“Zagreb je idealan grad za vožnju bicikla.
Nalazi se na topografski ravnom području, izuzev nekoliko gradskih četvrti koje se protežu u podnožju Medvednice. Većinskim dijelom nema strmih cesti koje bi otežavale vožnju biciklom.
Budući da se nalazi u nizinskom dijelu Hrvatske, ne prijete mu vjetrovi niti izloženost čestim vremenskim olujama.
On je kompaktan grad u kojemu nema velike udaljenosti od gradskog centra do poslovnih zona, što je prednost za građane koji putuju biciklom.”
- Janko Večerina, predsjednik Sindikata biciklista
Nalazi se na topografski ravnom području, izuzev nekoliko gradskih četvrti koje se protežu u podnožju Medvednice. Većinskim dijelom nema strmih cesti koje bi otežavale vožnju biciklom.
Budući da se nalazi u nizinskom dijelu Hrvatske, ne prijete mu vjetrovi niti izloženost čestim vremenskim olujama.
On je kompaktan grad u kojemu nema velike udaljenosti od gradskog centra do poslovnih zona, što je prednost za građane koji putuju biciklom.”
- Janko Večerina, predsjednik Sindikata biciklista
Unatoč svim povoljnim uvjetima, u Zagrebu postoji mnogo prepreka za uspješan gradski biciklizam.
Gradski biciklistički promet nije ni blizu zavidnoj razini. Biciklisti se ne osjećaju sigurno i bicikl se nalazi vrlo nisko na hijerarhijskoj ljestvici vozila.
ZAŠTO?
Gradski biciklistički promet nije ni blizu zavidnoj razini. Biciklisti se ne osjećaju sigurno i bicikl se nalazi vrlo nisko na hijerarhijskoj ljestvici vozila.
ZAŠTO?
BICIKLISTIČKA INFRASTRUKTURA
Nepovoljni uvjeti za bicikliranje u gradu čine ga nepovoljnim za život. Zagreb je nastajao tako da se bazirao na prometnicama namijenjenim autima kojima su se spajali određeni dijelovi grada. Kako je popularnost bicikliranja rasla, tako se povećavao i broj biciklističkih staza koje su najčešće rađene uz te iste velike prometnice kojima idu automobili. Umjesto poboljšanja uvjeta za vožnju bicikla, Zagreb je danas grad u kojemu je biciklistička infrastruktura nepovezana i neodvojena od ostatka prometa, što narušava sigurnost biciklista i učinkovitost vožnje bicikla. U Hrvatskoj automobili imaju veću važnost od bicikla te ih ljudi češće koriste za svakodnevni prijevoz. U našoj kulturi nije uobičajeno voziti bicikl od kuće do posla, škole ili fakulteta, niti biciklirati na popodnevnu kavu ili u večernji izlazak. Zbog navika koje su nam kao društvu ukorijenjene, danas imamo glavni grad nepristupačan za one koji preferiraju bicikl, a ne automobil.
Dijelovi grada nisu dobro povezani za bicikliste, pa se mnogi upuštaju u vožnju uz ceste kojima se voze i auti. To može biti vrlo opasno jer za osobe na biciklu tada postoje dvije opcije. Prva je da se ponašaju kao pješaci, voze između ljudi na nogostupu i s njima čekaju zeleno svijetlo na semaforu. Ne smiju brzo voziti jer riskiraju sudar s pješacima, a pješaci moraju biti vrlo oprezni da ne zapriječe put onima na dva kotača. Zato je druga opcija ta da se biciklisti voze uz aute, na kolniku. U tom pak slučaju mogu smetati automobilima jer ih oni u gužvi ne mogu zaobići, a obično voze mnogo brže od biciklista. Također, vozač automobila teže će primijetiti biciklista ako mu se nalazi u mrtvom kutu, što je česti razlog prometnih nesreća. Tamo gdje postoji prostor predviđen za bicikle, on je neadekvatan i zastarjeo. U Zagrebu prevladavaju biciklističke trake, a ne staze. Razlika je ta što je biciklistička traka samo prostor ucrtan u kolnik, a biciklistička staza je fizički odvojena od prostora kojim prolaze auti. Na mnogim lokacijama gdje se nalaze biciklističke trake vozači automobila ih niti ne primijećuju te ih često prelaze, voze po njima ili oduzimaju prednost biciklistima. Jedna od takvih lokacija je i takozvani zeleni val u samom centru Zagreba.
