biološke procese pčela, što negativno utječe na proizvodnju meda, stvarajući ozbiljne izazove za održivost pčelarstva i industrije meda. |
UTJECAJ KLIMATSKIH PROMJENA NA PREHRAMBENU INDUSTRIJU
Kada se vrućine, učestale kiše i ostali ekstremni uvjeti igraju s našom planetom, svi osjećamo posljedice, pa čak i naša omiljena jela i napici. Od plodova polja, mesa s farme do svježeg ulova iz mora, klimatski uvjeti oblikuju naš jelovnik. Otkrijte kako ove promjene postavljaju izazove pred poljoprivredu, stvarajući novo poglavlje u svijetu hrane.
POLJOPRIVREDA NA RUBU
|
Ovakav prizor postaje sve učestaliji u našim dnevnim životima posljednjih godina. Suše, jedan od neumoljivih tragova klimatskih promjena, postale su gotovo rutinsko prikazivanje u medijima. Iza dramatičnih vizuala krije se duboko ukorijenjen problem koji se širi poput nevidljive pandemije: utjecaj suše na poljoprivredu. Isušena polja, nekadašnji dom plodnih pašnjaka, i tlo koje je nekoć izdašno pružalo hranu sada su surovo svjedočanstvo promjena u klimi koje prožimaju našu okolinu. 
|
Izvor: pixabay.com
„Klimatske promjene se na žalost, događaju mnogo brže nego što možemo zamisliti te su postale ozbiljna prijetnja poljoprivredi i sigurnosti hrane diljem svijeta“, rekla je Inga Kovačić Sindik, UN certificirana stručnjakinja za rješenja namijenjena ublažavanju posljedica klimatskih promjena. |
KAKVA BUDUĆNOST ČEKA POLJOPRIVREDU?
Nedavne studije, poput one koju je proveo Grubešić, ističu da učinci klimatskih promjena na poljoprivredu postaju jasniji kroz lokalne klimatske uvjete nego kroz globalne obrasce. Zabrinjavajuće je da se Zemljina prosječna površinska temperatura podigla za 0,83°C od 1880. godine, stvarajući tihi ali neumoljivi signal o mijenjajućoj prirodi naše klime.
Pogled u budućnost donosi i dodatne izazove. Buduće klimatske promjene predviđaju negativne posljedice na proizvodnju usjeva u zemljama bliže Ekvatoru. Ovdje, ekstremniji uvjeti mogu ozbiljno ugroziti stabilnost poljoprivrednih sustava. S druge strane, zemlje sjevernije od Ekvatora suočavaju se s neizvjesnošću - učinci na proizvodnju usjeva mogu oscilirati između pozitivnih i negativnih, stvarajući kompleksnu slagalicu izazova za poljoprivrednike, kako navodi AGRIVI - svjetski lider u digitalnoj poljoprivredi.
Pogled u budućnost donosi i dodatne izazove. Buduće klimatske promjene predviđaju negativne posljedice na proizvodnju usjeva u zemljama bliže Ekvatoru. Ovdje, ekstremniji uvjeti mogu ozbiljno ugroziti stabilnost poljoprivrednih sustava. S druge strane, zemlje sjevernije od Ekvatora suočavaju se s neizvjesnošću - učinci na proizvodnju usjeva mogu oscilirati između pozitivnih i negativnih, stvarajući kompleksnu slagalicu izazova za poljoprivrednike, kako navodi AGRIVI - svjetski lider u digitalnoj poljoprivredi.
TOPLINSKI STRES I GUBITAK PRINOSA
Prema Ministarstvu poljoprivrede, povećan intenzitet sunčevog zračenja dovodi do opadanja cvjetnih zametaka, skraćuje vegetacijsko razdoblje, otežava vrijeme fotosinteze i smanjuje prinose. Pri dnevnim temperaturama iznad 30 °C koje traju duže od 10 dana, poljoprivredne kulture ulaze u stanje toplinskog stresa, što rezultira prestankom rasta. Klimatski ekstremi, bilo da su u obliku mraza ili visokih temperatura, sve više ugrožavaju poljoprivrednu proizvodnju pojavom novih štetočina, poticanjem ekstremnih padalina te sušama koje ovisno o intenzitetu i dužini trajanja mogu smanjiti urod poljoprivrednih kultura i do 90 %.
|
OD POLJA DO STOLA: KAKO PROMJENE UTJEČU NA HRANU KOJU JEDEMO? |
U sjeni ovih poljoprivrednih izazova, njihov utjecaj seže dalje od polja, dopirući do naših stolova. Bilo da se radi o prerađivanju hrane s polja, ili pak direktnom korištenju, svaki zalogaj nosi pečat promjena u vremenu. Promjene u kvaliteti sirovina, uvjetima rasta i dostupnosti utječu na sastav i okus finalnih proizvoda. Iako se promjene najviše očituju u poljoprivredi, ni ljubitelji mesa i morskih proizvoda nisu ostali neoštećeni. |
IZAZOVI U STOČARSTVU
Izvor: pixabay.com
Okružene sušenom i degradiranom zemljom, životinje postaju svjedoci ključnog utjecaja klimatskih promjena na njihovu svakodnevicu. Učestali toplinski stres, oscilacije u dostupnosti hrane te sveprisutni gubitak plodnih pašnjaka postaju neizostavna stvarnost, ostavljajući dubok i neizbrisiv trag na vitalnost stoke, kao i na samu suštinu stočarske industrije.
Kako bismo vam dočarali život na farmama pod utjecajem klimatskih promjena, zaronite s nama u svijet izazova i promjena koje oblikuju svakodnevicu stočarskog sektora.
Toplinski stres među stokom nije samo prolazna neugodnost - to je prava drama na farmama širom svijeta. Zamislite nositi debelu krznenu jaknu usred ljetne vrućine – baš tako se osjeća stoka kada temperatura skače iznad njihove udobnosti.
