Piše: Matea Bahovec 

ChatGPT - rješenje za studentske probleme

“AI generated” videozapisi, budućnost, novost, računala, roboti, znanstvenici, istraživači asocijacije su studenata na pojam umjetne inteligencije. Ipak, najviše njih na prvo mjesto stavilo je ChatGPT.  ​
ChatGPT jedan je od najpopularnijih jezičnih modela umjetne inteligencije. Predstavljen je u studenom 2022. I ubrzo postao vruća tema u akademskoj zajednici. Čim su studenti shvatili kako se ChatGPT koristi i što sve može, brže bolje su ga počeli koristiti za pisanje eseja, završnih, pa čak i diplomskih radova.  
Foto: Freepik.com ​
Već u prvoj godini, ChatGPT je koristila gotovo trećina studenata u svijetu. Rezultat je to istraživanja portala Intelligent. 
Osim što studenti radi uporabe ChatGPT-a za akademske zadatke mogu dobiti stroge kazne pa čak i biti izbačeni s fakulteta, on će im često ponuditi netočne podatke ili nepostojeće poveznice. Modeli kao što je ChatGPT na temelju velike baze podataka i konteksta samo predviđaju kako bi odgovor trebao izgledati. Neki profesori upravo na taj način prepoznaju plagijat pa se petica u sekundi pretvori u pad.
“Koristim ChatGPT kad nisam sigurna oko nekog odgovora, iako je često u krivu. Dobar je za prijedlog nekih ideja, ali nije dobro koristiti ga za neke konkretne stvari.”, rekla je studentica novinarstva Iva Sorić te dodala “Rečenice su nejasne i ne postoji točan izvor". ​
​Alati umjetne inteligencije funkcioniraju na temelju velike baze podataka i predviđanja kako odgovori trebaju izgledati. Oni ne razlikuju slične pojmove i automatizirano odgovaraju. Čini li ih to doista inteligentnim? ​
“Kod ChatGPT-ja ne smijemo zaboraviti da on niti nije uvijek u pravu, zapravo u jednoj studiji pokazalo se da verzija 3.5 griješi u 36 posto slučajeva. I to je dosta, nije to malo pogrešaka. To se mora znati i moramo na to paziti.”, izjavio je glavni direktor za znanost Grupe Renault i stručnjak za interakciju čovjeka i stroja Luc Julia za Večernji list. ​
Foto: Freepik.com 
U razgovoru sa studentima Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, može se zaključiti kako većina njih smatra da ChatGPT jest alat koji im može pomoći u akademskom poslu, a evo i kakav je njihov stav prema njoj i ju oni koriste. Neki od studenata svoje su izjave dali u audio obliku, a neki su htjeli ostati anonimni.
David Vodopija, FER
 “Super je kada mi brzo treba neka informacija, a ne moram potrošiti pola sata da ju pronađem.” ​
Anonimni sugovornik
Andrijana Rutić, FPZG
“Imala sam jedan projekt i za taj projekt sam trebala vizualno osmisliti kako će izgledati. Pomoću jedne stranice koja stvara fotografije prema opisu, unijela sam opis i dobila predložak prezentacije.”​
Anonimni sugovornik
“Umjetna inteligencija u obrazovanju može pomoći više nego odmoći. Ona nikada neće moći zamijeniti nas u smislu razmišljanja, prosuđivanja, pisanja radova, ali može nam pomoći u sažimanju misli ili pronalasku drugačijih perspektiva.”  
Ela Hamzić, FPZG
Iako može pomoći u radu, studenti su se složili kako se ne bi smjela zlouporabiti za akademske radove i zadaće. Evo njihovih izjava:
  
“Umjetna inteligencija treba raditi s ljudima, a ne umjesto njih.” 
 
“Malo je zastrašujuće to što sve manje koristimo vlastitu inteligenciju.” 

“Previše ćemo se krenuti oslanjati na to da ne moramo uopće razmišljati, a opet je plus to što štediš vrijeme, puno je brže.” 

“Postoje alati koji i nastavnicima i studentima mogu biti od koristi. Ne bi se smjelo zloupotrebljavati. Ima jako puno slučajeva u kojima studenti pišu radove i seminare koristeći ChatGPT. Definitivno se treba regulirati."

Ipak, treba imati na umu da umjetna inteligencija nije regulirana i pitanje je kako će i kada biti. Na studentima ostaje da ju koriste savjesno jer umjetna inteligencija je samo alat koji služi kao dodatna pomoć i nemjerljiva je s ljudskom. Zašto onda podcijeniti vlastitu inteligenciju i staviti ju u ruke one umjetne? 

mišljenje studenata fpzg-a o Umjetnoj inteligenciji

Kako bismo dodali života u našu stranicu, odlučili smo se s kamerom i mikrofonom prošetati hodnicima Fakulteta političkih znanosti i uhvatiti studente Novinarstva i Politologije dok čekaju početak predavanja. 

