Utjecaj na kreativnu industriju
Prisjetimo li se filmova o umjetnoj inteligenciji, dio njih je prikazuju kroz prijateljske i korisne likove, dok neki kao opasne i zlokobne. Isto tako je i s umjetnom inteligencijom u stvarnom životu. Umjetna inteligencija ima sve više utjecaja na kreativnu industriju, no je li to pozitivno ili negativno?
Umjetna inteligencija ne dolazi samo kao tehnološki val, već kao kreativni partner koji mijenja igru u svijetu filma, umjetnosti i kulture. Kroz suradnju algoritma i kreativnosti, umjetna inteligencija donosi revoluciju koja stvara nešto potpuno novo – spoj tehnološkog genija i ljudske inspiracije.
Umjetna inteligencija sve je više vidljiva u razvoju kreativne industrije, a o njezinom utjecaju se govorilo na Međunarodnoj autorskoj kreativnoj konferenciji, održanoj u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu u studenom ove godine. Glavna tema je upravo utjecaj umjetne inteligencije na kreativnu industriju pod nazivom „Je li AI alat ili autor?“. Ante Magzan, digitalni strateg i sudionik konferencije, istaknuo je kako postoji strah od umjetne inteligencije u kreativnoj, ali i u drugim industrijama zbog nepoznavanja ovog fenomena i zbog otpora prema promjeni. Što se tiče same kreativne industrije, Magzan je istaknuo kako za nju nema brige jer će se i dalje ljudi moći posvetiti kreativnosti. |
Infografika, via Canva
|
Može li umjetna inteligencija u potpunosti zamijeniti kreativnu industriju?
Glavno pitanje o zamjeni kreativne industrije umjetnom inteligencijom postoji već neko vrijeme, no postoji li zapravo ta opasnost?
Na to pitanje nam odgovara Igor Weidlich, dramski pisac, novinar i predavač, koji tvrdi kako umjetna razina može pomoći kreativnoj industriji na nekoj plićoj razini, no ne može ju u potpunosti zamijeniti.
Glavno pitanje o zamjeni kreativne industrije umjetnom inteligencijom postoji već neko vrijeme, no postoji li zapravo ta opasnost?
Na to pitanje nam odgovara Igor Weidlich, dramski pisac, novinar i predavač, koji tvrdi kako umjetna razina može pomoći kreativnoj industriji na nekoj plićoj razini, no ne može ju u potpunosti zamijeniti.
“Umjetna inteligencija jedino može zamijeniti kreativnu industriju ako dopustimo da čovjek postane plitko biće koje više ne prepoznaje višeznačje, slojevite poruke i ne promišlja kritički. A ako postajemo takav ljudski rod, onda nam i ne treba kreativna industrija jer prestajemo biti sposobni za inovativnost i kreaciju” objašnjava Weidlich. |
Igor Weidlich, privatna arhiva
|
No činjenica je da surađivanje između umjetnika i umjetne inteligencije postaje sve češće. Umjetnički roboti, poput onih koje koriste slikari, postaju nezamjenjivi partneri u stvaranju fizičkih umjetničkih djela. Takav spoj ljudske mašte i algoritamske preciznosti rezultira radovima koji nadmašuju očekivanja i otvaraju vrata novim umjetničkim dimenzijama.
Umjetna inteligencija danas može doprinijeti razvoju novih ideja za kreativnu industriju, analizirati film ili televizijski sadržaj te predložiti promjene koje će poboljšati iskustva gledatelja. Samim tim umjetna inteligencija nudi niz mogućnosti za napredak u kreativnoj industriji, ali još uvijek je upitna njezina kvaliteta te zato još uvijek postoji skeptičnost. Predviđanja su da će se ona još više razvijati te će sigurno doći do svog savršenstva no sama kreativna industrija je namijenjena ljudima, a ljudi najbolje mogu osmisliti sadržaj za sebe same, bilo uz pomoć umjetne inteligencije ili samostalno.
Kako umjetna inteligencija transformira filmsku industriju?
