Ukratko rečeno ​kriptovalute su virtualne kovanice izrađene u obliku kompjuterskih kodova. Zaštićene su kriptografijom, što ih čini gotovo nemogućim za krivotvorenje ili dvostruku potrošnju.

Mnoge kriptovalute su decentralizirane mreže temeljene na blockchain tehnologiji. Definirajuća značajka kriptovaluta je da ih općenito ne izdaje nijedno središnje tijelo, što ih čini teoretski imunim na uplitanje ili manipulaciju.

Ako vam ovo ipak nije dovoljno informacija i želite saznati još o o najnovijem trendu koji je spojio financijski i tehnološki sektor, donosimo vam na jednom mjestu sve najvažnije informacije.

Autorice projekta: Neva Žganec, Helena Kolar, Nina Matjašec i Anja Kadoić


​Zapratite i naš Instagram profil:

sadržaj

što su kriptovalute?


​Do sada ste vjerojatno čuli za ludnicu koja se zove kriptovalute. Član obitelji, prijatelj, susjed, liječnik, vozač taksija, kolega s posla, konobar, ili prolaznik na ulici, sigurno vam je već netko spomenuo kako se možete brzo obogati virtualnim valutama poput Bitcoina, Ethereuma, Dogecoine, Lite ili nekom drugom manje poznatom valutom od ukupno 10.363 trenutno aktivnih.

​No, pitanje je koliko zapravo znate o njima? S obzirom na to da je najčešće tražen odgovor na Googleovoj tražilici: što su kriptovalute i kako one funkcioniraju, velika je vjerojatnost da ne znate puno o njima. E pa sada ćemo to promijeniti.Proći ćemo kroz osnove kriptovaluta, korak po korak, i objasniti ih na najjednostavniji mogući način. Obećajmo da nećemo koristiti ludi tehnološki rječnik.

Što su kriptovalute?
​
​​Autorica: Anja Kadoić ​
Izvori: Kriptomat Bitcoin cijena, Bitcoin-store.hr Što je Bitcoin? Uvod u blockchain tehnologiju, Nerdwallet What is Cryptocurrency?

decentraliziranost i neovisnost

Jednostavno rečeno, kriptovalute su digitalni sustavi plaćanja koji se ne oslanjaju na banke za provjeru transakcija. One fizički ne postoje. Ne možete podići Bitcoin i držati ga u ruci, niti ga izvući iz novčanika, niti vam može zveckati u džepu. Ali samo zato što ne možete ga fizički primiti, to ne znači da on nema svoju vrijednost što ste mogli primijetiti po brzom rastu cijena virtualnih valuta u posljednjih nekoliko godina. Kriptovalute su se prvi put pojavile nakon globalne financijske krize 2008. godine. Nastale su kako bi ljudi mogli sami kontrolirati svoj novac, bez da se oslanjaju na tvrtke, banke ili vlade i njihove naknade i kontrole.

Zbog svoje političke neovisnosti i neprobojne sigurnosti podataka, korisnici kriptovaluta uživaju u pogodnostima koje nisu dostupne korisnicima tradicionalnih valuta, kao što je američki dolar i financijskih sustava koje te valute podržavaju.

​Autorica: Nina Matjašec
​Upravo je Bitcoin prva kripto valuta koju je kreirao čovjek koji koristi alias Satoshi Nakamoto te je prva transakcija napravljena 2009. godine. Temelj stvaranja Bitcoina, i svih ostalih virtualnih valuta koje su uslijedile, bio je popraviti niz uočenih nedostataka u načinu na koji se novac prenosi s jedne strane na drugu.
Pitate se koji su to možda nedostatci? Na primjer, razmislite o tome koliko dugo treba banci da podmiri određeno plaćanje ili kako financijske institucije uzimaju naknade djelujući kao posrednik tijekom transakcija ili koliko ste se često ste pronašli papirić s brojem iz banke i prisjetili se kako ste bili frustrirani čekanjem u redu. Korištenjem kriptovaluta se upravo izbjegavaju takve tradicionalne zavrzlame kroz korištenje blockchain tehnologije.