STUDENTI FAKULTETA POLITIČKIH ZNANOSTI I UMJETNA INTELIGENCIJA - VIDEO ANKETA

Autori: Borna Činć i Matea Bahovec

CHATGPT I AKADEMSKO NEPOŠTENJE

Pišu: Petra FUrst i tin šmerek

​​Jeste li znali koji je najveći nedostatak UI ili možda možete pretpostaviti? Koristi li se UI u nastavi u Hrvatskoj? Treba li ili ne te na koji način? Više o tome pročitajte u nastavku teksta!

Otkako se pojavio ChatGPT, svijet ga je počeo masovno koristiti u razne svrhe. Osim što može biti vrlo koristan i uštedjeti studentima vrijeme, mnogi ga zlouporabljuju. ChatGPT koristi mnogo studenata kao pomoć pri rješavanju obaveza na fakultetu, ali time krše i određena akademska pravila. Studenti tako za trenutak "napišu" seminarske radove, riješe ispit, pa čak i imaju veliku "pomoć" u pisanju diplomskih radova.
 
Postavlja se pitanje - Može li se ChatGPT kao alat ukomponirati u nastavu te poboljšati obrazovanje? Danska je već u određenim školama uvela korištenje ChatGPT-a u nastavi. Mnogi profesori smatraju da se treba s umjetnom inteligencijom suočiti i prihvatiti ju jer više nema smisla ignorirati ju. Jedan od njih je profesor Saša Bjelobaba, koji predaje engleski jezik za novinare i politologe na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. 
​
„Kao svako tehnološko dostignuće, ChatGPT ima potencijala biti koristan, ali i štetan u nastavi. Mislim da može biti vrlo korisno sredstvo kod izrade nastavnih materijala, primjerice u nastavi stranih jezika za proizvodnju vezanog teksta pomoću kojeg se ponavlja obrađeni vokabular. Osim toga, može se koristiti u didaktičke svrhe na različite načine, npr. uvođenjem aktivnosti u kojoj studenti provjeravaju vjerodostojnost, strukturu i stilska obilježja teksta generiranog umjetnom inteligencijom“., izjavio je prof. dr. sc. Bjelobaba dodavši kako je potreban osjećaj za mjeru kada je u pitanju upotreba umjetne inteligencije.

Smatra kako je potrebno osmisliti metode nadzora i onemogućiti taj oblik akademskog nepoštenja. Između ostalog, korištenje klasičnog načina provjere znanja uz pomoć papira i olovke može biti od koristi.
„Svakako se treba boriti ako se ustanovi, ili postoji osnovana sumnja, da se ChatGPT zlorabi. Međutim, da bi se protiv nečega borilo, potrebno ga je dobro upoznati. Bila bi poželjna organizirana edukacija nastavnika po tom pitanju, i to ne samo zbog borbe protiv zlouporabe umjetne inteligencije, nego i zbog upoznavanja prednosti koje ona može pružiti kod podučavanja i učenja“, ističe Bjelobaba.
Izvor: Freepik
Iako se rješenje za zlouporabu umjetne inteligencije i njezinih alata još ne nazire, treba krenuti od samih korisnika, promijeniti način na koji bi mogli doći do odgovora i o potencijalnim rizicima informirati profesore u visokoškolskim ustanovama.
​O tome govori i stručnjak prof. dr. sc. Predrag Pale o čemu više možete saznati u nastavku!

PROF. DR. SC. PREDRAG PALE O UMJETNOJ INTELIGENCIJI: INTERVJU

Profesor Predrag Pale predaje na Fakultetu elektrotehnike i računarstva. S obzirom na godine i godine iskustva i rada na području informacijskih i komunikacijskih tehnologija, profesor Pale također prati razvoj umjetne inteligencije od samog početka. Osim toga, svojim studentima drži predavanja na kojima uče upravo o toj temi. 
Upravo je Predrag Pale pokretač Hrvatske akademske i istraživačke mreže CARNet, suosnivač regionalne udruge nacionalnih akademskih računalnih mreža CEENet, začetnik Sustava znanstvenih informacija – SZI i online baze hrvatskih znanstvenih radova – CROSBI i Nacionalnog informacijskog sustava knjižnica – NISKA. 
Ova zavidna količina iskustva i znanja u području obrazovanja i tehnologije čine ga savršenim sugovornikom za intervju na temu akademskog obrazovanja i umjetne inteligencije. Taj su intervju snimile studentice Fakulteta političkih znanosti Martina Fulanović i Matea Bahovec za Radio Student u listopadu 2023., a poslušati ga možete klikom na zvučnu traku. 

