Cijene energenata su u porastu, stoga sve više građana odlučuje se na korištenje nekog oblika obnovljive energije. Uštede su itekako vidljive, pa tako i u slučaju Darka Matijevića koji nakon ugradnje solarnih panela umjesto 117 eura, račun za struju sada plaća 27 eura. Stručnjaci tvrde kako je povrat investicija moguć za manje od deset godina, a postavljanjem panela moguće je uštedjeti i nekoliko tisuća eura.
Razlozi za postavljanje solarnih panela su razni, no onaj najvažniji je ušteda nakon velikog porasta cijena. Suzana Severin postavila je solarne panele na kuću prije 11 godina, a razlog postavljanja je smanjenje potrošnje plina.
Financiranje solarnih panela
"Solarne panele financirali smo u potpunosti sami i trenutno nam mnogo olakšavaju jer prilikom plaćanja računa vidimo itekakvu promjenu", kazala je Suzana.
Imaju spremnik za pohranjivanje proizvedenog viška energije, a energija koja se u njemu pohranjuje ovisi o vremenskim prilikama i potrošnji. Najčešće paneli proizvedu energiju koja je dovoljna samo za njihovo kućanstvo.
Ninoslav Razum također proizvodi energiju za svoje kućanstvo, no on je ugradio panele prije deset godina radi grijanja vode. Ugradnju panela sufinancirala mu je Regionalna energetsko-klimatska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA).
"Preračunavajući smo došli do izračuna da je sama potrošnja u pravilu ista jer su sami kolektori i ugradnja preskupi, jedino je u pitanju komocija. Dok je Sunca, ima tople vode od travnja do rujna, pa ne moram razmišljati o paljenju bojlera", tvrdi Ninoslav. Dodaje kako to ima i negativne strane jer se zna dogoditi da preko ljeta nema po tjedan ili dva Sunca, pa se u tom slučaju mora koristiti alternativni izvor energije za grijanje.
Darko Matijević prekasno se prijavio na natječaj za sufinaciranje države, stoga je solarne panele financirao sam. Panele je postavio prošle godine u kolovozu, ali smatra kako je investicija isplativa.
"Mjesečnu ratu za struju trenutno plaćam 27 eura, a kako se približava ljeto vjerujem da zbog sunčeve energije neću morati plaćati ništa", kaže Darko.
Razlozi za postavljanje solarnih panela su razni, no onaj najvažniji je ušteda nakon velikog porasta cijena. Suzana Severin postavila je solarne panele na kuću prije 11 godina, a razlog postavljanja je smanjenje potrošnje plina.
Financiranje solarnih panela
"Solarne panele financirali smo u potpunosti sami i trenutno nam mnogo olakšavaju jer prilikom plaćanja računa vidimo itekakvu promjenu", kazala je Suzana.
Imaju spremnik za pohranjivanje proizvedenog viška energije, a energija koja se u njemu pohranjuje ovisi o vremenskim prilikama i potrošnji. Najčešće paneli proizvedu energiju koja je dovoljna samo za njihovo kućanstvo.
Ninoslav Razum također proizvodi energiju za svoje kućanstvo, no on je ugradio panele prije deset godina radi grijanja vode. Ugradnju panela sufinancirala mu je Regionalna energetsko-klimatska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA).
"Preračunavajući smo došli do izračuna da je sama potrošnja u pravilu ista jer su sami kolektori i ugradnja preskupi, jedino je u pitanju komocija. Dok je Sunca, ima tople vode od travnja do rujna, pa ne moram razmišljati o paljenju bojlera", tvrdi Ninoslav. Dodaje kako to ima i negativne strane jer se zna dogoditi da preko ljeta nema po tjedan ili dva Sunca, pa se u tom slučaju mora koristiti alternativni izvor energije za grijanje.
Darko Matijević prekasno se prijavio na natječaj za sufinaciranje države, stoga je solarne panele financirao sam. Panele je postavio prošle godine u kolovozu, ali smatra kako je investicija isplativa.
"Mjesečnu ratu za struju trenutno plaćam 27 eura, a kako se približava ljeto vjerujem da zbog sunčeve energije neću morati plaćati ništa", kaže Darko.
