‘Možeš li mi napisati rad za školu?’, pitale smo ChatGPT - sustav umjetne inteligencije koji je dostupan na internetu. ‘Tu sam kako bih vam pomogao razumjeti i kako bih vas vodio kroz vaš školski zadatak, ali ne mogu ga napisati umjesto vas. Molim vas da mi kažete temu ili konkretne upute koje imate, i dat ću sve od sebe da vam pomognem’, odgovorio nam je. No, nije bio posve iskren. ‘Napiši esej o Hamletu’, uputile smo ga. U manje od trideset sekundi dobile smo kratki sastavak. Uz nekoliko dodatnih smjernica, umjetna inteligencija napisala je tekst s kojim bi mnogi nastavnici vjerojatno bili i više nego zadovoljni.
KAKO se koristi chatgpt?
Tvorci ChatGPT-a možda ga nisu zamislili kao sredstvo varanja u školama, ali ovaj sustav prilično dobro tome služi. Učenici i studenti znaju da umjetna inteligencija može pisati zadaće i radove umjesto njih. No, znaju li nastavnici da je peticu koju su dodijelili lukavom učeniku, možda zaslužila umjetna inteligencija?
nastavnici, znate li koga ocjenjujete? |
Sve je teže razlikovati tekstove koji su pisani pomoću umjetne inteligencije od onih koje je smislio čovjek. U današnje vrijeme neki se više ne trude ni započeti pisati sami, kada imaju svu pomoć koju im pruža umjetna inteligencija. Kako uopće provjeriti tko je pravi autor teksta? Postoje programi na internetu koji mogu otkriti je li rad napisan korištenjem umjetne inteligencije. No, hrvatski jezik još im je stran, a upitna je i njihova pouzdanost.
|
Novinarka New York Timesa Natasha Singer, piše o svom pokušaju prijave za fakultet uz pomoć umjetne inteligencije. Kroz istraživanje je zaključila da umjetna inteligencija većinu riječi i rečenica ne stavlja u odgovarajući kontekst, već piše po zadanim pretpostavkama. Ovaj je novinarka koristila HuggingChat i Bard kao dva alata za pisanje. Bard se pokazao kao lošiji jer nije pružio odgovore temeljene na preferencijama koje su prethodno bile zadane. Taj je alat pisao rječnikom koji bi jedan srednjoškolac teško mogao razumjeti, a to moglo biti sumnjivo u prijavi za fakultet. No koliko su zapravo profesori i nadležni svjesni da je učenik koristio takve alate? Studenti su se nekada prijavljivali “svojim riječima”, a sada to nije više tako.
Nastavnici koji znaju što sve može umjetna inteligencija, provjeravaju radove svojih učenika i studenata. Neki ih uspijevaju i razotkriti. No, golim okom, gotovo je nemoguće raspoznati je li pri pisanju korišten AI. Također, učenik može koristiti chatbot samo za neke dijelove rada. Ili samo kao pomoć pri objašnjavanju nekih pojmova. S obzirom na to da nastavnici u Hrvatskoj nemaju dobre alate kojima to mogu provjeriti, a neki nemaju ni dovoljno znanja o tehnologiji, mnogi slučajevi varanja provlače se ispod radara. Možda neki nemaju volje provjeravati autentičnost radova, a nekima je možda svejedno je li se učenik koristio takvim alatima. Na kraju krajeva, u hrvatskim školama i sveučilištima još ne postoji jedinstvena politika korištenja umjetne inteligencije koja bi odredila što je dozvoljeno, a što nije.
Nastavnici koji znaju što sve može umjetna inteligencija, provjeravaju radove svojih učenika i studenata. Neki ih uspijevaju i razotkriti. No, golim okom, gotovo je nemoguće raspoznati je li pri pisanju korišten AI. Također, učenik može koristiti chatbot samo za neke dijelove rada. Ili samo kao pomoć pri objašnjavanju nekih pojmova. S obzirom na to da nastavnici u Hrvatskoj nemaju dobre alate kojima to mogu provjeriti, a neki nemaju ni dovoljno znanja o tehnologiji, mnogi slučajevi varanja provlače se ispod radara. Možda neki nemaju volje provjeravati autentičnost radova, a nekima je možda svejedno je li se učenik koristio takvim alatima. Na kraju krajeva, u hrvatskim školama i sveučilištima još ne postoji jedinstvena politika korištenja umjetne inteligencije koja bi odredila što je dozvoljeno, a što nije.
