Lijepa naša, zemlja s 4 milijuna stanovnika, 1200 otoka te bezbroj prirodnih i kulturnih ljepota. Ili je tako barem nekad bilo. Hrvata više nema ni 4 milijuna, prema najnovijem popisu pali smo na 3,88 milijuna, a prije samo 10 godina bilo nas je 4,281 milijuna. Ako se vratimo samo 30 godina nazad, u 1991. godinu smo imali 4,689 milijuna stanovnika, brojke su još strašnije. Od 1991. godine izgubili smo skoro milijun stanovnika.
Slab natalitet i iseljavanje |
Već punih 30 godina imamo više umrlih nego rođenih, a ovoj poraznoj statistici je doprinijelo masovno iseljavanje stanovništva. Iseljavanje se posebice pogoršalo od ulaska Hrvatske u EU i to zbog lakšeg prelaska granica i dobivanja radnih viza. Razloga za iseljavanje nažalost ne manjka. Ekonomska kriza, premalo radnih mjesta, slabe plaće i državne potpore te općenito loša ekonomska slika društva.
Među mladima se također često spominje i jako rasprostranjena korupcija, nemogućnost zapošljavanja bez rodbinske ili političke veze, glomazan, neefikasan i spor birokratski aparat te skupe nekretnine i teško rješavanje stambenog pitanja. Sve to, uz nedostatak vrtićkih mjesta i malih poticaja za novorođenčad, stvara negativnu i pesimističnu sliku i razmišljanja mladih o Hrvatskoj te ih potiče na odustajanje i iseljavanje iz domovine. Zanimljivo je da su u istraživanju, koje je proveo Poslovni dnevnik, iseljenici kao ključni razlog iseljavanja naveli nemogućnost zarade koja bi im omogućila normalan život i to čak njih dvije trećine. Više od polovice ispitanika je istaknulo korupciju u društvu i državi, a četvrtina lošu kvalitetu rada institucija kao razlog. Posebno je poražavajuć podatak da za preko 18% ispitanika povratak u Hrvatsku uopće nije opcija.
Stanovništvo nam je jedno od najstarijih u EU s prosječnom starosti od 44 godina, a procjena je da u Hrvatskoj živi tek nešto više od 700 tisuća mlađih od 19 godina. Sve to je samo dodatno produbilo probleme ekonomske probleme. Omjer radnika i umirovljenika je 1:1.29 čime se dovodi u pitanje održivost mirovinskog sustava i isplata mirovina. Tu ipak bilježimo blagi rast s obzirom da je prije pet godina omjer bio 1:1.18, no razlog ne leži u gospodarskom rastu već u iseljavanju, uvozu radne snage te većoj smrtnosti umirovljenika zbog Covid-a 19. No, kako kaže demograf Šterc, ovakav pad stanovništva, ne može nadomjestiti ni sve veći uvoz radne snage.
Među mladima se također često spominje i jako rasprostranjena korupcija, nemogućnost zapošljavanja bez rodbinske ili političke veze, glomazan, neefikasan i spor birokratski aparat te skupe nekretnine i teško rješavanje stambenog pitanja. Sve to, uz nedostatak vrtićkih mjesta i malih poticaja za novorođenčad, stvara negativnu i pesimističnu sliku i razmišljanja mladih o Hrvatskoj te ih potiče na odustajanje i iseljavanje iz domovine. Zanimljivo je da su u istraživanju, koje je proveo Poslovni dnevnik, iseljenici kao ključni razlog iseljavanja naveli nemogućnost zarade koja bi im omogućila normalan život i to čak njih dvije trećine. Više od polovice ispitanika je istaknulo korupciju u društvu i državi, a četvrtina lošu kvalitetu rada institucija kao razlog. Posebno je poražavajuć podatak da za preko 18% ispitanika povratak u Hrvatsku uopće nije opcija.