Foto: REGEA
Investiranje u električnu energiju
Bruno Krčelić iz Energia naturalis (ENNA) ističe kako je Hrvatska među europskim zemljama s najvećim solarnim potencijalom zbog svoga geografskog položaja. Zbog visokog prosjeka sunčanih dana ne čudi ga što sve više građana iskazuje interes za solarnim elektranama. Prema podacima Obnovljivih izvora energije Hrvatske (OIEH) 2022. godine sunčane elektrane činile su 0,43 posto ukupne strukture raspoložive energije. Dio energije se uvozi, a usporedbe radi, Hrvatskoj je potrebno oko 2000 megavata sunčanih elektrana da bi stvorila dovoljno energije, dok se trenutno proizvodi samo 223 megavata.
"Kupci ostvaruju uštede na računima za struju za cijelo vrijeme trajanja rada solarne elektrane. Uzmemo li u obzir prosječnu solarnu elektranu za kućanstva, ona će svome vlasniku uštedjeti oko 14 tisuća eura", smatra Bruno Krčelić iz poslovnog sustava Energia naturalis.
Sastavni dijelovi sunčanih elektrana imaju jamstvo do 25 godina. Kasnije elektrana i dalje proizvodi električnu energiju, ali u manjem obimu. Nakon što solarni paneli oslabe, potrebno ih je zamijeniti, no tek nakon više od 35 godina rada.
Julije Domac, ravnatelj REGEA-e tvrdi kako je vrijeme povrata investicije za građane bez subvencije u Primorju devet do deset godina, a u kontinentalnoj Hrvatskoj 12 do 13 godina što nije neisplativo, ali je neatraktivno. Smatra kako bi se Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) kao investitoru takvo ulaganje isplatilo gotovo četiri puta brže.
"HEP bi dakle građanima trebao pružiti uslugu postavljanja sunčanih elektrana i otkupa tako proizvedene električne energije jer je to onda dobitak za obje strane. Na takav način rade europske elektroprivrede", ističe Domac.
Potrebno je raditi na stabilnosti mreže u slučaju velikog broja sunčanih elektrana i ugradnji spremnika električne energije kao što su baterije, ali i reverzibilne hidroelektrane.
"Smatram da se građani svakako mogu i moraju naći u ulozi investitora odnosno suinvestitora u ovakva postrojenja. Uzor nam ovdje može biti Njemačka u kojoj je preko jedne trećine investicija u obnovljive izvore u vlasništvu fizičkih osoba, dok je u Hrvatskoj taj postotak manji od 0,1 posto", kaže Domac.
Bruno Krčelić iz Energia naturalis (ENNA) ističe kako je Hrvatska među europskim zemljama s najvećim solarnim potencijalom zbog svoga geografskog položaja. Zbog visokog prosjeka sunčanih dana ne čudi ga što sve više građana iskazuje interes za solarnim elektranama. Prema podacima Obnovljivih izvora energije Hrvatske (OIEH) 2022. godine sunčane elektrane činile su 0,43 posto ukupne strukture raspoložive energije. Dio energije se uvozi, a usporedbe radi, Hrvatskoj je potrebno oko 2000 megavata sunčanih elektrana da bi stvorila dovoljno energije, dok se trenutno proizvodi samo 223 megavata.
"Kupci ostvaruju uštede na računima za struju za cijelo vrijeme trajanja rada solarne elektrane. Uzmemo li u obzir prosječnu solarnu elektranu za kućanstva, ona će svome vlasniku uštedjeti oko 14 tisuća eura", smatra Bruno Krčelić iz poslovnog sustava Energia naturalis.
Sastavni dijelovi sunčanih elektrana imaju jamstvo do 25 godina. Kasnije elektrana i dalje proizvodi električnu energiju, ali u manjem obimu. Nakon što solarni paneli oslabe, potrebno ih je zamijeniti, no tek nakon više od 35 godina rada.
Julije Domac, ravnatelj REGEA-e tvrdi kako je vrijeme povrata investicije za građane bez subvencije u Primorju devet do deset godina, a u kontinentalnoj Hrvatskoj 12 do 13 godina što nije neisplativo, ali je neatraktivno. Smatra kako bi se Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) kao investitoru takvo ulaganje isplatilo gotovo četiri puta brže.
"HEP bi dakle građanima trebao pružiti uslugu postavljanja sunčanih elektrana i otkupa tako proizvedene električne energije jer je to onda dobitak za obje strane. Na takav način rade europske elektroprivrede", ističe Domac.