|
Poslušajte komentar na tu temu od ljubitelja bicikliranja, Krešimira Vukšića, koji je ujedno i aktivni član udruge Sidnikat biciklista.
|
Zeleni val
ŠTO NA TO SVE IMAJU ZA REĆI LJUDI KOJI AKTIVNO VOZE BICIKL PO ZAGREBU?
kritična masa
Bicikl je najbrži put do zdravog grada. Rečenica koja metaforički opisuje pozitivnu promjenu koja se može dogoditi u društvu u kojem se često voze bicikli, bila je ujedno i tema kritične mase ove godine. Kritična masa biciklistička je povorka organizirana od strane Sindikata biciklista. To je volonterska udruga koja se bavi promicanjem biciklizma te samim time i zdravog načina života. Njihov je cilj poboljšati uvjete za korištenje bicikla u Zagrebu kao i transformirati ga u zeleni grad. Uz organiziranje radionica, događaja i projekata, Sindikat biciklista među sugrađanima promiče bicikliranje kao poželjan oblik prijevoza. Utjecajni su na gradsku vlast te od nje traže moderne promjene u biciklističkoj infrastrukturi kako bi zagrepčani bili zadovoljniji u svojem gradu i kako bi sam grad postao sigurnije mjesto. Aktivno se zalažu za izgradnju i održavanje kvalitetnih biciklističkih staza i drugih oblika odvojene infrastrukture koji omogućuju sigurno i udobno bicikliranje.
Također, Sindikat radi na poboljšanju signalizacije i označavanja prometnih pravila. Jedna od ključnih uloga Sindikata biciklista je i zaštita prava biciklista. Oni se aktivno zauzimaju za promjene u zakonodavstvu kojima se osigurava veća prava za vozače bicikala. Pritom rade na povećanju svijesti o biciklističkim pravima i potrebi poštivanja biciklista kao ravnopravnih sudionika u prometu. Pružaju podršku biciklistima u slučaju sukoba s drugim sudionicima u prometu te ih informiraju o njihovim mogućnostima zaštite. Jedan od primjera uspješnog rada udruge su i kritične mase koje često organiziraju i koje okupljaju velik broj građana na biciklima. Najprije iz Sindikata odrede rutu kojom će se voziti pa se u planirano vrijeme polaska taj dio gradskog prometa zatvori za sve automobile i dopusti se samo protok biciklista. Ova vožnja jedinstvena je prilika za sigurnu vožnju kroz grad, i to po kolniku, bez opasnosti od nesreća s vozačima automobila.
Popratili smo ovogodišnju kritičnu masu koja se održala 26. svibnja, a započela je u 18 sati na Jarunu. Povorka bicikala vozila je od Jaruna do Paromlinske ceste. Na biciklima su se okupili odrasli, djeca, obitelji i prijatelji. Uz vožnju svirala je dobra glazba sa zvučnika koja je poboljšala već ionako opuštenu atmosferu. Uz glazbu, povorku su pratila i službena vozila policije koja su pazila na red i pridržavanje prometnih pravila. Nakon vožnje svi sudionici mogli su popiti piće u kafiću na otvorenom i tako zaokružiti ovu kritičnu masu.
Također, Sindikat radi na poboljšanju signalizacije i označavanja prometnih pravila. Jedna od ključnih uloga Sindikata biciklista je i zaštita prava biciklista. Oni se aktivno zauzimaju za promjene u zakonodavstvu kojima se osigurava veća prava za vozače bicikala. Pritom rade na povećanju svijesti o biciklističkim pravima i potrebi poštivanja biciklista kao ravnopravnih sudionika u prometu. Pružaju podršku biciklistima u slučaju sukoba s drugim sudionicima u prometu te ih informiraju o njihovim mogućnostima zaštite. Jedan od primjera uspješnog rada udruge su i kritične mase koje često organiziraju i koje okupljaju velik broj građana na biciklima. Najprije iz Sindikata odrede rutu kojom će se voziti pa se u planirano vrijeme polaska taj dio gradskog prometa zatvori za sve automobile i dopusti se samo protok biciklista. Ova vožnja jedinstvena je prilika za sigurnu vožnju kroz grad, i to po kolniku, bez opasnosti od nesreća s vozačima automobila.