To nije samo trenutni problem nego i lančana reakcija:
Dakle, toplinski stres nije samo problem za stoku nego je to priča o borbi za preživljavanje i očuvanje kvalitete naših stočarskih resursa.
A sada, zaronimo malo i u svijet brojki..
Istraživanja, kao što pokazuje Gospodarski list, ukazuju na vrlo zabrinjavajuće postotke u stočarskom sektoru:
|
Kada su životinje izložene visokim temperaturama, to može utjecati na njihovu reproduktivnu funkciju, što rezultira smanjenjem plodnosti. Tijekom proteklih 10 godina zabilježeno je smanjenje broja krava za 35%, što je izravno utjecalo na proizvodnju mlijeka, koja je pala za 30%. |
Mliječno govedarstvo doživjelo najveći pad
Najveći pad proizvodnje nažalost bio je u sektoru mliječnog govedarstva što je vidljivo kroz veliki pad broja mliječnih krava, dok je proizvodnja svinjskog mesa smanjena za oko 10%. Ova istraživanja također otkrivaju da je samodostatnost u sektoru mliječnog govedarstva pala s 65% na samo 45%, dok su druge grane stočarstva također suočene s izazovima.
Samodostatnost u kontekstu stočarske proizvodnje označava sposobnost zemlje ili regije da zadovolji svoje potrebe za određenim proizvodima mesa, mlijeka ili drugih stočarskih proizvoda vlastitim resursima, bez obzira na uvoz. Visoka samodostatnost obično ukazuje na snažnu domaću proizvodnju, dok niža samodostatnost može ukazivati na veću ovisnost o uvozu.
Sve ove brojke naglašavaju ozbiljnost situacije i potrebu za hitnim mjerama kako bi se očuvala vitalnost stočarskog sektora.
Sve ove brojke naglašavaju ozbiljnost situacije i potrebu za hitnim mjerama kako bi se očuvala vitalnost stočarskog sektora.
|
Izvor: pixabay.com
|
Dok utjecaji klimatskih promjena neželjeno transformiraju naš planet, ribarstvo postaje središte značajnih promjena. Morski ekosustavi osjećaju dinamiku povećane temperature oceana, neobičnih vremenskih događanja i transformacija ribljih staništa. U toj morskoj priči, ribarstvo se suočava s vlastitim izazovima - od migracija riba do prilagodbi u kvaliteti i obilju ulova. Zaronimo duboko u ovu priču i istražimo kako ove morske promjene oblikuju svijet ribarstva.
U nastavku, istražujemo jedan od ključnih elemenata ovog procesa: ukiseljavanje voda, stvarnost morskog svijeta
Već sada svjedočimo sve učestalijem ukiseljavanju mora, ozbiljnoj prijetnji morskom ekosustavu. Ono nastaje zbog apsorpcije viška ugljičnog dioksida (CO2) iz atmosfere u oceane. To uzrokuje smanjenje pH vrijednosti morske vode, čineći je kiselijom. Zašto je to važno? Jer mnogi organizmi u morskom okolišu, posebno organizmi s kalcijevim ljuskama poput školjki, koralja i određenih planktona, ovise o određenim razinama pH-a kako bi održali svoje stanište. Ukiseljavanje mora predstavlja ozbiljnu prijetnju tim organizmima, jer smanjenje pH vrijednosti može uzrokovati otapanje njihovih ljusaka ili skeleta.
Pitanje koje se nameće je – što očekivati u budućnosti? Znanstvenici predviđaju dvostruku prijetnju: porast temperature i pad pH.
Pitanje koje se nameće je – što očekivati u budućnosti? Znanstvenici predviđaju dvostruku prijetnju: porast temperature i pad pH.
Sadašnje ukiseljavanje mora već ugrožava riblja staništa i smanjuje populacije, no budućnost ove pojave ostaje velika nepoznanica, izazivajući dodatnu zabrinutost za kvalitetu ribe koju konzumiramo.
Kako ukiseljavanje mora prijeti kvaliteti ribe na našim stolovima?
Također, kombinacija ukiseljavanja voda i porasta temperatura oceana donosi značajne promjene u prirodnim staništima riba. Morska voda postaje toplija, potičući migraciju ribljih vrsta u dublje slojeve mora, tražeći optimalne uvjete.
„Treba imati na umu da je Mediteran nekad bio vruć, a sada smo dosegnuli granicu temperature koju mnoge morske životinje ne mogu podnijeti. Štoviše, temperaturni raspon u Mediteranu je ekstreman – na sjeverozapadnu su vrlo niske temperature, dok na jugozapadu vrije. Oba ova faktora zapravo čine Mediteran idealnim uzorkom za istraživanje kako se morske životinje prilagođavaju globalnim zagrijavanju“
Jonathan Belmaker
Neki organizmi možda pokušavaju pronaći hladnije dubine kako bi izbjegli toplinske stresove, dok drugi moraju razviti nove tehnike prilagodbe kako bi opstali u uvjetima koji se brzo mijenjaju.
DRASTIČNE PROMJENE U PREHRAMBENOJ INDUSTRIJI: PRIJETNJA ZA ZDRAVLJE
Od malena nam govore kako je zdravlje najveće bogatstvo, a zbog konstantnih promjena u
prehrambenoj industriji upitno je koliko dugo ćemo ga moći očuvati. Dok smo mi oduševljeni
što zimi možemo šetati u kratkim rukavima, naša hrana baš i nije. Klimatske promjene sve
više utječu na namirnice koje unosimo u svoje tijelo.
prehrambenoj industriji upitno je koliko dugo ćemo ga moći očuvati. Dok smo mi oduševljeni
što zimi možemo šetati u kratkim rukavima, naša hrana baš i nije. Klimatske promjene sve
više utječu na namirnice koje unosimo u svoje tijelo.
|
|
Neke od namirnica koje su nam sada možda dio svakodnevnice, a ubrzo će postati sve skuplje i nedostupnije su:
1. PŠENICA
Stručnjaci Inicijative za pšenicu upozoravaju kako možemo očekivati pad uroda od sedam posto za svaki stupanj povećanja temperature. Razlog tome jesu ekstremne suše i visoke temperature.