Stanovništvo nam je jedno od najstarijih u EU s prosječnom starosti od 44 godina, a procjena je da u Hrvatskoj živi tek nešto više od 700 tisuća mlađih od 19 godina. Sve to je samo dodatno produbilo probleme ekonomske probleme. Omjer radnika i umirovljenika je 1:1.29 čime se dovodi u pitanje održivost mirovinskog sustava i isplata mirovina. Tu ipak bilježimo blagi rast s obzirom da je prije pet godina omjer bio 1:1.18, no razlog ne leži u gospodarskom rastu već u iseljavanju, uvozu radne snage te većoj smrtnosti umirovljenika zbog Covid-a 19. No, kako kaže demograf Šterc, ovakav pad stanovništva, ne može nadomjestiti ni sve veći uvoz radne snage.
Usporedba: Popis stanovništva 2021.
Prvi i osnovni rezultati popisa stanovništva 2021. objavljeni su od strane Državnog zavoda za statistiku 14. siječnja 2022. godine. Prema njemu, ukupan broj stanovnika u Hrvatskoj iznosio je 3 888 529 osoba, što znači da se broj stanovnika u posljednjih deset godina smanjio za 396360 osoba, odnosno za 9,25 posto. Pad broja stanovnika zabilježile su sve županije bez iznimke, dok je u njih čak 12 pad iznosio više od 10%. Broj kućanstava je iznosio 1 438 423, a stambenih jedinica 2 350 444. Posebno je zastrašujuća činjenica da su popisivači zabilježili čak 186 sela i naselja bez iti jednog stanovnika.
- Najmanji pad stanovništva je zabilježen u Gradu Zagrebu (2,54%, odnosno 20 073 stanovnika), Dubrovačko-neretvanskoj županiji (5,47 %, odnosno 6 706 stanovnika) te u Zadarskoj županiji (5,69%, odnosno 9677 stanovnika).
- Najveći pad broja stanovnika doživjela je Vukovarsko-srijemska županija (19,54%, odnosno 35 083 stanovnika), Sisačko-moslavačka županija (18,49 %, odnosno 31890 stanovnika), te Brodsko-posavska županija (17,53 %, odnosno 27 793 stanovnika).
1. Usporedba broja stanovnika u Republici hrvatskoj 2011. i 2021. godine
Gradovi
Po novom popisu Hrvatska sada ima samo tri grada s više od 100 000 stanovnika, a to su Zagreb (769 944), Split ( 161 312) i Rijeka(108 622), s ovog popisa je ispao Osijek koji sada broji 96 848 stanovnika. Također, samo osam hrvatskih gradova sada ima više od 50 000 stanovnika.
U postotcima su najviše izgubili Sisak (prije: 47.768, sada: 40.185) 15,9 %, Rijeka (prije:128 624, sad:108 622) bez 15,6 %, Slavonski Brod (prije:59 141, sada:50 039)15,4 % te Vukovar (prije:27 683, sada: 23 536) 15 %.
Autor: Ante Milković
Po novom popisu Hrvatska sada ima samo tri grada s više od 100 000 stanovnika, a to su Zagreb (769 944), Split ( 161 312) i Rijeka(108 622), s ovog popisa je ispao Osijek koji sada broji 96 848 stanovnika. Također, samo osam hrvatskih gradova sada ima više od 50 000 stanovnika.
U postotcima su najviše izgubili Sisak (prije: 47.768, sada: 40.185) 15,9 %, Rijeka (prije:128 624, sad:108 622) bez 15,6 %, Slavonski Brod (prije:59 141, sada:50 039)15,4 % te Vukovar (prije:27 683, sada: 23 536) 15 %.