U posljednjem desetljeću umjetna inteligencija zakoračila je na filmsko platno, postavljajući nove standarde u kreativnoj industriji. Od scenarija do zvuka, AI tehnologija duboko utječe na proces stvaranja filmova, otvarajući vrata nevjerojatnim inovacijama, ali i postavljajući pitanja o budućnosti ljudske kreativnosti. Analizom velikog broja likova iz prošlosti, umjetna inteligencija prepoznaje obrasce u ponašanju i razvoju likova. Dijalozi postaju suptilniji i prilagođeni publici jer se temelje na analizi jezika i emocionalnog tona. Umjetnost stvaranja likova i njihovih razgovora postaje spoj ljudske mašte i algoritamske analize.
Beta, primjer za primjenu teorije u praksi, je prvi dugometražni film čiji je scenarij pisan i realiziran u suradnji nekoliko programa umjetne inteligencije, a s njim se može pohvaliti hrvatska nezavisna filmska produkcija. Film je kombinacija psihološkog trilera i SF drame, a donosi život programerke koja u svom doktorskom radu smišlja tzv. Super Inteligenciju, kojom želi promijeniti život kakav poznajemo. Autor scenarija je Anđelko Jurkas i umjetna inteligencija Give X.
No umjetna inteligencija nije dobro prihvaćena u glumi, a to dokazuju nedavni prosvjedi glumaca u Hollywoodu. Jedan od razloga prosvjeda je bilo korištenje fotografija generiranih umjetnom inteligencijom zbog straha da će ih zamijeniti digitalni dvojnici.
|
Infografika, via Canva
|
Kako umjetna inteligencija stvara priče?
Uz filmske scenarije, umjetna inteligencija može pisati i sugerirati ideje za dramske tekstove te se tako u tradicionalno pisanje scenarija sada upliće algoritam. Umjetnički modeli temeljeni na dubokom učenju analiziraju velike skupove podataka, prepoznaju obrasce u pisanju, žanrovima i karakterizaciji. Rezultat su scenariji koji izlaze iz računala, kombinirajući strukturu koja se temelji na analizi velikog broja filmova uz dodir ljudske originalnosti.
Prema mišljenju Igora Weidlicha, autora brojnih dramskih tekstova, umjetna inteligencija već sada, prikupljajući dostupne sadržaje na internetu, može složiti zanimljive priče i ideje, ali tu je još uvijek sporna svrha.
“Većina dramskih tekstova, scenarija, književnih djela i sličnih kreativnih sadržaja ima i više umjetničkih slojeva koji nisu na “prvu loptu”. Naravno, nema to sva umjetnost, ali ona kvalitetna ima. Putem takvih složenijih sadržaja koji imaju i dublje svrhe, dopire do publike i ostavlja trag, odnosno izaziva određenu reakciju. Nisam siguran da je umjetna inteligencija sposobna imati taj ljudski osjećaj, možda čak možemo reći i - instinkt”, nadodao je Weidlich.
Zaključno, ljudi su ipak ti koji ostaju nezamjenjiv izvor mašte, emocija i originalnosti. Umjetna inteligencija može unaprijediti proces, ali ljudski doticaj ostaje nešto što algoritmi ne mogu replicirati.
Uz filmske scenarije, umjetna inteligencija može pisati i sugerirati ideje za dramske tekstove te se tako u tradicionalno pisanje scenarija sada upliće algoritam. Umjetnički modeli temeljeni na dubokom učenju analiziraju velike skupove podataka, prepoznaju obrasce u pisanju, žanrovima i karakterizaciji. Rezultat su scenariji koji izlaze iz računala, kombinirajući strukturu koja se temelji na analizi velikog broja filmova uz dodir ljudske originalnosti.
Prema mišljenju Igora Weidlicha, autora brojnih dramskih tekstova, umjetna inteligencija već sada, prikupljajući dostupne sadržaje na internetu, može složiti zanimljive priče i ideje, ali tu je još uvijek sporna svrha.
“Većina dramskih tekstova, scenarija, književnih djela i sličnih kreativnih sadržaja ima i više umjetničkih slojeva koji nisu na “prvu loptu”. Naravno, nema to sva umjetnost, ali ona kvalitetna ima. Putem takvih složenijih sadržaja koji imaju i dublje svrhe, dopire do publike i ostavlja trag, odnosno izaziva određenu reakciju. Nisam siguran da je umjetna inteligencija sposobna imati taj ljudski osjećaj, možda čak možemo reći i - instinkt”, nadodao je Weidlich.