Predrag Pale u našem je intervjuu dao odgovore na neka od ključnih pitanja vezanih za umjetnu inteligenciju poput onoga što je uopće umjetna inteligencija, može li se ona regulirati, kako studenti varaju uz pomoć UI, koje su prednosti, a koje mane, te može li se ona implementirati u nastavu i na koji način. 
Autorice: Matea Bahovec i Martina Fulanović
Prof. dr. sc. Predrag Pale za emisiju Studomat Radio Studenta, 2023. 
Nismo se mogli zadržati samo na teoriji i izjavama nekoliko studenata. Zato smo zaključili da su nam potrebna različita mišljenja i bolji argumenti. Iz tog razloga, PROVEDENA  JE ANKETA NA 123 STUDENATA S FAKULTETA DILJEM HRVATSKE!

Ukupno mišljenje studenata o UI: Anketno istraživanje

​pišu: Borna Činć i Matea Bahovec

Kako bi se izmjerio puls sentimenta generacije Z prema ovom tehnološkom velikanu, 3. studenog pokrenuta je poveća anketa. Cilj? Zaroniti duboko u umove studenata i otkriti njihove perspektive o sve širem području umjetne inteligencije. Ovo istraživanje bilo je više od same statistike. Ono nam je odgovorilo i na pitanja kako studenti doživljavaju alate umjetne inteligencije u svojoj svakodnevici. Na anketu odgovorilo je 123 studenata iz šest hrvatskih gradova.
Prema početnim otkrićima naše ankete, uočena je intrigantna rodna razlika. Od raznolikog uzorka sudionika, 74% činile su žene, a 24% muškarci. Ova podjela dokazuje da su žene bile zainteresiranije za sudjelovanje u ovoj temi. Kako ulazimo u zamršenost statistike, rezultati pričaju jedinstvenu priču, onu u kojoj se različite perspektive spajaju, sudaraju i kroje put naprijed.

Kojeg ste spola?

Većina studenata koja je odgovorila na anketu pohađa fakultet u Zagrebu, ali značajan broj odgovora došao je i od studenata u Puli, Opatiji, Osijeku, Rijeci i Varaždinu.

Većina sudionika spada u skupinu od 18 do 20 godina, što čini čak 54%. Odmah iza njih slijedi skupina u dobi između 21 i 23 godine koja čini 33%, nudeći raznolik spektar iskustava i perspektiva. Dinamičnost unutar ovog dobnog raspona  pokazuje da je mladost u svojim različitim manifestacijama pokretačka snaga koja stoji iza oblikovanja dijaloga o umjetnoj inteligenciji. Sudionici dobi između 24 i 26 godina čine skromnih 8%, dok je samo 6 osoba u dobi od 27 godina i više dalo svoj doprinos u anketi. Ova statistička distribucija naglašava činjenicu da srce razgovora najjače kuca među mlađom skupinom. To se može pripisati činjenici da su već od djetinjstva upoznati s digitalnim svijetom pa su za te teme više zainteresirani od starijih. 

Imaju li godine utjecaj na razmišljanje o umjetnoj inteligenciji?

Čak 92% ispitanika je trenutno na preddiplomskom studiju. Ova većina ne samo da odražava sveprisutni utjecaj umjetne inteligencije unutar akademskih koridora, već naglašava dubok utjecaj koji ona ima na formativne godine visokog
obrazovanja.
​
U malo naprednijem obrazovnom sektoru, 7% je na diplomskom studiju. Njihova perspektiva sadrži veliku količinu akademskog znanja o različitim područjima te tako dodaje dubinu našem razumijevanju načina na koji AI prožima akademsko putovanje.
​
Na doktorskoj razini, postojanih 1% sudionika stoji kao nosioci naprednog istraživanja i majstorstva u svojim odabranim područjima. Iako je brojčana manjina, ova grupa simbolizira vrhunac akademskog obrazovanja i određenu zrelost. 
Kao dokaz široko rasprostranjene svijesti i razumijevanja tehnološkog duha vremena, naša anketa otkriva statistiku: 99% ispitanika upoznato je s pojmom umjetne inteligencije (UI). Ovaj veliki konsenzus ne samo da potvrđuje sveprisutnost umjetne inteligencije u suvremenom diskursu, već također naglašava informiranu prirodu studentske skupine.

Ova statistika ne samo da ukazuje na sveprisutni utjecaj umjetne inteligencije u današnjem svijetu, već pozicionira naše ispitanike kao visoko informiranu skupinu, spremnu artikulirati nijansirana mišljenja o utjecaju, izazovima i mogućnostima koje pruža umjetna inteligencija.

U promjeni paradigme koja naglašava sveprisutnost umjetne inteligencije u našim svakodnevnim rutinama, uvjerljivih 85% naših ispitanika izjavljuje da svakodnevno koristi umjetnu inteligenciju. Ipak, usred te većine koja je upućena u tehnologiju, otporna manjina koja čini preostalih 15% odlučuje se za svakodnevno iskustvo bez umjetne inteligencije. Njihov izbor postavlja intrigantna pitanja o preferencijama, privatnosti ili možda svjesnoj odluci da se odupru valu umjetne inteligencije.