Autor: Ante Milković
2. Usporedba broja stanovnika četiri najveća Hrvatska grada 2011. i 2021. godine (Zagreb, Split, Rijeka, Osijek)
oBROVAC
U podnožju Velebita, u kanjonu rijeke Zrmanje smjestio se Obrovac. Jedan od šest
gradova zadarske županije. Neposredna blizina Zadra, Šibenika, NP Paklenice,
Novigradskog i Karinskog mora, rijeke Krke samo su neka od bogatstava kojima
Obrovac raspolaže. Glavna atrakcija Obrovca su prekrasni slikoviti kanjon rijeke
Zrmanje s vrlo strmim liticama na nekim mjestima visokim čak i do 200 m, bogata
domaća kuhinja (janjetina, pršut, vino), rafting i ribolov, kao i mnogi kulturno povijesni spomenici uz rijeku Zrmanju. Obrovački kraj pripada krškom prostoru
Bukovice, pa je zbog nedostatka većih poljoprivrednih površina bio orijentiran
uglavnom na stočarstvo. Nekad središte društvenog i gospodarskog života
zadarskog zaleđa danas sinonim za nerazvijenost i neiskorišten potencijal. Ovaj
grad jedan je od najpogođenijih gradova po gubitku stanovnika s obzirom da prema
podatcima popisa stanovništva 2021. godine ima 3.608 stanovnika za razliku od
popisa stanovništva 2011.godine kada je imao 4.323, što je pad od 715 ili 16,54 %
od 2020.godine.
gradova zadarske županije. Neposredna blizina Zadra, Šibenika, NP Paklenice,
Novigradskog i Karinskog mora, rijeke Krke samo su neka od bogatstava kojima
Obrovac raspolaže. Glavna atrakcija Obrovca su prekrasni slikoviti kanjon rijeke
Zrmanje s vrlo strmim liticama na nekim mjestima visokim čak i do 200 m, bogata
domaća kuhinja (janjetina, pršut, vino), rafting i ribolov, kao i mnogi kulturno povijesni spomenici uz rijeku Zrmanju. Obrovački kraj pripada krškom prostoru
Bukovice, pa je zbog nedostatka većih poljoprivrednih površina bio orijentiran
uglavnom na stočarstvo. Nekad središte društvenog i gospodarskog života
zadarskog zaleđa danas sinonim za nerazvijenost i neiskorišten potencijal. Ovaj
grad jedan je od najpogođenijih gradova po gubitku stanovnika s obzirom da prema
podatcima popisa stanovništva 2021. godine ima 3.608 stanovnika za razliku od
popisa stanovništva 2011.godine kada je imao 4.323, što je pad od 715 ili 16,54 %
od 2020.godine.
Infografika: broj stanovnika Obrovca 1857. - 2021..
izvor: Državni zavod za statistiku
Nekad i danas: Let prema dnu
Općina Obrovac je 1980-ih brojila gotovo 10 tisuća stanovnika, od toga gotovo 60% su činili Srbi, danas su te brojke puno drugačije na području Obrovca prijavljeno je oko 3 tisuće ljudi od čega manje od 30% srpskog stanovništva. I od te tri tisuće stanovnika jedan dio otpada na ljude koji su samo prijavljeni tamo, a žive u drugim mjestima ili gradovima.
OBROVAC 1985 I 2021.
|
Lokalci vole pričati kako bi se 70-ih i 80-ih godina bez imalo muke mogao uhvatiti autobus u bilo kojem smjeru prema bilo kojem većem gradu, kako u Hrvatskoj tako i vani, a u to je vrijeme izgrađena i srednja škola za 900 do 1000 školaraca. Danas, Obrovac ima dvije dnevne linije za Zadar i jednu za Zagreb i manje od 250 školaraca. U to vrijeme je na području općine djelovalo 16 organizacija proizvodne djelatnosti, 12 neproizvodne te velik broj malih obrtnika koji su zapošljavali preko 3 400 ljudi iz cijelog kraja. A onda je došao rat i prvi val masovnog iseljavanja. Završetkom rata i uspostavom RH situacija se počinje sređivati, sva poduzeća ulaze u proces privatizacije gdje im je ukupna procijenjena vrijednost preko 59 milijardi kuna. Neka su prodana, neka su ostala u državnom vlasništvu. Nažalost, napredak se nije dogodio. Republika Hrvatska pružila je veliku mogućnost Obrovcu kada je svojom odlukom iz srpnja 1998. godine osnovala tzv. "slobodnu zonu" na rok od 25 godina. U to vrijeme samo nekoliko gradova u Hrvatskoj (Zagreb, Rijeka, Krapina itd.)je imalo takvu privilegiju. Unutar kruga „slobodne zone” poduzetnici su trebali biti oslobođeni plaćanja PDV-a i carine, a trebali su imati i nižu stopu poreza na dobit. Ta prilika nažalost nije iskorištena i „slobodna zona” nikada nije zaživjela. Umjesto toga, nakon Domovinskog rata, trend opadanja stanovništva se nastavio te raste iz godine u godinu. Težak udarac po grad bila je i gradnja autoceste čime je izgubio prometnu i trgovinsku važnost. Obrovac godinama ima najvišu stopu nezaposlenosti u državi te ima tek nešto više od 800 zaposlenih od koji je više od pola u javnom sektoru. |
Dok su sve statistike vezane za stanovništvo u padu, jedna je gotovo stalno u rastu - broj glasača na lokalnim izborima. Obrovac tako uvijek ima veći broj prijavljenih birača nego stanovnika.