Zaključno, ljudi su ipak ti koji ostaju nezamjenjiv izvor mašte, emocija i originalnosti. Umjetna inteligencija može unaprijediti proces, ali ljudski doticaj ostaje nešto što algoritmi ne mogu replicirati.
Objektiv budućnosti - umjetna inteligencija u fotografiji
Svakodnevno, umjetna inteligencija kroz različite algoritme prolazi na tisuće različitih slika. Prepoznajući boju, kompoziciju i stil, umjetnički modeli generiraju nove perspektive i estetski nadopunjuju fotografije. Također, AI tehnologija može restaurirati i stare fotografije. Algoritmi mogu popraviti oštećenja, poboljšati očuvanost, a čak i pretvoriti fotografiju u video. Uz sve ovo, umjetna inteligencija započela je i sa stvaranjem potpuno novih fotografija koje izlaze izvan granica ljudske mašte.
Matej Jurčević, profesionalni fotograf, ističe kako je umjetna inteligencija već sada promijenila dosta stvari u samom tehničkom procesu snimanja i obrade fotografije. Jurčević navodi kako je tvrtka Adobe, čije programe koriste gotovo svi koji se bave fotografijom, krenula implementirati alate koji koriste AI tehnologije. Upravo ti alati mogu olakšati i nadopuniti proces digitalne obrade fotografija i tako uštedjeti vrijeme fotografima.
Opasnost da umjetna inteligencija potpuno zamijeni ljude u kreativnoj industriji Jurčevića ne brine jer smatra da smo još dovoljno daleko od scenarija u kojem umjetna inteligencija može zamijeniti fotografa jer su još uvijek AI ilustracije vrlo jasno ilustracije s kvalitetama fotografije, ali fotografije ipak nisu.
Svakodnevno, umjetna inteligencija kroz različite algoritme prolazi na tisuće različitih slika. Prepoznajući boju, kompoziciju i stil, umjetnički modeli generiraju nove perspektive i estetski nadopunjuju fotografije. Također, AI tehnologija može restaurirati i stare fotografije. Algoritmi mogu popraviti oštećenja, poboljšati očuvanost, a čak i pretvoriti fotografiju u video. Uz sve ovo, umjetna inteligencija započela je i sa stvaranjem potpuno novih fotografija koje izlaze izvan granica ljudske mašte.
Matej Jurčević, profesionalni fotograf, ističe kako je umjetna inteligencija već sada promijenila dosta stvari u samom tehničkom procesu snimanja i obrade fotografije. Jurčević navodi kako je tvrtka Adobe, čije programe koriste gotovo svi koji se bave fotografijom, krenula implementirati alate koji koriste AI tehnologije. Upravo ti alati mogu olakšati i nadopuniti proces digitalne obrade fotografija i tako uštedjeti vrijeme fotografima.
Opasnost da umjetna inteligencija potpuno zamijeni ljude u kreativnoj industriji Jurčevića ne brine jer smatra da smo još dovoljno daleko od scenarija u kojem umjetna inteligencija može zamijeniti fotografa jer su još uvijek AI ilustracije vrlo jasno ilustracije s kvalitetama fotografije, ali fotografije ipak nisu.
“Smatram da je umjetna inteligencija još u početnoj fazi tehnologije. Kroz nadolazeći period će se ti alati sve više implementirati u našu praksu. Vrlo brzo će ta tehnologija postati dio svih novih kamera i fotoaparata koji će pomoću nje nadograditi i sam proces fotografiranja”, istaknuo nam je Jurčević. |
Matej Jurčević, FOTO: Dubravka Petrić/PIXSELL
|
|
Infografika, via Canva
|
Kreativna evolucija - sjedinjenje umjetne inteligencije s ostalim kreativnim industrijama
Umjetna inteligencija ima utjecaj i na druge dijelove kreativne industrije: oglašavanje, arhitekturu i modu.
AI tehnologija donosi revolucionarne metode personalizacije i targetiranja. Algoritmi analiziraju velike skupine podataka kako bi identificirali obrasce ponašanja potrošača, omogućujući marketinškim kampanjama da budu preciznije usmjerene prema ciljanim skupinama. Samim time oglasi postaju personalizirani i prilagođeni čovjekovim interesima.