Koristite li svakodnevno umjetnu inteligenciju?

Ispitani su se susretali s umjetnom inteligencijom na platformama TikTok, YouTube i Instagram, na uređajima poput mobitelima, robot usisavača i pametnih satova kao i prilikom internetskih prijevoda, i razotkrivanjem dezinformacija na društvenim mrežama i kupnjom na internetu. Ispitanici su također izjavili kako koriste chatbotove, odnosno 77% njih.

Od preostalih 23% koji ne koriste chatbotove, 47% njih je neodlučno o korištenju te vrste umjetne inteligencije, 31% planira u budućnosti koristiti chatbotove dok je ostatak ispitanika nezainteresirana za takvu vrstu umjetne inteligencije. Najčešći razlozi nezainteresiranosti korištenjem chatbotova su da ne vide potrebu za time, ne žele postati ovisni o tome, ali i da ne vjeruju umjetnoj inteligenciji i da prikupljaju njihove podatke.
Anketa razotkriva neodlučnost u akademskom okruženju, gdje 52% ispitanika prihvaća potencijal chatbota za obrazovne potrage, dok se 48% odlučuje za kretanje akademskim terenom bez pomoći ovih automatiziranih tehnologija.
Izvor: Freepik
Za većinu ispitanika chatbotovi služe kao digitalni suputnici na njihovom akademskom putu, nudeći pomoć, odgovarajući na upite i pojednostavljujući iskustvo učenja. Ovo usvajanje sugerira spremnost za istraživanje i integraciju inovativnih tehnologija kao alata za akademski uspjeh, odražavajući pristup obrazovanju koji je u skladu s razvojem digitalnog doba.

S druge strane, 48% koji se suzdržavaju od interakcija s chatbotom u svojim akademskim aktivnostima možda signaliziraju sklonost tradicionalnim metodama učenja ili stupanj skepticizma u pogledu učinkovitosti umjetne inteligencije u obrazovnom kontekstu. Taj izbor traži pomno ispitivanje čimbenika koji utječu na te odluke, bilo da se radi o zabrinutosti za privatnost, povjerenju u tehnologiju ili jednostavno o sklonosti ljudskim interakcijama u obrazovnom području.

U polju različitih mišljenja o utjecaju umjetne inteligencije na obrazovanje učenika, naša anketa razotkriva nijansiranu priču u kojoj su perspektive jasno podijeljene. Čak 27% ispitanika čvrsto tvrdi da umjetna inteligencija ima negativan utjecaj na učenje učenika, odražavajući zabrinutost, možda, radi pretjeranog oslanjanja, etičkih razmatranja ili nepredviđenih posljedica.

Suprotno tome, jednakih 27% ima optimističan stav, vjerujući da umjetna inteligencija nema negativan utjecaj u obrazovnom krajoliku. Ova skupina vjerojatno vidi umjetnu inteligenciju kao pomoćnika, pružajući personalizirana iskustva učenja, inovativne alate i prilike za pojačani angažman.

Ipak, ono što doista razlikuje ovo pitanje je znatnih 46%, većina koja se kreće u centru i zagovara pozitivne i negativne strane utjecaja umjetne inteligencije na obrazovanje. Njihova ambivalentnost mogla bi potjecati iz priznavanja prednosti tehnologije, dok ipak ostaju oprezni prema potencijalnim nedostacima.
Kad ispitanici navode pozitivne strane, tu su brzina, učinkovitost i ušteda vremena koje omogućuje umjetna inteligencija. Sposobnost tehnologije da generira nove ideje i pojednostavi proces stjecanja novih informacija za njih je veliki plus. 

Međutim, anketa također bilježi određene nedostatke koje su studenti primijetili u svojim interakcijama s umjetnom inteligencijom. Glavni među njima je rizik od dezinformacija, budući da su sustavi umjetne inteligencije ponekad skloni pružanju netočnih ili pogrešnih podataka. Ideja da umjetna inteligencija potencijalno otupljuje ljudski um i potiče kulturu intelektualne pasivnosti također je jedna od zabrinutosti. Dodatno, artikuliran je strah od povećanog oslanjanja koji dovodi do lijenosti.

Na pitanje o trenutačnoj upotrebi umjetne inteligencije na fakultetskoj nastavi, odgovori pršte neodlučnošću. Značajnih 51% sudionika našlo se u nedoumici, nesigurno je li umjetna inteligencija u potpunosti iskorištena u obrazovnoj sferi. Ova ambivalentnost mogla bi proizaći iz nedostatka vidljivosti u primjeni umjetne inteligencije ili želje za većom učinkovitosti u oblikovanju akademskog iskustva. U međuvremenu, 26% izražava nezadovoljstvo, vjerujući da je AI nedovoljno iskorišten, dok 23% percipira zadovoljavajuću inkorporaciju.