Što je sada, dovraga, blockchain?

blockchain tehnologija


​Blockchain je digitalna knjiga u kojoj se pohranjuju sve transakcije jedne kriptovalute. Ako kupujete bitcoin, prodajete bitcoin, koristite svoj bitcoin za kupnju peciva u pekarnici i tako dalje, sve će biti zabilježeno, na šifriran način, u toj  digitalnoj knjizi. Isto vrijedi i za sve ostale kriptovalute.

Dakle, blockchain je zapravo baza podataka unutar koje se informacije pohranjuju u blokovima. Da, doslovno se pohranjuju u blokovima.
Kako se nove informacije dodaju u blokove tako nastaju novi. Poredani su kronološki, a zajedno se povezuju u sekvencu koja se naziva lanac tj. chain.

​Što više informacija pohranjujemo lanci s informacijama postaju sve duži. Ovakav način povezivanja podataka je neuništiv jer nije moguće izbrisati ili izmijeniti stare podatke.
Što je blockchain i kako funkcionira?

Autorica: Helena Kolar
​Izvori: IBM.com What is blockchain?, Investopedia.com Term - blockchain, Coinbase.com What is blockchain? 

hash i distribuiranost

Svaki novi blok s informacijama sadrži nešto što se zove kriptografski „hash“.  Zapravo se radi o matematičkom otisku koji u sebi sadrži sve informacije o prethodnim blokovima stoga ih je vrlo teško hakirati.

​Ono što blockchain čini drugačijim od ostalih baza podataka je njegova distribuiranost. Što to znači? Podatci unutar blockchaina ne nalaze se u jednoj centraliziranoj bazi koju kontrolira jedan administrator već su široko raspodijeljeni u mrežu računala. Računala su međusobno povezana te tako imaju mogućnost izmjenjivati informacije bez posrednika. Informacije su uvijek točne jer ih sustav stalno provjerava.

nauči na primjeru

Kako bi smo bolje objasnili ovaj složeni sustav uzmimo za primjer malenu Maju koja ne želi ići spavati u 10 sati navečer nego bi radije ostala duže budna. Maja je zato pokušala nasamariti svoje roditelji tako što je promijenila vrijeme na satu u svojoj sobi. Međutim, Maja se nije sjetila promijeniti vrijeme na televizoru, mobitelima, mikrovalnoj,  pećnici, računalima te ostalim satovima u kući. Roditelji su na vrijeme vidjeli koliko je sati pa je Maja ipak morala ići spavati na vrijeme. Dakle, vrijeme je ostalo vidljivo na nekoliko mjesta pa su roditelji mogli lako provjeriti netočnu informaciju koju im je pokazivao sat u Majinoj sobi.

​Ovaj primjer pokazuje moć distribuiranosti podataka jer je postajalo više izvora u kojima su bile pohranjene informacije. Na sličan način odvija se provjeravanje unutar blockchaina. Opisani metoda prijenosa podataka naziva se „peer to peer“ mreža i upravo je to ključ koji čini blockchain funkcionalnim.
Prva takva mreža je bio Napster koji je nastao 1999., ali svoj pun potencijal blockchain tehnologija ostvarila je tek kasnije pokretanjem prve kriptovalute.

​Transakcije na blockchainu mogu se podmiriti znatno brže od tradicionalnih. Banke imaju prilično rigidno radno vrijeme, a zatvorene su barem jedan ili dva dana u tjednu. I, kao što je navedeno, transakcije se nekada mogu držati danima dok se sredstva ne verificiraju. Uz blockchain, ova provjera transakcija je uvijek u tijeku.

RUDARENJE KRIPTOVALUTA


​Jeste li znali da kako bi se uspješno potvrdila transkacija kada su kriptovalute u pitanju, one moraju biti potvrđene i ovjerene od rudara na mreži. A tko su onda rudari? 

​Kako se transakcije na blockchainu verificiraju? Možda se pitate kako se te blockchain transakcije provjeravaju. Često ova provjera pada na grupu ljudi koji se nazivaju "rudari".