Algoritamskim analiziranjem urbanističkih podataka, prilagođava se dizajn prostora prema potrebama zajednice. Tako AI pomaže u optimizaciji energetske učinkovitosti i održivosti, donoseći funkcionalnost i estetiku u skladan spoj prilagođen ljudskom oku.
Transformirajući način na koji se dizajniraju, proizvode i prodaju odjeća i obuća, AI tehnologija postaje ključna u modnoj industriji. Analizom podataka o modnim trendovima, AI pomaže u predviđanju budućih trendova čime pomaže dizajnerima i malim brendovima da prilagode svoje kolekcije potrebama tržišta.
Prednosti i mane: Ravnoteža između tehnologije i umjetnosti
Prednosti uključuju ubrzanje procesa stvaranja, optimizaciju resursa i stvaranje vizualno i zvučno privlačnih filmskih iskustava. No, postoji i strah od gubitka ljudske autentičnosti i originalnosti. Ravnoteža između tehnologije i umjetnosti ključna je za očuvanje kreativnosti koja čini film jedinstvenim izrazom ljudske kulture.
Umjetna inteligencija definitivno oblikuje budućnost kreativne industrije, posebno u filmskom svijetu. Sposobnost algoritama da analiziraju ogromne količine podataka i generiraju nove ideje otvara nova poglavlja u umjetničkom stvaranju. Ipak, ključno je osigurati da tehnologija služi umjetnosti, a ne obrnuto. Jedino tako moguće je sačuvati ljudsku kreativnost.
umjetna inteligencija - rješenje ili opasnost za kreativnu industriju?
Nova tehnološka era kreativne industriju
Glavna želja većine je zasigurno da netko drugi napravi posao umjesto njih. Danas se to i može ostvariti u nekim poslovima pomoću umjetne inteligencije koja se svakim danom sve više uvlači u razne industrije. U obilju poslova, kreativna industrija je na najvećem udaru. Umjetna inteligencija može napisati scenarije, pripreme za snimanje, stvoriti vizualizaciju za redatelja, kostimografe,
scenografe, obaviti provjeru kadriranja, a njezin utjecaj se najviše se vidi u postprodukciji. Znači li to da kreativnost odumire polako i postoji li šansa da umjetna inteligencija zamijeni čovjeka, otkrili su nam stručnjaci unutar kreativne industrije čija su mišljenja podijeljena.
Višnja Skorin, scenaristica i redateljica, mišljenja je da se razvoj umjetne inteligencije ne može zaustaviti jer je ona duboko zašla u sfere kreativne industrije još i prije putem raznih aplikacija, ali trenutačni zamah i brzina učenja temeljito mijenja sve dijelove proizvodnje filmova. Tako ističe kako umjetna inteligencija može uvelike pomoći i olakšati ljudima u kreativnoj industriji, ali bez samog čovjeka nema ništa.
“Trenutak je u kojem se umjetna inteligencija strahovito brzo razvija, a ne prate je uređeni zakoni. O toj kontroli ovisi hoće li nam umjetna inteligencija biti pomoć ili opasnost od gubitka posla, krađe autorskih prava, deepfake news-a”, istaknula je Skorin.
Višnja Skorin, NFOTO
I mi smo dali priliku umjetnoj inteligenciji da se dokaže u pisanju scenarija te testirali njezinu kreativnost. Tako smo Chat GPT-u zadali da nam napiše scenarij za dokumentarni film o hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji i za nekoliko sekundi dobili odgovor. Ponekad je zapanjujuće koliko brzo može složiti ideje.
Iako daje brze odgovore, ovaj oblik umjetne inteligencije ipak ne može dati zadivljujuće rezultate koje bi čovjek sigurno bolje odradio. Prvo, prikaz rezultata nije dovoljan za duži dokumentarni film, nego za platformu poput YouTube, sam naslov “Hrvatska hrabrost: Put prema Velikim Visinama” nije dovoljno zvučan za naziv filma te se neke ideje ponavljaju. Netko će mozgati i razmišljati o novim inspiracijama, ali i ovaj način zasigurno može nekome pomoći u razvijanju ideja. Sam odgovor nije pružio potreban udio ljudske kreativnosti te ovaj način nije relevantan za pisanje scenarije za ovako velike projekte i ideje. Dramski pisac i novinar, Igor Weidlich upravo zbog ovih razloga smatra da umjetna inteligencija ne može zamijeniti čovjeka. Ističe kako je za pisanje bitna ljudska emocija i kreativnost te da zbog svojih iskustva nikada neće ostati bez ideja.