Neodlučnost uvođenja
umjetne inteligencije u visoko obrazovanje

Usmjeravajući našu pozornost na šire pitanje tehnološke modernizacije u visokom obrazovanju, 53% zagovara razlog za napredak. Ova skupina predviđa budućnost u kojoj tradicionalne knjige ustupaju mjesto e-knjigama, a učionice su obogaćene multimedijskim sadržajem. Ova perspektiva usklađena je s proaktivnim stavom prema prihvaćanju tehnologije za poboljšanje iskustva učenja.

S druge strane, značajnih 47% izražava rezerve ili protivljenje ideji tehnološke modernizacije. Ova nevoljkost može biti ukorijenjena u zabrinutosti oko pouzdanosti tehnologije ili želji da se očuvaju tradicionalne metode podučavanja koje su izdržale test vremena.

Podijeljenost studenata u napretku nastave

U tom se diskursu ističe pronicljivi apel jednog ispitanika „Iskoristite više potencijale, a ne ignorirajte sve zbog mana“, sažima raznoliku perspektivu, potičući uravnotežen pristup koji priznaje nesavršenosti tehnologije, a istovremeno potiče profesore i tijela visokog školstva da razborito iskoriste njezine potencijalne prednosti.
Zaključak ankete može se svesti na nekoliko točaka:​
  • Dob i razina obrazovanja ovisi o upućenosti studenata u ovu temu: Mlađi ispitanici koji su na preddiplomskom studiju češće koriste UI u svakodnevnom životu dok su oni stariji više skeptični i ne koriste ju mnogo
  • Generacija Z informirana je o pojmu umjetne inteligencije i susreće ju u svakodnevici
  • Većina ispitanika koristi se chatbotovima, dok ostali ukazuju na strah od nepouzdanosti, lijenosti, ugrožavanja privatnosti i sl.
  • Kada je riječ o uporabi AI chatbotova za akademske svrhe, naši ispitanici imaju podijeljena mišljenja: Neki ih koriste da ih inspiriraju u pisanju radova, da im služe kao dodatan izvor podataka, da im pojasne nešto, a ostali su skeptični, strah ih je sankcija ili vjeruju da mogu bolje raditi samostalno
  • Ispitanici se ne mogu usuglasiti oko prednosti i mana umjetne inteligencije, tako da je najviši postotak onih koji stoje između i ističu obje strane
  • Najistaknutije pozitivne strane su brzina, učinkovitost i ušteda vremena, zatim sposobnost tehnologije da generira nove ideje i pojednostavi proces stjecanja novih informacija
  • Glavni nedostatak je rizik od dezinformacija, a spomenuli su još stah od krađe privatnosti, neažurirane podatke i gušenje kreativnosti
  • Većina ispitanika ne zna dati odgovor na pitanje jesu li alati umjetne inteligencije dovoljno iskorišteni u fakultetskoj nastavi
  • Podijeljeno je mišljenje oko toga treba li se nastava modernizirati: Oni koji misle da treba, ističu potrebu za boljom opremom, digitalnim materijalima i inovativnim pristupima učenja
A SADA - MALO PRAKTIČNE ZABAVE!

UMJETNA INTELIGENCIJA I STUDENTI NOVINARSTVA, MUZIČKE I LIKOVNE AKADEMIJE

Autori: Petra Fürst i Tin Šmerek
Kako bismo otkrili mogu li studenti prepoznati razliku između čovjekova djela i onoga što je generirala umjetna inteligencija, dali smo im dva primjera.