'Srceparajuće je to što studenti ne žele sami napisati zašto se žele prijaviti za određeni studij, već im to piše neki računalni sustav. Time je zaustavljen razvoj kritičkog mišljenja i pripovijedanja studenata.'
- Profesor s fakulteta Dartmouth za New York Times
'chatgpt redovito daje
krive odgovore'
'Zasada se nije dogodila tako revolucionarna promjena. U međuvremenu su se pojavile manjkavosti tih sustava koje ranije nismo poznavali'.
O tome koliko je ChatGPT zapravo dobra pomoć studentima i kada ga je pošteno, a kada nepošteno koristiti, govori profesor statistike Vatroslav Jelovica, s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.
Copy-paste s chat-gpt-aSegment edukacije o umjetnoj inteligenciji u obrazovanju još uvijek je onaj dio slagalice koji nedostaje. Profesorica mag. math. Josipa Perkov smatra da bi bilo korisno naučiti integrirati alate umjetne inteligencije u nastavu. To bi i studentima i profesorima bilo od pomoći. „Mislim da bi se nastavnici i profesori trebali što prije educirati o alatima generativne umjetne inteligencije jer im takvi alati mogu značajno pomoći u administrativnim poslovima, nastavnim poslovima (npr. pisanje syllabusa, nastavnih lekcija, kriterija ocjenjivanja, kreiranje kvizova znanja) i znanstvenom radu (pretraživanje i sažimanje relevantne literature)“ Profesorica Perkov radi na Sveučilištu u Zadru. Ondje su, kaže, dobili u svibnju prošle godine upute iz rektorata vezano za korištenje alata umjetne inteligencije. Neetično ponašanje koristeći te alate ima svoje posljedice. „Svi oblici neetičnog ponašanja trebaju rezultirati negativnom ocjenom u kolegiju bez mogućnosti nadoknade ili popravka“ Prvom kršenju pravila o korištenju umjetne inteligencije svjedočila je i sama profesorica. Studenticu je samo upozorila i uputila ju je da rad napiše novi rad na etičan način. „Naime, uvijek od studenata tražim da koriste neki od sustava citiranja (harvardski ili oxfordski) prilikom pisanja svojih seminara. Prilikom pregleda seminara prvo pregledam popis literature kako bih utvrdila jesu li koristili definirani minimum znanstvenih članaka, a zatim pokušam procijeniti kvalitetu odabranih članaka kako bih mogla percipirati kakvu su studenti imali podlogu prilikom kreiranja svojih mišljenja i stavova. Upravo taj prvi korak kod te studentice mi je jasno dao do znanja da je ta studentica samo napravila copy-paste iz nekog od alata umjetne inteligencije jer je u svom popisu literature imala nepostojeće znanstvene članke“. |
Veću kaznu joj nije dala jer ni studenti nisu, kaže, dovoljno upoznati sa svim karakteristikama alata umjetne inteligencije.
„Naši studenti trenutno nisu formalno educirani o korištenju i citiranju alata generativne umjetne inteligencije što svakako planiram promijeniti u ovoj akademskoj godini“ Ne bi imala ništa protiv ako studenti te alate koriste u svojim radovima ukoliko je navedeno u kolikoj mjeri i za što je točno korišteno. „Mislim da bi studenti trebali biti educirani o tome kako etički koristiti takve alate jer najnovija istraživanja pokazuju da studenti mogu imati velike koristi pri učenju uz takve alate. Pri tom mislim i na učenje kako pisati eseje, seminare, kritičke osvrte, počevši od brainstorminga ideja za same radove, pa sve do provjere gramatike i konzistentnosti u radu“ Novitet koji je Sveučilište u Zadru uvelo jest korištenje sustava Turnitin koji prepoznaje radove nastale pomoću ChatGPT-a. Studente će time „držati“ pod budnim okom kako ipak do prevare ne bi došlo. |
UHVAĆENA NA DJELU
KADA TE krivo OPTUŽE...