​Rudari kriptovaluta nisu ništa više od ljudi sa snažnim računalima koji se natječu protiv drugih ljudi s isto tako snažnim računalima koji su vješti u rješavanju složenih matematičkih jednadžbi. Ove su jednadžbe proizvod kodiranja dizajnirane za zaštitu podataka o transakcijama u digitalnoj knjizi tj. blockchainu.

Rudar koji riješi jednadžbe i u tom procesu provjerava transakcije u glavnoj knjizi, dobiva nagradu, koja je poznata kao "nagrada za blok". Ova nagrada se isplaćuje u virtualnim kovanicama i primjer je kako se verificiraju Bitcoin transakcije. Ovaj proces se naziva "dokaz o radu". Drugi način provjere je poznat pod nazivom "dokaz udjela". Umjesto da ljudi koriste tone resursa pokušavajući riješiti složene jednadžbe za provjeru transakcija, model dokaza udjela bira tko će moći provjeriti sljedeći blok transakcija na temelju njihovog vlasništva u virtualnoj valuti. U biti, što više posjedujete, veće su šanse da provjerite transakcije. Uz dokaz udjela, nema konkurencije među vašim kolegama i nema pretjerane potrošnje energije tijekom rješavanja složenih jednadžbi.
No, kakve veze ima kopanje zlata s početka videa s kriptovalutama? Vrlo jednostavno – rudarenje zlata, kao i rudarenje kriptovaluta, zahtjeva jako puno rada i energije kako bi se proizvelo nešto jako vrijedno, kao što je zlato ili pak jedan Bitcoin!
​
Kada nešto zahtjeva puno rada i energije, nemoguće je da to obavi samo jedan čovjek – kad ste vidjeli samo jednog rudara u potrazi za zlatom? Tako je i za kriptovalute - nitko na svijetu nema pojedinačno takvu računalnu snagu na raspolaganju, da riješi kompleksne matematičke operacije potrebne za uspješan blok.
​

Ostaju li ulagači anonimni kada koriste kriptovalute?

Blockchain može biti javan i privatan. Kao što možete zamisliti, privatni blockchain bi se najviše dopao tvrtkama, dok su javni blockchainovi najprivlačniji potrošačima koji bi žele koristiti svoju virtualnu valutu za kupnju ili za ulaganje.

Na primjer bitcoin je primjer javnog blockchaina. Što se tiče anonimnosti većina kriptovaluta nije baš tako anonimna kao što mislite. Naravno puno je anonimnije od bankovnih transakcija. Svaka transakcija koju izvršite i dalje će biti zabilježena u osnovnoj digitalnoj knjizi.

Koja je razlika između blockchaina dviju najpopularnijih kriptovaluta?

Autor: Nina Matjašec
Izvori: Investopedia.com Bitcoin vs. Ethereum - different purposes

Međutim, postoji skupina kriptovaluta poznatih kao "kovanice privatnosti" kojima je svrha pojačavanje anonimnosti i privatnosti transakcije. Koriste specijalizirane protokole kako bi sakrili identitet. Monero i Dash primjeri su kovanica koje pripadaju ovoj skupini.
​
U gotovo svim slučajevima kupnja kriptovalute investitoru neće dati nikakvo vlasništvo nad temeljnom blockchain tehnologijom. To je jedna od najvećih razlika između kriptovaluta i tradicionalnih ulaganja, poput dionica. Ako kupujete dionice u javnom trgovačkom društvu, posjedujete mali postotak tog posla.

U mnogim slučajevima, kovanice su zapravo potrebne za plaćanje naknada za transakcije na blockchainu. Ethereum, koja je jedna od najvećih kriptovaluta po tržišnoj kapitalizaciji iza bitcoina, zahtijeva od korisnika svog blockchaina da plaćaju naknade za transakcije u svom novčiću, poznatom kao Ether. Ali postoje i druge potencijalne primjene.