2. MED
Visoke temperature i prirodne nepogode poput tuče, suša i mraza ne idu na ruku pčelarima te stvaraju rizike u proizvodnji meda. Pčele su ključne za oprašivanje velikog broja voća, povrća i drugih biljaka, a rastuće temperature sve više izazivaju pad njihovog broja.
3. RIŽA
Istraživanje objavljeno u znanstvenom časopisu Climatic Change pokazuje da porast razine mora uzrokuje značajno smanjenje proizvodnje i povećanje cijena riže. Ovo naravno uzrokujei na život poljoprivrednika koji proizvode gotovo 80 posto svjetske riže.
4. ČOKOLADA
Prema Greenhr, Zapadna Afrika je područje vrlo osjetljivo na klimatske promjene, a čini oko 70% svjetske proizvodnje kakaovca. Kakao jedino uspijeva u povoljnim uvjetima što podrazumijeva stalne temperature i dobru količinu vlagu. Samim time, suša, vrućina i promjenjive temperature negativno utječu na kakao.
5. KUKURUZ
Kukuruz je također osjetljiv na klimatske promjene, osobito povećanje temperatura. Prinosi kukuruza mogli bi pasti do 15 posto u sljedećih 50 godina.
1. PŠENICA
Stručnjaci Inicijative za pšenicu upozoravaju kako možemo očekivati pad uroda od sedam posto za svaki stupanj povećanja temperature. Razlog tome jesu ekstremne suše i visoke temperature.
2. MED
Visoke temperature i prirodne nepogode poput tuče, suša i mraza ne idu na ruku pčelarima te stvaraju rizike u proizvodnji meda. Pčele su ključne za oprašivanje velikog broja voća, povrća i drugih biljaka, a rastuće temperature sve više izazivaju pad njihovog broja.
3. RIŽA
Istraživanje objavljeno u znanstvenom časopisu Climatic Change pokazuje da porast razine mora uzrokuje značajno smanjenje proizvodnje i povećanje cijena riže. Ovo naravno uzrokujei na život poljoprivrednika koji proizvode gotovo 80 posto svjetske riže.
4. ČOKOLADA
Prema Greenhr, Zapadna Afrika je područje vrlo osjetljivo na klimatske promjene, a čini oko 70% svjetske proizvodnje kakaovca. Kakao jedino uspijeva u povoljnim uvjetima što podrazumijeva stalne temperature i dobru količinu vlagu. Samim time, suša, vrućina i promjenjive temperature negativno utječu na kakao.
5. KUKURUZ
Kukuruz je također osjetljiv na klimatske promjene, osobito povećanje temperatura. Prinosi kukuruza mogli bi pasti do 15 posto u sljedećih 50 godina.
|
Suša, jake tuče i ekstremne temperature postaju sveprisutna stvarnost u suvremenom svijetu, izravno utječući na uvjete za uzgoj namirnica. Ovi prirodni ekstremi ne samo da nanose ozbiljne štete usjevima, već i stvaraju povoljne uvjete za povećanu pojavu štetnika i širenje različitih bolesti među biljkama.
Sve ove nepogode dovode do smanjenja dostupnosti hrane na tržištu, stvarajući ozbiljnu prijetnju opskrbi i potražnji. Konačni rezultat ovih promjena je povećanje cijena hrane, što dodatno opterećuje potrošače i čini hranu manje pristupačnom. |
I kava je ugrožena zbog porasta temperature. Prema Popular science, pola proizvodnje kave
odvija se na područjima koja u budućnosti neće biti pogodna za uzgoj. Na svim tim mjestima
će se do 2050. godine upola smanjiti proizvodnja kave.
odvija se na područjima koja u budućnosti neće biti pogodna za uzgoj. Na svim tim mjestima
će se do 2050. godine upola smanjiti proizvodnja kave.
POJAVA NOVIH BOLESTI ZBOG NEKVALITETE HRANE
Sve te promjene direktno utječu i na naše zdravlje. Zbog klimatskih promjena stavlja se veliki
upitnik na raspoloživost i distribuciju hrane. Novih bolesti kod ljudi uzrokovanih
nekvalitetnom hranom ima sve više, a iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja
poručuju da će upravo nesigurna hrana postati glavni uzrok porasta akutnih infekcija
probavnog sustava, endokrinih bolesti i drugih bolesti probavnog sustava, te karcinoma i
kroničnih bolesti.
upitnik na raspoloživost i distribuciju hrane. Novih bolesti kod ljudi uzrokovanih
nekvalitetnom hranom ima sve više, a iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja
poručuju da će upravo nesigurna hrana postati glavni uzrok porasta akutnih infekcija
probavnog sustava, endokrinih bolesti i drugih bolesti probavnog sustava, te karcinoma i
kroničnih bolesti.
Osim što klimatske promjene mijenjaju sastavnice prehrambenog sustava i tako dovode do
nezaraznih bolesti, konstantna izloženost ljudi nekvalitetnoj hrani negativno utječe i na
imunološku sliku. Zbog posljedica mikroklimatskih i makroklimatskih uvjeta dolazi do veće
osjetljivosti pojedinca na zarazne bolesti, a to u budućnosti može rezultirati opterećenju
zdravstvenog sustava.