Popratili smo ovogodišnju kritičnu masu koja se održala 26. svibnja, a započela je u 18 sati na Jarunu. Povorka bicikala vozila je od Jaruna do Paromlinske ceste. Na biciklima su se okupili odrasli, djeca, obitelji i prijatelji. Uz vožnju svirala je dobra glazba sa zvučnika koja je poboljšala već ionako opuštenu atmosferu. Uz glazbu, povorku su pratila i službena vozila policije koja su pazila na red i pridržavanje prometnih pravila. Nakon vožnje svi sudionici mogli su popiti piće u kafiću na otvorenom i tako zaokružiti ovu kritičnu masu.
|
"Mi nismo injžinjeri i, iako imamo široki dijapazon ljudi u udruzi, naš glavni cilj je da stvaramo zajednicu. Svi ovi ljudi koji su ovdje i svi biciklisti u Zagrebu već 12 godina znaju da nisu sami, znaju da postoji netko tko im drži leđa, da su u pravu i da nas treba biti više te da će svi imati koristi od više biciklista i više staza, čak i vozači automobila. To je naš najveći doprinos." |
parkiranje
Osim neispravne biciklističke infrastrukture, Zagreb pati od nedostatka adekvatnog mjesta za parkiranje i vezanje bicikala. Da bi se u gradu povećao broj ljudi koji odabiru bicikl kao primarno prijevozno sredstvo, moraju postojati parkirališta za bicikle. Kod nas toga nema, već postoje samo mjesta gdje se na određenim mjestima u gradu mogu nepravilno zavezati bicikli. Nedostatak dovoljnog broja parkirališta ili neprikladna lokacija parkirališta često prisiljava bicikliste da traže alternativne opcije ili ostavljaju bicikle na neprikladnim mjestima. Kada gradska uprava pozitivno reagira i odluči postaviti nove metalne konstrukcije za vezanje bicikala, često napravi pogrešnu odluku i odluči postaviti takozvane spiralice.
"Najbolji način je naravno napraviti neki biciklarnik. Po novim pravilima koje gura Europska biciklistička federacija je da se na razini Europske Unije stavi standard da se pri izgradnji novih zgrada mora osigurati i parking za bicikle. To naravno ne uključuje one spiralice koje uništavaju kočnice i špice, nego kako ih mi zovemo klamerice, da možeš bicikl zaključati za okvir što je i sigurnije naravno, a i manje oštećuje." - Krešimir Vukšić, član Sindikata biciklista
Spomenute spiralice za bicikle omogućuju vozaču da umetne prednju gumu svojeg bicikla unutar spirale i samo oko nje zaveže ključ. Time može oštetiti gume, a i ostati bez bicikla. Kada se ključ zaveže samo za gumu, kradljivac i dalje može ukrasti bicikl tako da odvoji prednju gumu od tijela bicikla i ponese ga sa sobom. Zbog toga su "klamerice" bolja opcija budući da se za njih bicikl može privezati i oko gume i oko tijela. Problem je što to znanje imaju samo oni koji prakticiraju vožnju biciklom, a ne i svi zaslužni za biciklističku infrastrukturu u gradu. Nedostatak informiranja o kvalitetnom gradskom biciklizmu je razlog zašto će se grad Zagreb vrlo teško moći razviti u biciklistički grad.
Radi nekvalitetnih parkinga za bicikle česte su i krađe bicikla u gradu. Prema podacima iz MUP-a, 2022. godine u Zagrebu je je prijavljeno 835 krađa bickla. Uz usporedbu s ostalim vrstama krađa, možemo vidjeti da je bicikl drugi njačešći objekt napada. Više krađa prijavljeno je jedino u trgovinama.