Studentima Likovne akademije pokazali smo čovjekovu sliku i sliku koju je generirala umjetna inteligencija, studentima Glazbene akademije skladbu, studentima Novinarstva na Fakultetu političkih znanosti članak, a studentima Fakulteta organizacije i informatike također sliku i skladbu.​
Za primjer novinarstva smo uzeli članak s Jutarnjeg lista naslova Alec Baldwin optužen za ubojstvo iz nehata, a ChatGPT je generirao vijest na istu temu. ​
​Prvi primjer: vijest iz Jutarnjeg lista
Drugi primjer: vijest koju je generirao ChatGPT
Tonka Trutin, studentica četvrte godine novinarstva na Fakultetu političkih znanosti, prepoznala je razliku između članka novinara i onoga koji je generirala umjetna inteligencija.
"Čini mi se da je drugi članak generirala umjetna inteligencija jer struktura članka nije dovoljno dobra. Ne izgleda mi kao da je pisao novinar. Da je to pisao novinar, više bi bilo strukturirano. Čini mi se previše nabacano i kao da ima nepotrebnih stvari."
Na njezinom fakultetu nije dopušteno koristiti umjetnu inteligenciju pri pisanju radova, s čime se ona u potpunosti slaže.
"Logično je da nam profesori ne dozvoljavaju da koristimo umjetnu inteligenciju pri pisanju radova. S time se slažem jer mislim da bi naši radovi trebali biti autorski. Ne bi nam trebala umjetna inteligencija davati niti inspiraciju niti smjernice. Ako već studiramo Novinarstvo, mislim da bi trebali biti sami u mogućnosti napisati novinarski članak."
Tonka smatra da korištenje umjetne inteligencije narušava kreativnost u novinarstvu.
"Ako nam je primjerice generirala novinarski članak ili ako nam samo služi kao inspiracija, onda nemamo tu dovoljno prostora za kreativnost, ne možemo se izraziti jer već imamo te neke kalupe koji su već postavljeni, koje smo dobili od umjetne inteligencije."
Iako je svjesna njezina napretka, ne vjeruje da će umjetna inteligencija moći sama pronaći inspiraciju i plasirati je publici.
 "Mislim da postoji vrlo velika šansa da umjetna inteligencija u budućnosti dostigne novinare u njihovom poslu. Ipak, neće moći djelovati sama u smislu da će moći pronaći informaciju i plasirati je publici. Ona je više alat koji novinari mogu koristiti da im bude lakše sastavljati članke i slično. Mislim da će doći do razine gdje se može koristiti kao velika pomoć, ali nikada u potpunosti neće moći zamijeniti novinare."
Studentica treće godine Novinarstva na Fakultetu političkih znanosti, Petra Ivanović netočno je odgovorila na pitanje u vezi usporedbe članka novinara i onoga što je generirala umjetna inteligencija.
"Rekla bih da je prvi članak generirala umjetna inteligencija jer mi struktura samoga teksta nema smisla. Neke rečenice su nabačene, nema izjave sugovornika što mi je sumnjivo. Drugi članak je napisao čovjek jer se vidi i sama struktura teksta te na koji su način podijeljene rečenice. Također, ima izjavu sugovornika i smisleni završetak, čega u prvom članku nema."
Iako je svjesna da se ne može oslanjati na umjetnu inteligenciju, Petra smatra kako njezin fakultet pretjerano ne brine za to.
Koliko god nas upozoravaju na umjetnu inteligenciju i da se ne možemo u potpunosti oslanjati na nju, nisam vidjela da fakultet pretjerano brine za to. Možda samo pojedinci. Nisam vidjela da su donijeli pravilnik kako regulirati korištenje umjetne inteligencije u fakultetske svrhe.  
Petra se koristi umjetnom inteligencijom, točnije ChatGPT-om, ali samo kao pomoć te kako bi dobila inspiraciju.
Iako sam u početku odbijala koristiti tako nešto, ipak sam nedavno počela. ChatGPT mi je dosta pomogao što se tiče pisanja seminarskih radova i eseja. Ne da mi napiše cijeli esej, već mi služi isključivo da bih dobila inspiraciju i kao pomoć u pisanju.  
Ne smatra da umjetna inteligencija narušava kreativnost, ali samo ako se koristi u pozitivne svrhe. Ako se zlouporabljuje, jasno je da će narušiti kreativnost.
 
Petra se bojala za budućnost svoje profesije kada se pojavio ChatGPT, međutim, sada ne vjeruje da će umjetna inteligencija dostići novinara te moći raditi samostalno.
Smatram da se ne moramo brinuti za novinarsku profesiju, jer sam uvidjela da je današnja generacija itekako svjesna opasnosti umjetne inteligencije. Sigurna sam da će se to sve na neki način regulirati.
FAKE VS. REAL
Studentima Likovne akademije dali smo dvije slike između kojih su trebali raspoznati koju je naslikao umjetnik, a koju je generirala umjetna inteligencija. Prava slika je bila Vincent van Goghov Ribarski brod na moru iz 1888. godine, a AI slika je u njegovom stilu
Prvi primjer: AI slika u stilu Van Gogha
Drugi primjer: Vincent Van Gogh - Ribarski brod na moru, 1888.
Paulina Marija Vukoja, studentica četvrte godine smjera slikarstvo, uspjela je prepoznati razliku.

- Mislim da je prvu sliku generirala umjetna inteligencija jer mi izgleda previše digitalno, uredno i proporcije su previše savršene. Što se tiče druge slike, smatram da ju je naslikao umjetnik. Nikada nisam vidjela da umjetna inteligencija može tako dobro napraviti poteze kistom kao što je riječ na slici. Mislim da je tu sliku naslikao čovjek baš zbog tih jakih poteza kista, izgleda jako reljefno, kao da se vidi sjena.  

Na fakultetu su poprilično otvoreni po pitanju korištenja umjetna inteligencije, kaže Paulina, ali samo za eksperimentiranje i pomoć pri inspiraciji. Ne koriste umjetna inteligenciju prilikom slikanja, a Paulina ju ne koristi čak niti za pomoć ili samo inspiraciju.