No, kvaliteta hrane, ali i zdravlje čovjeka, direktno ovisi o dostupnosti pitke i čiste vode.
Jedno od najvažnijih zdravstvenih pitanja upravo je pristup sigurnoj vodi. U suhim regijama
svijeta milijuni stanovnika pate od pothranjenosti i drugih zdravstvenih rizika upravo zbog
nedostatka sigurne vode za konzumaciju. Ekstremne padaline s prekomjernom količinom
oborina ili dugotrajna suša povećavaju izloženost ljudi bakterijama i virusima što dovodi do
crijevnih infekcija i dijarealnih bolesti.
nezaraznih bolesti, konstantna izloženost ljudi nekvalitetnoj hrani negativno utječe i na
imunološku sliku. Zbog posljedica mikroklimatskih i makroklimatskih uvjeta dolazi do veće
osjetljivosti pojedinca na zarazne bolesti, a to u budućnosti može rezultirati opterećenju
zdravstvenog sustava.
No, kvaliteta hrane, ali i zdravlje čovjeka, direktno ovisi o dostupnosti pitke i čiste vode.
Jedno od najvažnijih zdravstvenih pitanja upravo je pristup sigurnoj vodi. U suhim regijama
svijeta milijuni stanovnika pate od pothranjenosti i drugih zdravstvenih rizika upravo zbog
nedostatka sigurne vode za konzumaciju. Ekstremne padaline s prekomjernom količinom
oborina ili dugotrajna suša povećavaju izloženost ljudi bakterijama i virusima što dovodi do
crijevnih infekcija i dijarealnih bolesti.
Zadiranje u staništa divljih životinja, odnosno lov na meso divljih životinja, i širenje
poljoprivrede, također su neki od uzročnika bolesti pokrenutih klimatskim promjenama.
Naime, gubitak staništa životinjskih i biljnih vrsta koji je posljedica klimatskih promjena
narušava biološku raznolikost i reflektira se na prenošenje bolesti sa životinja na ljude.
Širenje bolesti sa životinja na ljude može se dogoditi izravno kroz životinjske ugrize,
konzumiranje sirovog ili nedokuhanog životinjskog mesa, te kroz proizvode kao što su
mlijeko ili kontaminirana voda. Također, bolesti se mogu posredno širiti ako ljudi dođu u
dodir s površinom koju je zarazila zaražena životinja.
poljoprivrede, također su neki od uzročnika bolesti pokrenutih klimatskim promjenama.
Naime, gubitak staništa životinjskih i biljnih vrsta koji je posljedica klimatskih promjena
narušava biološku raznolikost i reflektira se na prenošenje bolesti sa životinja na ljude.
Širenje bolesti sa životinja na ljude može se dogoditi izravno kroz životinjske ugrize,
konzumiranje sirovog ili nedokuhanog životinjskog mesa, te kroz proizvode kao što su
mlijeko ili kontaminirana voda. Također, bolesti se mogu posredno širiti ako ljudi dođu u
dodir s površinom koju je zarazila zaražena životinja.
Ljudi se tako izlažu zoonotskim bolestima koje su jedan od glavnih uzroka epidemija kao što
su HIV, salmonela, ebola i SARS-CoV-2, kojih je u posljednjih nekoliko godina, prema
istraživanjima američke biotehnološke tvrtke Ginkgo Bioworks, sve više.
su HIV, salmonela, ebola i SARS-CoV-2, kojih je u posljednjih nekoliko godina, prema
istraživanjima američke biotehnološke tvrtke Ginkgo Bioworks, sve više.
trebaju li pivopije strahovati: omiljeni napitak pod prijetnjom klimatskih promjena
Nakon naplaćena tri piva, uglavnom slijedi ona najneugodnija šala, dobro poznata svim konobarima – „Što smo mi to ručali pa ovoliko košta?“., ispričao nam je Ivan Radman, dugogodišnji konobar sa Splitske rive.
Izvor: privatna arhiva
|
"Istina je, primjećujem da se cijena svake godine sve više povećava, ove godine čak za cijeli euro. Sirovine i energenti postaju sve skuplji, što direktno utječe na cijene proizvoda. Nažalost, ugostitelji su ti koji trpe najviše, jer su prisiljeni podizati cijene kako bi pokrili troškove poslovanja. Taj teret često osjećam kada se susretnem s trenutkom predstavljanja računa za tri piva. Osjećam nelagodu jer znam da gostu može biti neugodno, a istovremeno se bojim da će pomisliti kako pokušavam iskoristiti trenutnu situaciju. No, kao ugostitelj, suočavam se s izazovima održavanja kvalitete usluge usprkos sve većim ekonomskim pritiscima." |
Pivo je treće piće po potrošnji na svjetskoj razini - samo voda i čaj piju se više od piva.