NAŠA NOVINARKA ROĐENA JE U ZAGREBU TE SAMA ČESTO VOZI BICIKL PO GRADU. POGLEDAJTE ISTU PRIČU, OVOG PUTA IZ NJEZINE PERSPEKTIVE.
Zagreb još uvijek ima prostora za poboljšanje te, unatoč svojoj topografski povoljnoj lokaciji, nije dovoljno dobar grad za bicikliste. Iako su učinjeni određeni napori u razvoju biciklističke infrastrukture i promociji biciklizma, postoje brojni izazovi i nedostaci koji otežavaju vožnju biciklom u gradu. Nedostatak povezanosti biciklističkih staza, nedostatak adekvatne infrastrukture u centru grada, nedovoljno održavanje postojeće infrastrukture, nedostatak prikladnih parkirališta za bicikle i nedostatak edukacije o biciklističkoj sigurnosti čine bicikliranje u Zagrebu manje povoljnim. Oštećene staze i nečisti biciklistički koridori narušavaju iskustvo bicikliranja. To može uključivati oštećenja poput rupa, neispravnih oznaka i nedostatka signalizacije. Ovi problemi stvaraju rizik od sudara s automobilima, otežavaju navigaciju biciklista i ometaju njihovu sigurnost u svakodnevnom prometu.
Nedostatak edukacije i svijesti o bicikliranju u prometu također predstavlja izazov. Mnogi vozači automobila nisu dovoljno educirani o sigurnosti biciklista i pravilima ponašanja u prometu. Također, mnogi biciklisti ni sami nisu svjesni svojih prava i obveza u prometu. Manjak informiranosti može dovesti do nesigurnih situacija i sukoba između biciklista i vozača.
No, nisu samo građani premalo informirani. Niti gradska vlast nije svijesna modernih standarda bicikliranja. Zato postoje udruge kao što je Sindikat biciklista koje opažaju loše stvari u organizaciji zagrebačkog prometa i urigiraju promjenu. Međutim, rad tih udruga nije dovoljan da bi Zagreb bio zavidan grad po pitanju prometne infrastrukture i jednakosti vozila. Građani moraju osvijestiti važnost bicikliranja i situaciju s biciklističkim stazama koju imamo danas u Zagrebu, a koja nije dobra. Moramo se kao narod odvojiti od lijenosti i udobnosti svojeg automobila, na koji trošimo novac kojeg bismo uštedjeli da se vozimo biciklom. Smanjila bi se razina pretilosti u Zagrebu, a i ostatku države, te bi samim time kvaliteta života u Hrvatskoj porasla. Vožnja biciklom za sobom povlači zdraviji zrak pa i zdravije ljude.
Nedostatak edukacije i svijesti o bicikliranju u prometu također predstavlja izazov. Mnogi vozači automobila nisu dovoljno educirani o sigurnosti biciklista i pravilima ponašanja u prometu. Također, mnogi biciklisti ni sami nisu svjesni svojih prava i obveza u prometu. Manjak informiranosti može dovesti do nesigurnih situacija i sukoba između biciklista i vozača.
No, nisu samo građani premalo informirani. Niti gradska vlast nije svijesna modernih standarda bicikliranja. Zato postoje udruge kao što je Sindikat biciklista koje opažaju loše stvari u organizaciji zagrebačkog prometa i urigiraju promjenu. Međutim, rad tih udruga nije dovoljan da bi Zagreb bio zavidan grad po pitanju prometne infrastrukture i jednakosti vozila. Građani moraju osvijestiti važnost bicikliranja i situaciju s biciklističkim stazama koju imamo danas u Zagrebu, a koja nije dobra. Moramo se kao narod odvojiti od lijenosti i udobnosti svojeg automobila, na koji trošimo novac kojeg bismo uštedjeli da se vozimo biciklom. Smanjila bi se razina pretilosti u Zagrebu, a i ostatku države, te bi samim time kvaliteta života u Hrvatskoj porasla. Vožnja biciklom za sobom povlači zdraviji zrak pa i zdravije ljude.
AUTORICE:
Lara Šoić
Helena Barić
Lara Šoić
Helena Barić