IZVOR: DZZS
Ove godine osnovnu školu pohađa 167 učenika, a srednju 69. Srednja škola Obrovac ima tri programa: gimnazijski, ekonomski i strukovni koji se teško popunjavaju pa tako prošle godine nije bilo gimnazijskog programa jer nije bilo niti upisanih učenika. Trenutno je 141 student iz Obrovca upisan na stručni ili sveučilišni studij, no jako je mali broj onih koji se nakon studija žele vratiti.
Broj učenika u Osnovnoj školi 2011.-2020.
IZVOR: DZZS
IZVOR: DZZS
Mićo Jurjević kaže kako je gradska vlast kriva za poražavajuće stanje u Obrovcu. Vlast koja uopće nije iz toga kraja i nije svjesna “stvarnog stanja”.
-Slabo se upravljalo! Zašto se slabo upravljalo? Zato što Obrovčani, oni koji doli žive ne upravljaju svojim gradom! U Obrovcu nema demokracije, Obrovčanima predstavnike u vlasti biraju ljudi koji ne žive u Obrovcu.. Samo u 2021. godini, pred lokalne izbore, prijavljen 441 novi birač. Obrovac su iza rata napustili Srbi ali i Hrvati…..i redovno i dalje odlaze. Ali, svo oni još uvijek pokušavaju, i uspijevaju, izvuci neke povlastice zbog biračkog prava. Drugi problem je što nikad nije pokusano riješiti, politički, problem Srba i njihove imovine. Njihova sela, doduše i naša, su pusta. Nitko ih ne zove da se vrate niti se stvaraju uvjeti za povratak! Treće, gradska uprava živi u Zadru, i nikada nisu sačinili neki od temeljnih dokumenata za demografsku obnovu i ekonomsku samoovisnost.
-Slabo se upravljalo! Zašto se slabo upravljalo? Zato što Obrovčani, oni koji doli žive ne upravljaju svojim gradom! U Obrovcu nema demokracije, Obrovčanima predstavnike u vlasti biraju ljudi koji ne žive u Obrovcu.. Samo u 2021. godini, pred lokalne izbore, prijavljen 441 novi birač. Obrovac su iza rata napustili Srbi ali i Hrvati…..i redovno i dalje odlaze. Ali, svo oni još uvijek pokušavaju, i uspijevaju, izvuci neke povlastice zbog biračkog prava. Drugi problem je što nikad nije pokusano riješiti, politički, problem Srba i njihove imovine. Njihova sela, doduše i naša, su pusta. Nitko ih ne zove da se vrate niti se stvaraju uvjeti za povratak! Treće, gradska uprava živi u Zadru, i nikada nisu sačinili neki od temeljnih dokumenata za demografsku obnovu i ekonomsku samoovisnost.
Ivan Matić je istaknuo kako ne postoji plan razvoja ili strategija razvoja Obrovca, plan aktivnosti koji bi unaprijedili lokalnu zajednicu, a po svemu sudeći, izgubit će i status grada.