Koliki je utjecaj piva na globalnu kulturu dovoljno govori podatak da je pivo treće najpopularnije piće na svijetu. Europa se ističe kao epicentar proizvodnje piva, s Europljanima koji ne samo da su najveći proizvođači već i najveći potrošaći. Zemlje Srednje Europe prednjače po količini ispijenog piva. Česi su apsolutni pobjednici ovog "natjecanja" sa 143 litre po stanovniku. U Hrvatskoj pivo najviše maha uzima u jeku turističke sezone kada turisti podignu prosjek potrošnje po glavi za gotovo 10 litara. Europljani, iako možda zajednički drže prednost nad ostalim kontinentima u proizvodnji, svog pojedinačnog predstavnika među zemljama-proizvođačima imaju tek na 5. mjestu. Prema statistici svjetske proizvodnje piva, 2022. u svijetu se proizvelo 1.89 milijardi hektolitara piva, a evo i koje su države najveći pojedinačni proizvođači:
VAŽNOST PIVSKE INDUSTRIJE U HRVATSKOJ
|
Uz najveće proizvođače, pogledajmo zbog kojih činjenica bi se trebalo zabrinuti o opstanku pivske industrije u Hrvatskoj. Ona se ne nalazi samo u gutljaju svježine, već seže negdje dublje. U Hrvatskoj postoji gotovo 100 proizvođača piva. Prema podacima FinInfa, najveći hrvatski proizvođač prema prihodima je Zagrebačka pivovara d.o.o. U 2022. godini ostvarili su gotovo 160 milijuna eura prihoda sa 577 zaposlenih. Ukupan broj zaposlenih u Hrvatskoj pivskoj industriji iznosi preko 20 000 što je ukupno 2% svih zaposlenih u RH. Pivovare u Hrvatskoj imaju dugu tradiciju, započetu krajem 17. stoljeća. Prema pivnica.net, prve pivovare u Hrvatskoj su bile na području Osijeka gdje je bio jak utjecaj njemaca, no prva službeno otvorena pivovara potječe iz 1740. te se nalazila u Zagrebu. Danas je pivska industrija toliko jaka da čini gotovo 2% ukupnog BDP - a i prema FINI ostvaruje gotovo 2,5 milijardi kuna prihoda (2022.). |
Izvori: HGK, Pivnica.net
|
Sada kada smo razumjeli veličinu brojke proizvodnje piva, vratimo se na ono čega se pivopije trebaju pribojavati…
Klimatske promjene, kao što je već prikazano, najveći utjecaj imaju na poljoprivedni sektor među kojima su se našli žitarica jećam i biljka penjačica - hmelj.
„Ječam je žitarica koja može podnijeti hladnu i suhu klimu, a uzgaja se u umjerenim područjima diljem svijeta. Hmelj je cvijeće penjačica kojoj je potrebno mnogo sunčeve svjetlosti i vode, a raste uglavnom na sjevernoj hemisferi između 35. i 55. paralele.
Dakle, obje su biljke genetski prilagođene za rast u umjerenim klimatskim područjima koja odlikuju postojani klimatski faktori.
Na žalost, uslijed klimatskih promjena, upravo ova područja trpe najviše promjena u smjeru povećanja ekstremnih vremenskih događaja u obliku povećanja broja olujnih vjetrova, mrazova, grmljavinskih nepogoda, povećanja broja dana visokih temperature i pojave toplinskih valova, te povećanja količine oborina po m3 površine.“
Dakle, obje su biljke genetski prilagođene za rast u umjerenim klimatskim područjima koja odlikuju postojani klimatski faktori.
Na žalost, uslijed klimatskih promjena, upravo ova područja trpe najviše promjena u smjeru povećanja ekstremnih vremenskih događaja u obliku povećanja broja olujnih vjetrova, mrazova, grmljavinskih nepogoda, povećanja broja dana visokih temperature i pojave toplinskih valova, te povećanja količine oborina po m3 površine.“
Inga Kovačić Sindik, UN certificirani stručnjak za rješenja namijenjena
ublažavanju posljedica klimatskih promjena
ublažavanju posljedica klimatskih promjena
Osim što se nalaze na plodnom tlu, ječam i hmelj čine dvije najvažnije komponente piva. Upravo to je možda razlog zašto je ova tema bliska svakodnevnom životu, a čega se i zašto pivopije trebaju pribojavati objašnjeno je u videu:
GLAVNI SASTOJCI PIVA, autor: Petra Jovanović
EKSTREMNI VREMENSKI UVJETI U SVIJETU SMANJITI ĆE KOLIČINU KONZUMIRANOG PIVA ZA 16 % - ŠTO IZNOSI 29 MILIJARDI LITARA
Izvor: Steven J. Davis - "Climate impacts on beer supply"
Ekstremni klimatski uvjeti imaju utjecaja i na pivovare. Mnogi proizvođači, neovisno o veličini, muku muče s problemima u opskrbnom lancu. Sve manji i manji prinosi ječma i hmelja stvaraju probleme velikim, a pogotovo malim pivovarama bez ustaljenih distributera i sigurnih klijenata. Mnogi od njih "preživljavaju" poslužujući svoje pivo u vlastitim lokalima. Porast cijena, koji je rezultat težem pronalasku sirovina, sa sobom vodi i pad konzumacije. Takvi uvjeti na male pivare imaju značajan utjecaj.
Izvor: Facebook "Pivovara Podrum"
|
„Velika je to brojka, kod nas se promjena osjeti, ali se još držimo. Raspon neto cijena od prvog mjeseca 2022. do danas našeg baznog slada je 0.75 – 1.16 što je u postotku 54%.“ rekao je Darko iz Pivovare „Podrum“, prve Craftbeer pivovare u Karlovcu. Uz podizanje cijene, naveo je kako se promjena u kvaliteti slada itekako osjeti, ali dok god imaju mogućnost zamjene dobavljača te prilagodbe recepture, stvar je pod kontrolom. Koliko će to još trajati s obzirom na sve veće vremenske promjene, nije siguran, ali do sada, kako tvrdi, nisu imali većih problema s opskrbom. |
Dok se Pivovara Podrum sa situacijom bori zamjenom dobavljača, iz Pivovare Medvedgrad ne pokazuju strah za budućnost. Iako njihova istraživanja potvrđuju smanjenje proizvodnje hmelja zbog suša i klimatskih promjena, već su uspostavili dugogodišnje ugovore s dobavljačima, potvrdila nam je voditeljica marketinga, Ines Grgurević. Također je nadodala da pivarska industrija aktivno radi na razvoju novih sorti ječmenog slada koje nisu toliko ovisne o suši.