- Važno je da cijeli produkt, cijela slika nije generirana umjetnom inteligencijom. Ali ako se koristi kao inspiracija, onda bi čak rekla da potiče kreativnost.  

Usprkos tome što umjetna inteligencija drastično napreduje, Paulina smatra da neće dostići čovjeka kada je riječ o slikarstvu.

- Ona ne može napraviti te neke osjećajne poteze. Ne može doći do performativne akcije tijekom slikanja kao što to može čovjek. Mislim da nikada neće moći postići te savršene ljudske poteze kistom ili nečim drugim čime se slika.  
Lea Ješovnik, studentica četvrtke godine smjera slikarstvo, također je prepoznala razliku.

- Rekla bih da je prvu sliku generirala umjetna inteligencija, da je drugu naslikao čovjek. Na to me navode očiti potezi kista drugoga primjera i činjenica da se prva slika čini digitalnom. Također, drugi rad mi je poznat te znam da ga je napravio umjetnik – Vincent van Gogh. Inače, umjetna inteligencija može generirati razne vizuale te ilustracije nastale po uzoru na rukopise poznatih umjetnika. Ono što meni uvijek upadne u oči je izostanak duše kod radova koje je generirala umjetna inteligencija. Postoje očite razlike između čovjekovog djelovanja i tvorevine tehnologije.  

Lea, kao i ostali studenti Likovne akademije, svjesni su opasnosti koje umjetna inteligencija predstavlja za umjetnike. Već danas postoje brojne firme koje kupuje ilustracije generirane umjetne inteligencijom umjesto da plate radove umjetnika.

- Teško je podržavati pojavu koja krade djela umjetnika i zarađuje na njima. Unatoč tome, neki od profesora su nam preporučili korištenje AI programa u svrhu stvaranja skica za radove ili za vizualizaciju koncepata.

Lea ne koristi umjetnu inteligenciju, ali se ne protivi tome. Ne smatra da ona narušava kreativnost, ustvari suprotno, kaže kako može potaknuti kreativnost umjetnika.

- Umjetna inteligencija nije kreativna. Ono samo reciklira postojeće ideje. S druge strane, može se koristiti u kreativne svrhe kao oruđe i u tom slučaju može i potaknuti kreativnost. Umjetna inteligencija će nas dostići u puno toga, ali mislim da umjetnost nikada neće moći biti jedna od tih stvari. Umjetnost je ono najhumanije kod ljudi; nešto što samo živo biće može stvoriti.
Studenti glazbene akademije su imali zadatak poslušati dva glazbena primjera te ih usporediti. Jedan od njih je Mozartova Sonata za klavir broj 1 u C-duru, K. 279, treća stavka, a drugi primjer je kompozicija koju je izradila umjetna inteligencija u stilu Mozarta. Tražili smo jedan od najmanje poznatih Mozartovih djela kako ju studenti ne bi odmah lako mogli prepoznati. Bez znanja koji je primjer stvorio čovjek, a koji umjetna inteligencija su nam morali reći što misle koji je primjer koji i što ih na to navodi.
Prvi primjer: Wolfgang A. Mozart - Sonata za klavir br. 1 ​u C-duru, K. 279, treća stavka
Drugi primjer: AI generirana skladba u stilu Mozarta
Luka Komljenović, koji je druga godina smjera flaute na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu, s lakoćom je prepoznao koji je primjer bio prava kompozicija, a koji umjetna inteligencija.

„Prvu skladbu je napisao čovjek. Mislim tako jer je uzeo tu jednu temu, tj. motiv, i pravilno se igra s tim motivom cijelo vrijeme. Sve je cjelina. Nema naglih besmislenih promjena“ rekao je Luka.

Naveo je kako prvi primjer ima sonatni oblik, dakle ima neku formu, dok drugi nema.

„Drugi primjer je napisala umjetna inteligencija jer nema nikakav motiv u cijelom djelu nego ih stalno mijenja. Prvo počne s nekim klasicističkim motivom, onda baci neke osminke i šesnaestinke, pa na kraju neki šesnaestinski ples“, istaknuo je Luka te nadodao kako su harmonijske promijene u drugom primjeru apsurdne i kako struktura djela nema smisla.
 
Kristina Marija Vukova, koja je druga godina klarineta na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu, već nakon prvih nekoliko sekundi slušanja je raspoznala koji je primjer umjetna inteligencija.

„Zapravo je vrlo jednostavno prepoznati kompjuterski generirane instrumente za dobro istrenirane uši. Prvenstveno po zvuku koji ritmički doslovno zvuči kao da ga svira robot, vrlo je jednoličan“ rekla je Kristina.

Tvrdi i kako ljudska ruka svira puno suptilnije i osjećajnije što je automatski lakše slušati jer se ne radio o oštrim prijelazima u kompoziciji.
 