I mi smo dali priliku umjetnoj inteligenciji da se dokaže u pisanju scenarija te testirali njezinu kreativnost. Tako smo Chat GPT-u zadali da nam napiše scenarij za dokumentarni film o hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji i za nekoliko sekundi dobili odgovor. Ponekad je zapanjujuće koliko brzo može složiti ideje.
Iako daje brze odgovore, ovaj oblik umjetne inteligencije ipak ne može dati zadivljujuće rezultate koje bi čovjek sigurno bolje odradio. Prvo, prikaz rezultata nije dovoljan za duži dokumentarni film, nego za platformu poput YouTube, sam naslov “Hrvatska hrabrost: Put prema Velikim Visinama” nije dovoljno zvučan za naziv filma te se neke ideje ponavljaju. Netko će mozgati i razmišljati o novim inspiracijama, ali i ovaj način zasigurno može nekome pomoći u razvijanju ideja. Sam odgovor nije pružio potreban udio ljudske kreativnosti te ovaj način nije relevantan za pisanje scenarije za ovako velike projekte i ideje. Dramski pisac i novinar, Igor Weidlich upravo zbog ovih razloga smatra da umjetna inteligencija ne može zamijeniti čovjeka. Ističe kako je za pisanje bitna ljudska emocija i kreativnost te da zbog svojih iskustva nikada neće ostati bez ideja.
No, postoje i oni koji potpuno podržavaju razvoj umjetne inteligencije. Jedan od njih je Anđelo Jurkas, hrvatski publicist, redatelj, scenarist te jedan od aktivnih glazbenih i filmskih kritičara. Jurkas je veliki zagovornik korištenja umjetne inteligencije te ne vidi ništa loše u njezinom korištenju u kreativnoj industriji te ju i sam upotrebljava. Njegovo mišljenje je da 90 % ljudi lažira svoje emocije te da nema ništa loše u tome da i umjetna inteligencija igra na emocije. Također, jedva čeka početi gledati filmove generirane od strane umjetne inteligencije. Njegove mišljenje se u potpunosti razlikuje od mišljenja Igora Weidlicha koji smatra da čovjek može biti najmaštovitiji i najkreativniji te tako stvarati unutar kreativne industrije.
“Većina filmova su već viđene, motivski prežvakane i reciklirane teme. Ali, nije problem kad ljudi recikliraju, plagiraju, posuđuju i kradu sami sebe, no postaje kada prilagodbe i kombinacije čini program, stroj, računalo odnosno umjetna inteligencija, tada im ugrožava poslove. Ne ugrožava ljude nitko do njihove nemaštovitosti. Kad počnu raditi intrigantne i zanimljive filmove, neće biti mjesta bojazni da te neke generičke kompilacije programiranih znanja nadjačaju u kombinatorici friških ideja”, objasnio nam je Jurkas.
Anđelo Jurkas, izvor: NFOTO
Umjetna inteligencija tako izaziva razna mišljenja kreatora sadržaja, a jedno je sigurno - njezin utjecaj se ne može smanjiti, ona može samo još više napredovati u razvitku kreativne industrije.
Postoji li strah od otkaza?
Kako se umjetna inteligencija razvija brzinom svjetlosti, ne čudi informacija da se zaposlenici unutar kreativnih industrija boje za svoje poslove. No može li umjetna inteligencija zaista zamijeniti ljude? Umjetna inteligencija nema emocionalnu inteligenciju te je kreativnost koja je potrebna za ovu industriju ograničena na početne podatke, smatra se kako teško može zamijeniti ljude koji su je u krajnjem slučaju i osmislili.
Tako Višnja Skorin koja je dio kreativne industrije, ističe kako umjetna inteligencija može biti od velike koristi, pogotovo u onim asistentskim poslovima koji su dobar “ulaz” u profesionalne vode.
“Ako se oslonimo samo na umjetnu inteligenciju, može se dogoditi da izgubimo znanje i vještine koje su u ovoj industriji potrebne i što ako u nekom trenu AI zaglavi, nećemo imati stručnjaka koji bi to znao riješiti “ručno”? Za sada AI ne može zamijeniti kreativnost, idejnost, ne može donijeti nove nadahnute koncepte. Umjetna inteligencija će biti dobrodošao alat u filmskoj industriji kad se uvedu dobre regulative koje će zaštititi filmske radnike jednako kao i gledatelje”, istaknula je Skorin.