IAKO NEKE PIVOVARE JOŠ UVIJEK IMAJU SVE POD KONTROLOM, POLJOPRIVREDNICI NISU TE SREĆE
Klara Jurkić, vlasnica obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva u Daruvaru, podijelila je svoje dugogodišnje iskustvo s uzgojem ječma.
|
„Vlasnica sam OPG-a već godinama, obiteljski svi sudjelujemo, ali najviše sin i ja. Uzgajamo najviše žitarice… ali smo igrom slučaja neke 2018. uz pšenicu i kukuruz, pokušali uzgajati i ječam što se tek 2022. godine isplatilo kada su cijene naglo porasle radi nestašice. Mi smo, na svu sreću, već ranije počeli ulagati u kvalitetu i održivost uzgoja, ali ni nas klimatske promjene nisu zaobišle“, rekla je Klara. Dodala je kako se, usprkos privremenom uspjehu, ne planira još dugo baviti time. |
|
Ječam je popularna kultura za uzgoj u Hrvatskoj, iako se danas sve više ljudi odbija baviti njime. Razlog tome je što najveći dio ukupnog proizvedenog ječma završi u upravo ishrani stoke. Prema studiji koju su objavili znanstvenici s britanskog Sveučilišta Istočna Anglija, objavljenoj u časopisu "Nature Plants", samo se ječam najbolje kvalitete (manje od 20 posto ukupne globalne proizvodnje) koristi za pivo.
KOJA JE POVEZNICA IZMEĐU ŽITARICE JEČMA I RATA U UKRAJINI?
|
Nedostatak ječma izazvao je intenzivnu konkurenciju među pivovarama, što je rezultiralo povećanjem troškova nabave sirovina. Prema TISUP-u, u nekim slučajevima cijene ječma su se čak udvostručile, što je pridonijelo porastu cijena piva. Kao što se vidi iz grafa, najveći skok cijene, od 75%, zabilježen je 2022. godine. Razlog tome je početak rata u Ukrajini iste godine, gdje su obje zaraćene strane među najvećim proizvođačima žitarica u svijetu. Ukrajina je obustavila sav izvoz svojih žitarica, dok je Rusiji izvoz zabranjen sankcijama. |
"BOLJI HMELJ MOŽDA JE TEHNOLOGIJA O KOJOJ SE TEK PRIČA, ALI PRIČA O POBOLJŠANJU JEČMA VEĆ JE U TIJEKU"
Inga Kovačić Sindik, UN certificirani stručnjak za rješenja namijenjena
ublažavanju posljedica klimatskih promjena
ublažavanju posljedica klimatskih promjena
„Obzirom da je pivarstvo važna grana gospodarstva u velikom broju razvijenih zemalja svijeta, nije čudno da se ovim problemom počelo baviti na različitim gospodarskim te stručno - znanstvenim nivoima.“ rekla je Inga i dodala kako se radi na tome da se nove biljke mogu uzgajati kao pokrovni usjev, što znači da mogu spriječiti eroziju, poboljšati zdravlje tla i zadržati ugljik pohranjen u tlu.
|
Izvor: privatna arhiva
|
Za ljubitelje piva i pivara, ključno je osloniti se na učinkovitu suradnju između pivara i poljoprivrednika te ubrzan pronalazak široko prihvaćenih rješenja. Njihova zajednička inicijativa igra ključnu ulogu u očuvanju i unapređenju pivske industrije, s fokusom na kvalitetu proizvoda i podršku lokalnim gospodarskim sustavima. Kroz zajedničke napore, ljubitelji piva mogu aktivno sudjelovati u održivom razvoju industrije, čime se osigurava da će ljubav prema pivu ostati prisutna ne samo u čaši, već i u ekonomskim i proizvodnim aspektima zajednice.
KRIZA U KOŠNICI: KLIMATSKE PROMJENE KAO PRIJETNJA PČELARSTVU
U košnicama dolazi do promjena koje ne mirišu na med, već na sušu i vrućine. Slatki zalogaji meda ubrzo bi mogli postati samo lijepe uspomene. Kao i brojne druge namirnice, med je žrtva klimatskih promjena, a pčele i pčelari svakodnevno se suočavaju sa sve većim i težim izazovima. Hoće li uspjeti pronaći način da očuvaju svoj medeni raj ili će klimatske promjene ipak pobijediti ovu borbu?
Budimo zahvalni pčeli, jer bez nje med nikad ne bismo jeli!
ZAŠTO SU NAM PČELE VAŽNE?
Pčele su nezamjenjivi oprašivači i ključni faktor za preživljavanje ljudske populacije. Potrebne su za opstanak 84% poljoprivrednih vrsta, a o njihovu oprašivanju ovisi i 76% proizvodnje hrane. Sposobne su nositi više peludi i posjetiti više cvjetova od svih drugih oprašivača, poput leptira ili osa. Samo u Europi postoji više od dvije tisuće vrsta pčela, a u Hrvatskoj obitava 725 vrsta.
Hrana koju pčele oprašuju čini 1/3 naše prehrane, od voća i povrća, pa sve do mesa. Pčele oprašivanjem biljaka oprašuju i biljke koje jedu životinje, čije meso kasnije konzumiraju ljudi.
Hrana koju pčele oprašuju čini 1/3 naše prehrane, od voća i povrća, pa sve do mesa. Pčele oprašivanjem biljaka oprašuju i biljke koje jedu životinje, čije meso kasnije konzumiraju ljudi.
ZAŠTO NAM JE MED VAŽAN?
Med je vrhunski 100% prirodni proizvod i pravi eliksir za ljudski organizam. Osim što jača imunitet, med pomaže u borbi protiv bolesti, povećava energiju, osigurava bolji san, ali pomaže i u sprječavanju raka.