Potrebno je raditi na stabilnosti mreže u slučaju velikog broja sunčanih elektrana i ugradnji spremnika električne energije kao što su baterije, ali i reverzibilne hidroelektrane.
"Smatram da se građani svakako mogu i moraju naći u ulozi investitora odnosno suinvestitora u ovakva postrojenja. Uzor nam ovdje može biti Njemačka u kojoj je preko jedne trećine investicija u obnovljive izvore u vlasništvu fizičkih osoba, dok je u Hrvatskoj taj postotak manji od 0,1 posto", kaže Domac.
Foto: ENNA Opskrba
Važnost uključivanja građana
Natječaji za sufinanciranje energetske obnove zgrada i korištenje obnovljivih izvora energije potaknuli su veliki interes kod građana. Interes je dodatno povećan zbog najava o značajnom poskupljenju energije, a veće korištenje obnovljivih izvora energije moguće je potaknuti s više korisnih i praktičnih informacija za građane.
"Dobar pristup je uspostava informacija i savjetodavnih centara s izloženim tehnologijama za korištenje obnovljivih izvora energije i provedba edukacija u lokalnim zajednicama. Odličan primjer je Križevački laboratorij inovacija za klimu koji je uspostavljen kao zajednica građana", tvrdi arhitektica Margareta Zidar, istraživačica iz Odjela za energetsku učinkovitost u Energetskom institutu Hrvoje Požar.
Zasad rijetki gradovi pripremaju projekte obnovljive energije, a njihova uloga je ključna za ostvarivanje ciljeva. Navodi kako u gradu Karlovcu provode projekt ZEB4ZEN koji je nastao iz ideje EIHP-a da se energetska tranzicija prema niskougljičnom društvu spoji sa zaštitom povijesne arhitektonske baštine.
"Digitalizirat ćemo gradske četvrti i virtualno prikazati konkretne mjere nužne za ugljičnu neutralnost. Smatramo da je uključivanje građana izuzetno bitno za energetsku tranziciju i zato ćemo kroz projekt, korištenjem tehnologije virtualne stvarnosti prikazati građanima kako će se njihova gradska četvrt transformirati i koja je vizija i politika grada", tvrdi Zidar.
Natječaji za sufinanciranje energetske obnove zgrada i korištenje obnovljivih izvora energije potaknuli su veliki interes kod građana. Interes je dodatno povećan zbog najava o značajnom poskupljenju energije, a veće korištenje obnovljivih izvora energije moguće je potaknuti s više korisnih i praktičnih informacija za građane.
"Dobar pristup je uspostava informacija i savjetodavnih centara s izloženim tehnologijama za korištenje obnovljivih izvora energije i provedba edukacija u lokalnim zajednicama. Odličan primjer je Križevački laboratorij inovacija za klimu koji je uspostavljen kao zajednica građana", tvrdi arhitektica Margareta Zidar, istraživačica iz Odjela za energetsku učinkovitost u Energetskom institutu Hrvoje Požar.
Zasad rijetki gradovi pripremaju projekte obnovljive energije, a njihova uloga je ključna za ostvarivanje ciljeva. Navodi kako u gradu Karlovcu provode projekt ZEB4ZEN koji je nastao iz ideje EIHP-a da se energetska tranzicija prema niskougljičnom društvu spoji sa zaštitom povijesne arhitektonske baštine.
"Digitalizirat ćemo gradske četvrti i virtualno prikazati konkretne mjere nužne za ugljičnu neutralnost. Smatramo da je uključivanje građana izuzetno bitno za energetsku tranziciju i zato ćemo kroz projekt, korištenjem tehnologije virtualne stvarnosti prikazati građanima kako će se njihova gradska četvrt transformirati i koja je vizija i politika grada", tvrdi Zidar.
Foto: ENNA Opskrba
PREDNOSTI I NEDOSTACI SOLARNIH PANELA
Prednosti:
1. Financijski isplativa investicija
Povrat investicije za prosječnu obiteljsku kuću u Hrvatskoj očekuje se kroz 6 do 8 godina, nakon čega elektrana počinje svome vlasniku donositi dobit. Sva energije koju proizvede nakon što sama sebe otplati za kupca je ‘besplatna’.