Da umjetna inteligencija neće prouzročiti velik broj otkaza, misli i Anđelo Jurkas.
“Neće, niti zamijeniti niti prouzročiti dovoljan broj otkaza bar ne u dogledno vrijeme. Na žalost. A kod inteligentnih ljudi može samo uzrokovati otkrivanje novih mogućnosti i rješenja, dok će kod lovaca na vještice, tradicionalista i konzervativaca uvijek prvo izazivati strahove”, objasnio je Jurkas koji trenutno radi na svojem novom filmu, koji se radi upravo s pomoću umjetne inteligencije.
Novo doba tehnologije - film i umjetna inteligencija kao jedno
Film “Beta” je prvi dugometražni igrani film u povijesti svjetske kinematografije čiji je scenarij pisan u suradnji s umjetnom inteligencijom. Radi se o kombinaciji psihološkog trilera i SF drame, a radnja prati programerku koja izmišlja napredni program umjetne inteligencije (journal.hr).
Umjetna inteligencija je sada već duboko u kreativnoj industriji, ali nitko još nije imao hrabrosti toliko joj vjerovati no ta situacija se mijenja iz korijena. “Beta” je primjer novih početaka za filmsku industriju.
Razgovarali smo sa scenaristom i režiserom ovog filma koji nam je istaknuo kako je sama ideja za “Betu” rođena prije desetak godina kada je gledao film “Her”, Spikea Jonzea te ga je on inspirirao. Zanimljivo je da sve uloge igraju žene.
Film “Beta” je prvi dugometražni igrani film u povijesti svjetske kinematografije čiji je scenarij pisan u suradnji s umjetnom inteligencijom. Radi se o kombinaciji psihološkog trilera i SF drame, a radnja prati programerku koja izmišlja napredni program umjetne inteligencije (journal.hr).
Umjetna inteligencija je sada već duboko u kreativnoj industriji, ali nitko još nije imao hrabrosti toliko joj vjerovati no ta situacija se mijenja iz korijena. “Beta” je primjer novih početaka za filmsku industriju.
Razgovarali smo sa scenaristom i režiserom ovog filma koji nam je istaknuo kako je sama ideja za “Betu” rođena prije desetak godina kada je gledao film “Her”, Spikea Jonzea te ga je on inspirirao. Zanimljivo je da sve uloge igraju žene.
“Vjerujem da su žene naprednije, složenije, interesantnije i inteligentnije od nas muškaraca te sam si dozvolio mali autorski naklon i tribute toj njihovoj supremaciji” istaknuo je Jurkas.
Zašto i kako Beta, odgovor je vrlo jasan:
“Jer kod nas nitko još nije radio takav film”, razjasnio je Jurkas, koji je ovim filmom započeo spajanje umjetne inteligencije i filma kao nitko do sada.
Osim filma “Beta”, koji treba izaći ove godine, u Hrvatskoj se istaknuo i film redatelja Natka Stipaničeva, “Vrijeme koje dolazi” koji je animiran umjetnom inteligencijom pomoću programa Disco Diffusion.
“U tome što film AI-jem nastaje puno brže nego što nastaje ručno mogu vidjeti frustraciju. I ja sam na neki način frustriran što sam film radio tri godine, a sada ga napravim u mjesec dana. No to me nije ulijenilo jer sada radim film za kojeg će mi trebati više od dvije godine. Umjetna inteligencija za sada daje određene rezultate, ali nad njima nemamo potpunu kontrolu”, rekao je Stipaničev za Večernji list.
Zaključno, umjetna inteligencija može ostvariti odlične rezultate u kreativnoj, pogotovo filmskoj industriji, no ne možemo usporediti alate poput Chat GPT-a s onim naprednijima koji su potrebni za stvaranje filmova. Tek smo na početku razvoja. No jedno je sigurno - budućnost donosi još napredniju umjetnu inteligenciju. Sve dok je ljudi budu koristili za bolje rezultate i dok ne bude utjecala na njihovu kreativnost, nema straha od odumiranja kreativne industrije.
Autorice: Petra Martić i Petra Tomečak