​Na primjer, Rippleov novčić, poznat kao XRP, može poslužiti kao posrednik koji će omogućiti brže podmirivanje transakcija. Ripple je blockchain tvrtka koja je usredotočena na partnerstvo s velikim bankama i financijskim institucijama. Zamislite da kupac u Japanu želi izvršiti uplatu tvrtki u Ujedinjenom Kraljevstvu. Ako bi ovo plaćanje bilo preusmjereno preko Rippleovog blockchaina, moglo bi uzeti uplatu u japanskim jenima, pretvoriti tu uplatu u XRP kovanice, a zatim pretvoriti te kovanice u britanske funte. Sve bi se to teoretski moglo učiniti odmah, ili u najmanju ruku znatno brže od tradicionalnih banaka.
​

rudarenje kao prijetnja okolišu

Rudarenje kriptovaluta, iako vrlo unosan posao za neke, ostavlja negativne posljedice na naš okoliš. Kako prenosi BBC, 'rudarenje bitcoina' godišnje proizvodi jednako elektroničkog otpada koliko Nizozemska proizvede u godinu dana od zbrinjavanja prijenosnih računala, telefona i drugih uređaja. Točnije, prema studiji koju su proveli Alex de Vries i Christian Stoll, to ukupno iznosi 30 700 tona otpada godišnje, a po transakciji je to oko 272 g.

Osim toga, poznato je i da "rudarenje" kriptovalutama stvara dodatne količine ugljičnog dioksida. Kako navodi Bug.hr, godišnje stvori preko 77 megatona CO2 koji završi u atmosferi, a troši i veliku količinu električne energije zbog rada računala koja danonoćno otključavaju nove kovanice.
​

dobri i loši primjeri država

Bitcoin rudari će uskoro bacati istu količinu male IT opreme kao i cijela nacija Italije. De Vries je također citirao nedavnu studiju koja predviđa da će najpoznatiji problem zagađenja Bitcoina, njegov ugljični otisak, premašiti talijanski do 2024. godine.

Osam 100 metara dugih metalnih skladišta nalaze se u sjevernoj Kini. Bitmain Technologies vodi farmu poslužitelja u Erdorsu, a Unutarnja Mongolija, s oko 25.000 računala posvećenih rješavanju šifriranih izračuna koji generiraju svaki bitcoin. Cijela se operacija pokreće na električnu energiju proizvedenu ugljenom, kao i sve veći broj "rudnika" kriptovaluta koji se pojavljuju u Kini.

Kina, koja dobiva oko 60 posto svoje električne energije iz ugljena, najveći je operater računalnih "rudnika" i vjerojatno čini oko četvrtinu sve snage koja se koristi za stvaranje kriptovaluta, prema studiji industrije koju je u travnju objavio Garrick Hileman i Michel Rauchs sa Sveučilišta Cambridge. Oko 58 posto velikih svjetskih fondova za rudarenje kriptovaluta nalazi se u Kini, a slijede SAD sa 16 posto. Kina je najveći proizvođač i potrošač ugljena, a farme poslužitelja u provincijama kao što su Xinjiang, Unutarnja Mongolija i Heilongjian uvelike se oslanjaju na gorivo.

Potrošnja energije u svjetskoj industriji već bi mogla biti jednaka 3 milijuna američkih domova, premašujući pojedinačnu potrošnju u 159 zemalja, prema Digiconomist Bitcoin Energy Consumption Indexu.

Procjene o tome koliko električne energije ide u stvaranje kriptovaluta uvelike variraju - od proizvodnje jednog velikog nuklearnog reaktora do potrošnje cjelokupnog stanovništva Danske. Ali analitičari se slažu da se upotreba energije u industriji brzo širi - osobito nakon rasta cijena koji je bitcoin učinio gotovo četiri puta vrijednijim nego prije samo tri mjeseca.

Nije svako rudarenje kriptovaluta prljavo. Računala na Islandu dobivaju energiju iz geotermalnih postrojenja. Čak i u Kini, neki su skupljeni oko hidroelektrana u Sichuanu i Yunnan-u, dok u Austriji Hydrominer IT-Services postavlja poslužitelje unutar hidroelektrana.
Interaktivna karta zagađenja od kriptorudarenja 

​Autor: Neva Žganec
​Izvori: Lider (2021) Popularnost mu raste, ali rudarenje bitcoina povećava zagađenje, Fortune.com (2017) Bitcoin has a dirty, dirty secret, Fortune.com (2021) Bitcoin has another major pollution problem brewing

što je shitcoin?