Razgovarali smo s američkom novinarkom koja je prošla neugodnu situaciju. Njezinu su kćer lažno optužili da je pri pisanju rada koristila umjetnu inteligenciju. Cijelu je priču podijelila s nama.
Globalna tvrtka po imenu Turnitin kreirala je detektor za prepoznavanje umjetne inteligencije u pisanim radovima. Turnitin već godinama pruža razne online alate u svrhu obrazovanja. Kada je tvrtka izbacila novi detektor, imala je povjerenje mnogih nastavnika. U to vrijeme, detektor je tek nedavno ugledao svijetlo dana. Naša sugovornica tvrdi da još nije bio usavršen.
'Iz Turnitin-a su tvrdili da ima 98 posto točnosti. Mm-hmm (ironično) Znate, imam iskustva u digitalnom poduzetništvu i tehnologiji. I kad god imate nešto novo, ništa nije 98 posto. To je nemoguće', ističe Amerikanka. Njezina je kći predala svoj rad iz engleskog, koji su provukli kroz spomenuti detektor. A on ju je optužio za korištenje umjetne inteligencije. 'Koristila je aplikaciju Grammarly. Ali to je sve što je učinila. I to im je bilo dopušteno', prepričava novinarka. Međutim, profesor se čvrsto pouzdavao u internetski program i nije joj vjerovao. Uostalom, kako bi učenica uopće mogla dokazati autentičnost svojega rada? |
'Nikoga nije briga, a ti se opravdavaš. Problem s Turnitinom i s umjetnom inteligencijom je da nema dokaza. To je interni algoritam', objašnjava sugovornica.
'Zamislite. Prijavljujete se na fakultete. A fakulteti će pitati: jeste li ikada bili optuženi za varanje? Dakle, ovo je stvarno ozbiljan problem', kaže nam. Nasreću, djevojka je shvatila kako može dokazati da nije koristila umjetnu inteligenciju. Cijeli je rad pisala u Google dokumentu, koji bilježi povijest svega što se zapiše. No, ovakve se situacije događaju i drugima, koji možda ne uspiju ništa dokazati. Dug je put do usavršavanja detekcije umjetne inteligencije, a ona se svakim danom sve više razvija. Postavlja se pitanje, hoće li nastavnici uopće vjerovati učenicima. Postoji opravdan razlog za sumnju u autentičnost njihovih radova, ali gdje povući granicu? Kada vjerovati tehnologiji, a kada učeniku? |
KAKO SE SNALAZE U AMERICI?
SAD jedne su od država predvodnica razvoja umjetne inteligencije. Amerikanci su tvorci brojnih popularnih chatbotova, a među njima je i zvijezda AI tehnologije ChatGPT. Američka novinarka dala nam je uvid u to kakvo se tamo odnosi prema umjetnoj inteligenciji u obrazovanju
|
Hrvatska možda ne 'trza' na sve veću uporabu umjetne inteligencije kod učenika i studenata, ali za utjehu (ili razočaranje), ni Amerikanci se nisu u potpunosti snašli. Imale smo priliku razgovarati s američkom novinarkom koja nam je ispričala kakvo je tamo stanje.
'Sjedinjene Države nisu još sve pohvatale. Tehnologija je tako nova i tako se razvija. Čak i interno, unutar obrazovanja različita sveučilišta postavljaju različite vrste pravila i politika za umjetnu inteligenciju', kaže. Za razliku od Hrvatske, ondje se barem vode rasprave o tome kako se odnositi prema umjetnoj inteligenciji u polju obrazovanja. No, nisu se uspjeli usuglasiti. 'Upoznala sam dekana jednog koledža i rekao mi je da svaki odjel može kreirati vlastitu politiku kada je u pitanju umjetna inteligencija. I to je studentima tako zbunjujuće', primjećuje novinarka. |
Josipa Milavić i Kristina Petek
NOVA BUDUĆNOST OBRAZOVANJA
„Treba znati granicu koja dijeli nas ljude kao bića sa sviješću, osjećajima, emocijama i umjetnu inteligenciju koja je ništa drugo nego beskonačan niz nula i jedinica te je tu samo kako bi olakšala naš svakodnevni život“ rekao nam je student Bruno Gugo sa Fakulteta strojarstva i brodogradnje
Utjecaj umjetne inteligencije sve je veći u svim područjima. Obrazovanje je, zbog nje, postalo puno jednostavnije. Koliko je to zapravo dobro? Studenti i učenici sada mogu koristiti alate poput Chat GPT-ja za pisanje zadaća, radova, pa čak i na ispitima. Dakako, postoje i druge aplikacije umjetne inteligencije za pomoć u nastavi. Neke od njih su PhotoMath, Seek by iNaturalist, Duolingo, MuseNet te Socratic i Brainly. Student Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, Bruno Gugo, odabrao je na trećoj godini smjer robotike. Na taj je način on prisiljen koristiti umjetnu inteligenciju, ali zna kako ju pravilno iskoristiti.