Med je niskokaloričan pripravak, ali sadrži visoku energetsku vrijednost. Ne sadrži masti, niti kolesterol, ali je pun vitamina. Njegova konzumacija preporučuje se svaki dan, svim dobnim skupinama, jer svakodnevnim korištenjem znatno poboljšava zdravlje.
Postoji puno vrsta meda, a svaka vrsta ima posebnu ulogu i funkciju u jačanju i očuvanju zdravlja. Tako, livadni (cvjetni) med, vraća energiju, med od kestena poboljšava probavu, cirkulaciju i krvni tlak, a bagremov med rješava nesanicu, nagomilani stres i tjeskobu.
Med je niskokaloričan pripravak, ali sadrži visoku energetsku vrijednost. Ne sadrži masti, niti kolesterol, ali je pun vitamina. Njegova konzumacija preporučuje se svaki dan, svim dobnim skupinama, jer svakodnevnim korištenjem znatno poboljšava zdravlje.
Postoji puno vrsta meda, a svaka vrsta ima posebnu ulogu i funkciju u jačanju i očuvanju zdravlja. Tako, livadni (cvjetni) med, vraća energiju, med od kestena poboljšava probavu, cirkulaciju i krvni tlak, a bagremov med rješava nesanicu, nagomilani stres i tjeskobu.
ZAŠTO SU KLIMATSKE PROMJENE PRIJETNJA PČELARSTVU?
PČELARSKE UDRUGE U HRVATSKOJ
Hrvatski pčelarski savez danas ima gotovo 7000 članova iz 150 udruga. Jedna od udruga koju smo imali priliku posjetiti jest Pčelarsko društvo Zagreb. Njihov primarni cilj je unapređenje pčelarstva i okupljanje građana radi poticanja uzgoja pčele, a u razgovoru smo otkrili njihova stajališta kada je riječ o utjecaju klimatskih promjena na pčelarstvo.
Još jedna pčelarska udruga s kojom smo imali priliku razgovarati jest Pčelarska udruga “Lipa” Koprivnica te nam je predsjednik udruge, Zdenko Lončarić, također odgovorio na nekoliko pitanja o utjecaju klimatskih promjena na pčelarstvo.
Još jedna pčelarska udruga s kojom smo imali priliku razgovarati jest Pčelarska udruga “Lipa” Koprivnica te nam je predsjednik udruge, Zdenko Lončarić, također odgovorio na nekoliko pitanja o utjecaju klimatskih promjena na pčelarstvo.
Izvor: privatna arhiva
Na samom početku Lončarić je objasnio važnost pčela. Naglasio je njihovu ulogu u oprašivanju, ali i u očuvanju raznolikosti biljnog svijeta. Također je objasnio kako pčele nisu važne samo za ekosustav, već imaju i značajan ekonomski utjecaj.
“Proizvodnja meda, voska, propolisa i drugih pčelinjih proizvoda doprinosi ekonomiji. Također, polinizacija koju obavljaju pčele pomaže u održavanju produktivnosti poljoprivrednih usjeva što ima ogroman ekonomski značaj”, rekao nam je Lončarić.
Član Pčelarske udruge Zagreb, Ante Štavun, naglasio je kako proizvodnja meda varira te ovisi o uvjetima u prirodi.
“Ukoliko se pokaže da je vrijeme dobro, odnosno pogoduje cvat te nema mrazova koji će uništiti cvat, tada će proizvodnja biti dobra. Proizvodnja meda zapravo varira iz godine u godinu. Čak se ponekad zna dogoditi da samo brinemo o pčelama kroz godinu, a proizvodnja je nula. Samim time, to ne ovisi previše o pčelaru, već o višoj sili, odnosno o klimatskim promjenama”, objasnio nam je Štavun.
Lončarić objašnjava kako klimatske promjene mogu izazvati promjene u sezonskim obrascima cvatnje biljaka. Samim time, ranije ili kasnije cvatnje mogu poremetiti usklađenost između cvjetova i pčela koje ih oprašuju, što može smanjiti količinu nektara dostupnog za prikupljanje. Osim toga, uslijed klimatskih promjena dolazi do povećane prisutnosti štetnika i bolesti.
“Topliji uvjeti mogu stvoriti povoljne uvjete za razmnožavanje štetnika i bolesti koji napadaju pčelinje zajednice. To može smanjiti brojnost pčelinjih zajednica i njihovu produktivnost”, objasnio je Lončarić.
“Proizvodnja meda, voska, propolisa i drugih pčelinjih proizvoda doprinosi ekonomiji. Također, polinizacija koju obavljaju pčele pomaže u održavanju produktivnosti poljoprivrednih usjeva što ima ogroman ekonomski značaj”, rekao nam je Lončarić.
Član Pčelarske udruge Zagreb, Ante Štavun, naglasio je kako proizvodnja meda varira te ovisi o uvjetima u prirodi.
“Ukoliko se pokaže da je vrijeme dobro, odnosno pogoduje cvat te nema mrazova koji će uništiti cvat, tada će proizvodnja biti dobra. Proizvodnja meda zapravo varira iz godine u godinu. Čak se ponekad zna dogoditi da samo brinemo o pčelama kroz godinu, a proizvodnja je nula. Samim time, to ne ovisi previše o pčelaru, već o višoj sili, odnosno o klimatskim promjenama”, objasnio nam je Štavun.
Lončarić objašnjava kako klimatske promjene mogu izazvati promjene u sezonskim obrascima cvatnje biljaka. Samim time, ranije ili kasnije cvatnje mogu poremetiti usklađenost između cvjetova i pčela koje ih oprašuju, što može smanjiti količinu nektara dostupnog za prikupljanje. Osim toga, uslijed klimatskih promjena dolazi do povećane prisutnosti štetnika i bolesti.
“Topliji uvjeti mogu stvoriti povoljne uvjete za razmnožavanje štetnika i bolesti koji napadaju pčelinje zajednice. To može smanjiti brojnost pčelinjih zajednica i njihovu produktivnost”, objasnio je Lončarić.