​Vjerojatno ste čuli nekolicinu priča o ljudima koji su se preko noći obogatili jer su uložili u kriptovalute. Uzmimo za primjer Glaubera Contessota – čovjeka koji je uložio svoju životnu ušteđevinu u Dogecoin nakon što je Elon Musk objavio tweet o navedenoj kriptovaluti. U to vrijeme Dogecoin je vrijedio oko 0,04 dolara, dok je tri mjeseca kasnije njegov profit iznosio više od milijun dolara. Dakle, kako je znao da je to pravi novčić za ulaganje, a ne “shitcoin” kako su govorili oni oko njega?
Koja je razlika između altcoinova i shitcoina i kako ih prepoznati?

Autor: Neva Žganec
Izvori: Nerdwallet.com What are altcoins?, Vice.com From Bitcoin to Shitcoin – a regular persons guide to Crypto, Fool.com 5 Cryptocurrencies that have failed and why

altcoin

Kako bismo shvatili što označava pojam shitcoin, prvo moramo definirati pojam altcoin. Altcoini su svaka kriptovaluta koja nije bitcoin, što znači da ih ima puno: više od 10.000, prema CoinGecko. Bitcoin trenutno čini oko 40% ukupne kripto tržišne kapitalizacije, što znači da više od polovice vrijednosti kripto tržišta lebdi u altcoinima. No, kako su oni drugačiji od bitcoin-a?

Altcoini koriste se istom tehnikom kao i bitcoin: koriste blockchain kao distribucijsku knjigu transkacija, koja dopušta i bilježi transakciju samo ako postoji konsenzus između dviju strana što označava da je transakcija legitimna. Pravi primjer toga je Litecoin – kriptovaluta koja je započela kao svojevrsni klon bitcoin-u. Imao je jednaku svrhu kao i bitcoin, ali je njegov osnivač nastojavo poboljšati način na koji se provode peer-to-peer transakcije kod Bitcoin-a. Neki altcoinovi koštaju tek nekoliko penija, dok ćete za druge morati izdvojiti stotine dolara za jedan digitalni novčić. Neki imaju obećavajuće dugoročne primjene, dok su neki od njih poprimili popularni naziv shitcoin.

Što je onda shitcoin i kako ga identificirati?

​"Shitcoin" je popularni izraz koji se daje kriptovaluti koja je beskorisna i nema vrijednost. Ove kriptovalute stvorene su kao kopije. One nisu donijele ništa novo jer nemaju vrijednost ni jasne ciljeve.

​Za razliku od Bitcoina ili Ethereuma, koji su nastali sa specifičnim, definiranim svrhama i inovativnim ciljevima, shitcoinima nedostaje funkcionalnost. Iz tog razloga, oni nemaju dugovječnost kao ostali digitalni novac. Kao što na burzi postoje dobre i loše mogućnosti ulaganja, tako i kod kriptovaluta postoje dobri i loši digitalni novac. Mnogi shitcoini su stvoreni samo iz razloga ljudi, koji skaču na kripto vagon bez prethodnog istraživanja, mogli kapitalizirati od njih . Njihova vrijednost temelji se na nagađanjima i malo čemu drugom. 
Obično, prvo postoji veliki porast vrijednosti novčića jer privlači pažnju investitora. Povećanje prati pad cijene kada investitori shvate da novčić nema stvarnu upotrebu, a zatim ga bacaju kako bi kapitalizirali kratkoročne dobitke. Primjer skoka praćenog oštrim padom bio je slučaj Bitconnecta. Tvrtka je prvi put ušla na kripto-tržište 2016. godine. Pretpostavka je bila da korisnici mogu zamijeniti Bitcoin za Bitconnect novčić.