|
“Od alata umjetne inteligencije koristim Chat GPT i GooglePhoto Lens. Chat GPT koristim uglavnom kao debbuger, to jest, ako se ako ne mogu pronaći grešku pri pisanju nekog koda, taj kod jednostavno kopiram i zalijepim u Chat GPT te on automatski ispravlja sve greške. Google Lens dosta rjeđe koristim, ali zna biti jako koristan, pogotovo kad se susrećem u laboratoriju sa stvarima koje prvi put vidim. Google Lens-om tada vrlo jednostavno uslikam i otkrijem o kojim je, na primjer elektroničkim komponentama riječ i čemu služe” rekao je Bruno kada koristi sredstva umjetne inteligencije i uveo nas u smjer robotike.
|
Ljudi koji su studirali prije 20 godina začudili bi se kada bi vidjeli kako nam je obrazovanje danas olakšano. Zamislite da morate pretraživati knjižnice, iščitavati knjige koje u jednom trenu morate vratiti, a za rješavanje određenih zadataka biti oslonjeni na profesore ili kolege koji znaju dobro objasniti. Danas, zahvaljujući internetu, imamo razne tutorial-e u kojima profesori objašnjavaju određeno gradivo, literaturu na svakom koraku i, nekima najvažnije, pregršt aplikacija koje su korisne za obrazovanje. Te aplikacije funkcioniraju pomoću umjetne inteligencije, i za par sekundi može nam dati odgovor koji nam treba.
Ljudi koji su studirali prije 20 godina začudili bi se kada bi vidjeli kako nam je obrazovanje danas olakšano. Zamislite da morate pretraživati knjižnice, iščitavati knjige koje u jednom trenu morate vratiti, a za rješavanje određenih zadataka biti oslonjeni na profesore ili kolege koji znaju dobro objasniti. Danas, zahvaljujući internetu, imamo razne tutorial-e u kojima profesori objašnjavaju određeno gradivo, literaturu na svakom koraku i, nekima najvažnije, pregršt aplikacija koje su korisne za obrazovanje. Te aplikacije funkcioniraju pomoću umjetne inteligencije, i za par sekundi može nam dati odgovor koji nam treba.
DULINGO |
PHOTOMATH |
BRAINLY |
|
|
|
Dvije aplikacije koje zasigurno svi znate, ali ne znate da su aplikacije umjetne inteligencije, su PhotoMath i Duolingo. PhotoMath pomaže u rješavanju matematičkih zadataka, a matematički problem možete “skenirati” pomoću aplikacije koja će ga riješiti i nakon toga će vam ponuditi cijeli postupak rješavanja. Zgodno, zar ne? Duolingo je pak aplikacija za učenje stranih jezika. Možete izabrati jedan od 39 jezika, a aplikacija funkcionira tako da barem jednom svaki dan morate odraditi lekciju ili više njih. Ovo je aplikacija koja vas zaista motivira da nešto naučite, a to ćete moći vidjeti i dobivanjem maila ako se na pojavite jedan dan. Skupljate značkice, novčiće i vatrice za obavljanje ovih zadataka. Zadatci se sastoje od prijevoda sa engleskog na odabrani jezik ili obrnuto, glasovnih vježbi, i različitih interaktivnih igara u kojima se natječete protiv drugih korisnika.
Google-ova aplikacija Socratic korisna je za učenje različitih područja, |
poput geometrije, trigonometrije, biologije, kemije, fizike i tako dalje. Socratic daje vizualna objašnjenja nekih važnih lekcija za svaki predmet. Korištenje ove aplikacije može biti problem ako ne poznajete engleski jezik jer nema lekcija na hrvatskom jeziku.