2. Ekološki prihvatljiva energija
Razvojem tehnologije proizvodnja energije iz obnovljivih izvora postala je povoljnija i dostupnija svima. Glavni uzrok klimatskih promjena je štetno sagorijevanje fosilnih goriva, od kojih su nafta i ugljen najveći zagađivači. Ugradnjom solarne elektrane građani izravno pozitivno utječu na zaustavljanje klimatskih promjena i očuvanje Zemlje. Jedna prosječna solarna elektrana od 5 kW tijekom svoga životnog vijeka smanji količinu ispuštenog ugljičnog dioksida ekvivalentnu sadnji 180 stabala.
3. Zaštita od mogućeg rasta cijena struje u budućnosti
Prosječna cijena električne energije na europskom tržištu u stalnom je porastu. Ulaganjem u solarnu elektranu kućanstvo postaje neovisno i slobodno od promjena cijena na energetskom tržištu.
4. Rast vrijednosti nekretnine
Nekretnine koje imaju vlastiti, čisti i ekološki prihvatljivi izvor energije na krovu postižu veću tržišnu vrijednost.
Nedostaci:
1. Solarne elektrane ne stvaraju energiju po noći
Solarne elektrane stvaraju energiju iz Sunca, što znači da tijekom noći one ne obavljaju svoj posao, sve do zore i ponovnog izlaska Sunca. U slučaju ugradnje solarne elektrane spojene na električnu mrežu, ovaj problem nestaje budući da električnu energiju proizvedenu tijekom dana skladištite kod svog opskrbljivača, a možete je trošiti kasnije, tijekom noći, bez gubitaka.
2. Solarni paneli mogu se pokvariti
Kvaliteta solarnih panela jedna je od važnijih stvari koje trebate uzeti u obzir prilikom odabira solarne elektrane za svoje kućanstvo. Mnoge tvrtke prodaju jeftine nekvalitetne dijelove. Takve elektrane u startu mogu izgledati jeftinije, no dugoročno su skuplja opcija od kvalitetnih i pouzdanih proizvoda budući da se lako kvare te time stvaraju dodatne troškove vlasniku.
Prednosti:
1. Financijski isplativa investicija
Povrat investicije za prosječnu obiteljsku kuću u Hrvatskoj očekuje se kroz 6 do 8 godina, nakon čega elektrana počinje svome vlasniku donositi dobit. Sva energije koju proizvede nakon što sama sebe otplati za kupca je ‘besplatna’.
2. Ekološki prihvatljiva energija
Razvojem tehnologije proizvodnja energije iz obnovljivih izvora postala je povoljnija i dostupnija svima. Glavni uzrok klimatskih promjena je štetno sagorijevanje fosilnih goriva, od kojih su nafta i ugljen najveći zagađivači. Ugradnjom solarne elektrane građani izravno pozitivno utječu na zaustavljanje klimatskih promjena i očuvanje Zemlje. Jedna prosječna solarna elektrana od 5 kW tijekom svoga životnog vijeka smanji količinu ispuštenog ugljičnog dioksida ekvivalentnu sadnji 180 stabala.
3. Zaštita od mogućeg rasta cijena struje u budućnosti
Prosječna cijena električne energije na europskom tržištu u stalnom je porastu. Ulaganjem u solarnu elektranu kućanstvo postaje neovisno i slobodno od promjena cijena na energetskom tržištu.
4. Rast vrijednosti nekretnine
Nekretnine koje imaju vlastiti, čisti i ekološki prihvatljivi izvor energije na krovu postižu veću tržišnu vrijednost.
Nedostaci:
1. Solarne elektrane ne stvaraju energiju po noći
Solarne elektrane stvaraju energiju iz Sunca, što znači da tijekom noći one ne obavljaju svoj posao, sve do zore i ponovnog izlaska Sunca. U slučaju ugradnje solarne elektrane spojene na električnu mrežu, ovaj problem nestaje budući da električnu energiju proizvedenu tijekom dana skladištite kod svog opskrbljivača, a možete je trošiti kasnije, tijekom noći, bez gubitaka.
2. Solarni paneli mogu se pokvariti
Kvaliteta solarnih panela jedna je od važnijih stvari koje trebate uzeti u obzir prilikom odabira solarne elektrane za svoje kućanstvo. Mnoge tvrtke prodaju jeftine nekvalitetne dijelove. Takve elektrane u startu mogu izgledati jeftinije, no dugoročno su skuplja opcija od kvalitetnih i pouzdanih proizvoda budući da se lako kvare te time stvaraju dodatne troškove vlasniku.