​Korisnicima je obećan dnevni povrat ulaganja u američkim dolarima. Međutim, nakon što je u prosincu 2017. dosegnula vrijednost od 470 američkih dolara, valuta je naglo pala. Početkom 2018. tvrtka se zatvorila uzimajući sa sobom sav kapital investitora.
rvi, a možda i najvažniji korak kada želite uložiti u novčić je provjeriti koliko je recentan na tržištu. To se može učiniti pomoću istraživača blokova kao što je BSCScan. Istraživači blokova pomažu korisnicima da traže, potvrde i provjere transakcije. Također su korisni u praćenju i pronalaženju novih altcoina. Nakon lociranja potencijalnog ulaganja u altcoin, investitor može potražiti informacije o tom altcoinu kako bi vidio ima li web stranicu i druge društvene medije.

​Kada je riječ o njihovoj identifikaciji, bitno je obratiti pažnju na nekoliko stvari. Ako vam stranica izgleda općenito, vjerojatno je riječ o shitcoinu. To signalizira da mu nedostaje autentičnosti, odnosno da projekt nije razrađen. Alternativno, ako se koriste tehnički opisi, odnosno žargon koji je teško razumjeti, vjerojatno je shitcoin.

Potrebno je obratiti pažnju i na autora kriptovalute - ako je poznato ime programera koji ju je dizajnirao i lansirao, vjerojatno nije riječ o shitcoinu.
​

kripto ulaganja

Kako sam izgubila 20 posto uloženog u mjesec dana

Autorica teksta i videozapisa: Nina Matjašec
​Prije tri mjeseca nisam mogla ni sanjati o tome da ću baš ja ulagati u kriptovalute. Zašto? Zato što tada nisam znala što su kriptovalute – to je za mene bio jedan apstraktan pojam o kojem govore samo ljudi koji se u to razumiju. No, nakon proučavanja različitih sadržaja i razgovora s raznim stručnjacima, kako bi kriptovalute za mene postale nešto konkretno, odlučila sam odvojiti malu količinu novca kako bih i sama uložila. Mjesec dana pratila sam kako moj novac nakon osam sati spavanja nestaje ili kako se tijekom dana udvostručuje. 

Počeci  i odabir 'prave' kriptovalute za ulaganje

​Za početak, morala sam u moru aplikacija odabrati jednu koja mi se činila najpristupačnijom i najlakšom za korištenje. Nakon proučavanja i razgovora s ljudima koji su već kupovali kriptovalute putem aplikacija, odlučila sam se za Crypto.com.

​Aplikaciju sam skinula na mobitel i prvo što sam morala odabrati je valuta u kojoj ću kupovati kriptovalute. Naravno, hrvatska kuna nije bila opcija, ali ponuđene su mi turska lira, norveška kruna, danska kruna, poljski zloti, britanska funta i mnoge druge. Odlučila sam se za euro koji će uskoro postati naša svakodnevica.

 

​Nakon toga, unijela sam podatke svoje kartice („klasični“ podaci koji se unose prilikom svake online kupnje) i u tom trenutku mogla sam započeti ulaganje. Unaprijed sam odlučila da ću uložiti u Ethereum i Quant.
​
Zašto baš u Ethereum? Zato što je Ethereum druga najveća svjetska kriptovaluta, nakon najpoznatijeg Bitcoina, i mnogi na Ethereum gledaju kao na platformu za razvoj i implementaciju aplikacija temeljenih na blockchainu koji se tek razvija, pa je interes za kupnjom Ethereuma sve veći. Drugim riječima, radije sam se odlučila uložiti u nešto što s vremenom napreduje i ostvaruje sve veći potencijal, nego u nešto što je najpoznatije među laicima  i što je većini prva i jedina asocijacija na kriptovalute.
Zašto Quant? Zato što, iako se ne nalazi na popisu najvećih svjetskih kriptovaluta, u 2021. godini je doživio veliki rast i analitičari predviđaju udvostručenje vrijednosti u 2022. godini. Mislim da je to bio i više nego dovoljan razlog da Quant bude jedna alternativna, manja kriptovaluta za ulaganje. 

Kako sve to izgleda u kripto novčaniku?