Brainly je online platforma koja omogućuje korisnicima postavljanje pitanja i dobivanje odgovora od zajednice korisnika. Glavni fokus platforme je na edukaciji, pružajući podršku u učenju i razmjeni znanja među korisnicima. Može se koristiti za pitanja iz različitih školskih predmeta, a korisnici mogu ocjenjivati i komentirati odgovore drugih. Osim toga, platforma nudi različite resurse poput tutorijala, vodiča i objašnjenja kako bi pomogla korisnicima u razumijevanju gradiva. Važno je koristiti Brainly odgovorno, kao dodatak učenju, uz svijest o tome da se neki odgovori mogu razlikovati u točnosti i preciznosti. |
prednosti i mane
Prednosti umjetne inteligencije su individualizirano učenje prilagođeno učenikovim snagama, slabostima, talentima i izazovima, obrazovanje je dostupno bilo kada, iskustvo učenja studentima i učenicima s teškoćama u razvoju je poboljšano, a profesorima se personalizira pristup podučavanju. Umjetna inteligencija je jako korisna, ali do koje granice? Negativni aspekti umjetne inteligencije u obrazovanju su ovisnost koju ova tehnologija može izazvati, mnogi obrazovni sustavi nemaju mogućnost financirati umjetnu inteligenciju da bi se ona pravilno koristila te se postavljaju etička i moralna pitanja.
Bruno nam je objasnio i što rade na smjeru robotike. 'Prije svega, bavimo se učenjem kako roboti funkcioniraju: kako se kreću, što ih pogoni, koja ograničenja imaju i tako dalje. U zadnje vrijeme smo ih počeli i sami programirati da obavljaju neke jednostavnije zadatke. Između ostalog učimo programirati i PLC-ove (programabilne logičke kontrolere) te mikroračunala kao što je Arduino', rekao je Bruno. Dodao je da u tu svrhu koriste ChatGPT za brzo i efikasno ispravljanje kodova, ponekad i za brzi izvor tehničkih informacija.
Bruno nam je objasnio i što rade na smjeru robotike. 'Prije svega, bavimo se učenjem kako roboti funkcioniraju: kako se kreću, što ih pogoni, koja ograničenja imaju i tako dalje. U zadnje vrijeme smo ih počeli i sami programirati da obavljaju neke jednostavnije zadatke. Između ostalog učimo programirati i PLC-ove (programabilne logičke kontrolere) te mikroračunala kao što je Arduino', rekao je Bruno. Dodao je da u tu svrhu koriste ChatGPT za brzo i efikasno ispravljanje kodova, ponekad i za brzi izvor tehničkih informacija.
ANKETA: ŠTO STUDENTI KAŽU?
etično ili ne?
Alati umjetne inteligencije opasni su za obrazovanje zbog mogućeg plagiranja i tu se postavlja pitanje etičnosti. Ovako nešto još nije regulirano u hrvatskom obrazovanju.
'Umjetna inteligencija će sve više ulaziti u naše živote i bit će neizbježna, samo treba znati granicu. Granica koja dijeli nas ljude kao bića sa sviješću, osjećajima, emocijama i umjetnu inteligenciju koja je ništa drugo nego beskonačan niz nula i jedinica te je tu samo kako bi olakšala (naglasak na olakšala) naš svakodnevni život', smatra Bruno. Dodaje i da je 'proces učenja definitivno olakšan, ali u drugu ruku umjetna inteligencija sposobna je napisati cijeli završni rad'. 'Studenti sada to počinju koristiti što je pomalo zabrinjavajuće. Što se tiče robotike, najveći izazov, po mom mišljenju, je znati kada i kako koristiti umjetnu inteligenciju“. Umjetna inteligencija mogla bi preuzeti veliku ulogu u obrazovnom sustavu budućnosti. Teško je predvidjeti takve stvari, ali korištenje umjetne inteligencije zasigurno će u jednom trenu morati biti regulirano zakonom. U protivnom bi situacija u obrazovanju mogla eskalirati tako da bi svi dobivali diplome na osnovu nje. A tada će se postavljati pitanje kakve stručnjake zapravo imamo. |
Tea Dizdar i Franka Kopilaš