Pitali smo neke studente koji ne studiraju na Muzičkoj ili Likovnoj akademiji da raspoznaju likovne i glazbene primjere, kako bismo utvrdili mogu li ljudi koji nisu školovani za to i dalje uočiti razlike. Dvoje studenata s Fakulteta obrazovanja i informatike u Varaždinu su također uspjeli prepoznati koje je djelo nastalo od umjetne inteligencije.
 
Jedan od njih je Dominik Tomašković koji je rekao da mu je sliku bilo vrlo lako prepoznati zbog nekih grešaka, recimo čovjek koji bi trebao držati štap koji mu nije u ruci. Naglasio je i desnu stranu krova na kući koji izgleda neprirodno.

„Što se tiče glazbe, bilo je malo teže prepoznati, ali mislim da je drugi primjer umjetna inteligencija. Primijetio sam da se kod pjevanja umjetna inteligencija muči s visokim notama. Premda ovdje nema pjevanja i dalje ima distorzije na visokim notama“ izjasnio je Dominik.
 
Leo Šmerek je za primjer slike također uoči neke greške kada je pobliže promotrio sliku.

„Na prvom primjeru se vide pogreške, pogotovo na kući zato što ima puno detalja, dok se na drugom primjeru ne vide neke pogreške kada ju pogledam izbliza“ rekao je Leo.

U glazbenom primjeru je prepoznao umjetnu inteligenciju zbog repetitivnosti.

„Kod prvog primjera se više osjeća kao da netko svira, ima više emocije. Kod drugog primjera, pogotovo, u lijevoj ruci, se osjeća repetitivnost. Što je moguće da i čovjek svira, ali je očitije kod umjetne inteligencije“ izjasnio je Leo, koji se povremeno svira klavir, ali nije školovan za to.

Ipak, obojica su priznali kako za glazbeni primjer ne bi pretpostavili da je bilo koji primjer nastao pomoću umjetne inteligencije da im nije bilo rečeno unaprijed, dok su za sliku odmah mogli zaključiti.
 
Studenti Muzičke akademije su odgovorili na još par pitanja vezano uz umjetnu inteligenciju. Na pitanje kakav je odnos njihovog fakulteta prema umjetnoj inteligenciji su odgovorili kako se njihova struka temelji na svakodnevnom vježbanju, stoga umjetna inteligencija ni ne može biti od prevelike koristi, a za pisanje radova se naravno zabranjuje. Tvrde kako ne koriste umjetnu inteligenciju za inspiraciju.
 
Pitali smo ih misle li da korištenje umjetne inteligencije ubija kreativnost i da će jednoga dana umjetna inteligencija dostići čovjeka kad je u pitanju umjetnost. Odgovori su bili podijeljenih mišljenja.

Luka Komljenović smatra kako uporaba umjetne inteligencije itetako ubija kreativnost jer za razliku od stroja, čovjek ima emocije, sjećanja, osjećaje, traume, bolesti, smrt.

„Iz svega toga umjetnici su vadili i inspiraciju i nadu. Ubija kreativnost jer to je robot koji može ekstremno brzo vidjeti što je sve bilo i iz toga samljeti štogod mu je rečeno. AI uzima samo ono što već postoji, još nije sposobno skladati i slikati kao čovjek, koji stvara novo svaki put“ tvrdi Luka.

Kristina Marija Vukova se ne slaže osim ako se ne radi o pretjeranom korištenju do te mjere da osoba odbija razmišljati sama za sebe.

„To može biti velika pomoć no osoba mora i dalje imati vlastito kritičko razmišljanje“ izjasnila je Kristina.

Luka Komljenović misli da će u nekim umjetnostima jednog dana umjetna inteligencija dostići čovjeka, recimo u plesu jer zahtjeva fizički dugotrajno tijelo.

„U glazbenoj umjetnosti može nas zamijeniti po pitanju sviranja i intonacije jer stroj, jednom kada ga se nauči, može uvijek imati savršenu intonaciju i ekstremno točne tehničke stvari“ smatra Luka, no nadodaje kako kreativnost ne može zamijeniti.

​Kristina Marija Vukova smatra kako umjetna inteligencija neće nikada doći do te razine da potpuno zamijeni čovjeka kad je u pitanju glazba.

„Glazba nije vizualni medij, što je puno teže za autentično repliciranje jer je potrebna emocija“ tvrdi Kristina. 
BISTE LI VI PREPOZNALI KOJU JE SLIKU NASLIKAO ČOVJEK, A KOJI UMJETNA INTELIGENCIJA?
​TESTIRAJTE SVOJE ZNANJE NA KVIZU! 

KRAJ PUTOVANJA

Nadamo se da Vam se ovaj put kroz našu web stranicu svidio te da sa sobom nosite zanimljive informacije o "novom" svijetu koji nas okružuje! Ne zaboravite, umjetna inteligencija odličan je alat, ali koristite ju sa zrnom soli!