- Dakle uvijek se pogoduje političkim linijama, sve što se radi… Na primjer imamo tu čovjeka koji je stvorio destinaciju stvarno kroz patnju. Napravio je svoj posao, stvorio ga,, ali usprkos vlasti. Vlast je trebala ne raditi ništa ili ne pomoći. Često vlast odmaže. Evo mi sad govorimo o nekakvoj turističkoj destinaciji, a mi imamo projekt cementare od 28 hektara, pa imamo projekt mini hidroelektrane na Krupi, pa bi onda turizam, pa bi neki svježi zrak, pa bi eko hranu, a to ne ide zajedno. To se sve događa zato što ne postoji jedna kvalitetna i jasna strategija koja će jasno definirati i planove i aktivnosti u prostoru. Oni to ne žele jer onda ne mogu manipulirati aktivnostima i ne mogu raditi što žele. Jer taj strateški plan, strateški dokument koji svako treba imati ih u tome ograničava. A pogotovo kad bi taj dokument bio napravljen javno i transparentno i kvalitetno kao jedan rezultat kreacije i ideje svih stanovnika ovog kraja i svih onih koji mogu pomoći. Obrovac bi po svemu trebao izgubiti status grada. Vi mi navedite obilježje grada i vi ih ni jednu nećete naći. To je sve jedna fikcija. Tako da od županije apsolutno nikakve koristi, barem što se tiče Obrovca. Postoje neke intervencije kad se nešto baš medijski eksponira, onda oni idu gasit požar pa se to da nešto napravit. Ali županija… ja općenito mislim da su nepotrebni i da je to u stvari samo način uhljebljivanja političkih partnera ili koga već. A u Obrovcu, ovdje županije ne znači apsolutno ništa. Evo za primjer uzmite srednju školu koja je neki neutralni teritorij i vlasništvo županije, oni to uvijek kroz obrt poklone gradu, tako da može i tamo vršit pritisak i provodit svoju korupciju.
- Dakle uvijek se pogoduje političkim linijama, sve što se radi… Na primjer imamo tu čovjeka koji je stvorio destinaciju stvarno kroz patnju. Napravio je svoj posao, stvorio ga,, ali usprkos vlasti. Vlast je trebala ne raditi ništa ili ne pomoći. Često vlast odmaže. Evo mi sad govorimo o nekakvoj turističkoj destinaciji, a mi imamo projekt cementare od 28 hektara, pa imamo projekt mini hidroelektrane na Krupi, pa bi onda turizam, pa bi neki svježi zrak, pa bi eko hranu, a to ne ide zajedno. To se sve događa zato što ne postoji jedna kvalitetna i jasna strategija koja će jasno definirati i planove i aktivnosti u prostoru. Oni to ne žele jer onda ne mogu manipulirati aktivnostima i ne mogu raditi što žele. Jer taj strateški plan, strateški dokument koji svako treba imati ih u tome ograničava. A pogotovo kad bi taj dokument bio napravljen javno i transparentno i kvalitetno kao jedan rezultat kreacije i ideje svih stanovnika ovog kraja i svih onih koji mogu pomoći. Obrovac bi po svemu trebao izgubiti status grada. Vi mi navedite obilježje grada i vi ih ni jednu nećete naći. To je sve jedna fikcija. Tako da od županije apsolutno nikakve koristi, barem što se tiče Obrovca. Postoje neke intervencije kad se nešto baš medijski eksponira, onda oni idu gasit požar pa se to da nešto napravit. Ali županija… ja općenito mislim da su nepotrebni i da je to u stvari samo način uhljebljivanja političkih partnera ili koga već. A u Obrovcu, ovdje županije ne znači apsolutno ništa. Evo za primjer uzmite srednju školu koja je neki neutralni teritorij i vlasništvo županije, oni to uvijek kroz obrt poklone gradu, tako da može i tamo vršit pritisak i provodit svoju korupciju.
Gradska vlast, ona često prozivana, stoji sa strane i promatra. Ni mi nakon nekoliko poziva i poslanih mailova nismo dobili nikakav odgovor osim sljedećeg.
Unatoč svim problemima i nedaćama, Obrovac i dalje "ima svoj neki šarm" kako ljudi često kažu. Ljeti živne, sunce ga okupa, vrate se domaći ljudi, zaluta i poneki turist i odmah se lakše i ljepše živi. Iako nekad kulturno i adminstrativno središte danas je taj gradić samo podsjetnik na neka druga vremena i simbol napuštenosti kako od države tako i od društva.
Autor: Lucija Vulić