Izvor: privatna arhiva
|
Osim smanjenja pčelinjih zajednica, moguće je da se smanji i bioraznolikost. Naime, Lončarić objašnjava kako klimatske promjene mogu utjecati na biljne vrste koje su ključne za prehranu pčela, a smanjenje bioraznolikosti može ih učiniti osjetljivijima na bolesti. Naglašava da se pčelari suočavaju s brojnim izazovima, a još jedan od njih jest migracija košnica. |
“Pčelari se sve više prisiljavaju na migraciju svojih košnica kako bi pronašli bolje uvjete za prikupljanje nektara i pelud što može biti logistički i financijski izazovno”, nadodao je Lončarić.
Samim time, možemo zaključiti da je utjecaj klimatskih promjena poprilično velik. Također, Štavun naglašava da određene vrste biljaka i područja koja su nekada bila medonosna sada pak više nisu.
“Mičemo se s tih lokacija i tražimo nove lokacije. Neke vrste biljaka koje unazad dvadeset godina nisu bile interesantne, sada nam predstavljaju oslonac za proizvodnju”, rekao nam je Štavun.
Iako naglašava kako je utjecaj klimatskih promjena na pčelarstvo globalni problem, Štavun smatra kako svatko od nas može doprinijeti zaštiti pčela.
“Ono što je najbitnije jest smanjiti korištenje kemijskih sredstava i održavati medonosne kulture”, zaključio je Štavun.
Nesumnjivo je da je pčelarstvo istinski ugroženo uslijed klimatskih promjena te da je njegova budućnost podložna nizu izazova, a Lončarić navodi kakve mjere ćemo trebati poduzeti u budućnosti.
Samim time, možemo zaključiti da je utjecaj klimatskih promjena poprilično velik. Također, Štavun naglašava da određene vrste biljaka i područja koja su nekada bila medonosna sada pak više nisu.
“Mičemo se s tih lokacija i tražimo nove lokacije. Neke vrste biljaka koje unazad dvadeset godina nisu bile interesantne, sada nam predstavljaju oslonac za proizvodnju”, rekao nam je Štavun.
Iako naglašava kako je utjecaj klimatskih promjena na pčelarstvo globalni problem, Štavun smatra kako svatko od nas može doprinijeti zaštiti pčela.
“Ono što je najbitnije jest smanjiti korištenje kemijskih sredstava i održavati medonosne kulture”, zaključio je Štavun.
Nesumnjivo je da je pčelarstvo istinski ugroženo uslijed klimatskih promjena te da je njegova budućnost podložna nizu izazova, a Lončarić navodi kakve mjere ćemo trebati poduzeti u budućnosti.
"Budućnost pčelarstva bit će izazovna."
“Što se tiče budućnosti pčelarstva, ona će vjerojatno biti izazovna i zahtijevat će prilagodbe. Pčelari će morati uložiti dodatne napore kako bi zaštitili svoje pčelinje zajednice od ekstremnih uvjeta, bolesti i štetnika. Također će biti važno promicati očuvanje i obnovu prirodnih staništa za pčele te poticati održive poljoprivredne prakse koje štite pčelinje populacije. Budućnost pčelarstva će ovisiti o našoj sposobnosti da se prilagodimo klimatskim promjenama i usvojimo održive prakse koje podržavaju pčelarstvo”, zaključio je Lončarić.
Kako bi se uspješno prilagodili klimatskim promjenama potrebna nam je edukacija. Lončarić navodi edukaciju kao jedan od ključnih koraka u cilju očuvanja pčelarstva, a Pčelarska udruga “Lipa” Koprivnica često provodi kratke edukacije o pčelarstvu na poziv lokalnih škola.
“Edukacije se sastoje od upoznavanja djece sa pčelinjim nastambama i ulogama pčela u prirodi i pčelinjoj zajednici. Također ih nastojimo informirati o opasnostima uznemiravanja pčelinjih nastamba jer djeca su ipak djeca. Nažalost, imamo mi i veliku djecu koja znaju da uznemiravaju pčelice zimi kada je to itekako pogubno za pčelinje zajednice.”
Kako bi se uspješno prilagodili klimatskim promjenama potrebna nam je edukacija. Lončarić navodi edukaciju kao jedan od ključnih koraka u cilju očuvanja pčelarstva, a Pčelarska udruga “Lipa” Koprivnica često provodi kratke edukacije o pčelarstvu na poziv lokalnih škola.
“Edukacije se sastoje od upoznavanja djece sa pčelinjim nastambama i ulogama pčela u prirodi i pčelinjoj zajednici. Također ih nastojimo informirati o opasnostima uznemiravanja pčelinjih nastamba jer djeca su ipak djeca. Nažalost, imamo mi i veliku djecu koja znaju da uznemiravaju pčelice zimi kada je to itekako pogubno za pčelinje zajednice.”
Izvor: privatna arhiva
EDUKATIVNI PČELARSKI IZLETI
Pčelarsko društvo Zagreb često organizira izlete na kojima članovi imaju priliku naučiti nešto novo, a uz to se i jako dobro zabaviti. Pčelari kroz razgovor i dijeljenje različitih iskustva mogu naučiti puno novih stvari, a na svakom izletu imaju priliku za nova saznanja o pčelarstvu i zanimljiva druženja. Ovakve izlete organiziraju sve češće jer na taj način upoznaju nove pčelare, proširuju svoje znanje i potiču uzgoj pčela.
S obzirom na istaknutu važnost edukacije u borbi protiv klimatskih promjena, u nastavku izdvajamo samo neke od načina na koje svatko od nas može pomoći pčelama i pridonijeti njihovoj zaštiti.