​
​Ulaganje je jednostavno. Upiše se količina koju želimo kupiti, u mom slučaju 0,002 Ethereuma koji sam na dan ulaganja 16.12.2021. platila 7,18 eura i 0,043 Quanta koji sam u tom trenutku platila 7,09 eura. Nakon što smo odabrali kriptovalutu koja se automatski preračunava u protuvrijednost valute (euro) - kreće kupnja. Zatim, dobivamo obavijest, tj. upit banke želimo li stvarno izvršiti tu transakciju, i u mom slučaju transakciju potvrđujem FACE ID-om. Nakon nekoliko sekundi u kripto novčaniku vidljiva je obavljena transakcija.

​S obzirom na to da se vrijednost kriptovaluta mijenja iz minute u minutu, tako i mi u kripto novčaniku vidimo trenutnu vrijednost naše kriptovalute. Prvih trideset dana oni, kao aplikacija, ne uzimaju nikakvu „proviziju“, dok je nakon tih trideset dana iznos koji sebi uzimaju prilikom naših transakcija stvarno mizeran.

​U bilo kojem trenutku kupljene kriptovalute možemo promijeniti u neke druge kriptovalute ili ih opet „vratiti“ u fiat valutu. Sve opcije su vrlo jednostavne za korištenje, tako da mislim da sam odabrala dobru aplikaciju za ulaganje.

anksioznost, strah ili pak sreća? 

Gotovo svakodnevno sam, jednom ujutro i jednom navečer, pratila kako je rasla, tj. padala vrijednost kupljenih kriptovaluta. Samo nekoliko sati nakon ulaganja imala sam potrebu pogledati u svoj digitalni novčanik. I imala sam što vidjeti, ostvarila se moja najgora ulagačka noćna mora - obje kriptovalute bile su u minusu, tj. izgubile su na vrijednosti.

U tom trenutku bila sam jako zabrinuta zato što sam osjećala da će se, kako će dani prolaziti, moj digitalni novac istopiti. Samo dvanaest sati nakon toga moj kripto novčanik ipak je bio u boljem stanju jer je vrijednost malo narasla, ali svejedno nije bila ista ili viša od mog početnog uloga. Ipak, to mi je bio veliki vjetar u leđa zato što sam shvatila da je to stvarno toliko promjenjivo kao što su svi i govorili te da nema potrebe za stvaranjem panike.
Na svu sreću, moje ulaganje bilo je minimalno i to sam shvatila na vrijeme. Shvatila sam da petnaestak eura ulaganja zasigurno neće postati milijuni, ali i da neću bankrotirati izgubim li svoj početni ulog.

ulazak u crvenu zonu

​U tih mjesec dana imala sam dane kada bih zaboravila da trebam pogledati u svoj kripto novčanik. Naravno, tu su bili i dani kada bih u jednom poslijepodnevu pet puta provjerila stanje zato što si jednostavno nisam mogla pomoći - zanimalo me što se događa s mojim novcem. Bila sam svjesna da su to zaista mali pomaci od jednog eura ili čak cent po cent, no nisam mogla ne razmišljati o ljudima koji su uložili više od mene, o ljudima koji svakodnevno ulažu.

Primjerice, što bi bilo da sam uložila 1000 eura i da su mi ove male promjene od 10 posto dnevno zapravo bili minusi od stotinjak eura? Kako bih se onda osjećala i bih li stanje provjeravala još češće? Stalno su me kopkale takve misli. Kako takve velike promjene iz sata u sat utječu na ostale ulagače?

Sve je to u meni budilo različite emocije – od euforije kada bi se ulaganje udvostručilo, do čudnog osjećaja razočarenja kada bih vidjela da sam u crvenom. Kadgod bih bila na kavi s prijateljima ispitivali bi me o mojim ulaganjima jer su znali da sam odlučila krenuti u kripto svijet i čak bi se našalili pa kad bih ostala bez jednog eura platili bi mi kavu ili sok. Kao da su svjesni da sam korak bliže svom kripto "bankrotu". Kada bih ipak imala pozitivno stanje na  računu to je u meni probudilo uvjerenje da će u sekundi mojih desetak eura uskoro postati milijun pa bih sve častila kavom. 

Često bih i na tim istim kavama znala spominjati kriptovalute i kako napreduje ulaganje. Na taj sam način prijatelje pokušala zainteresirati za kripto svijet, što bi kasnije možda potencijalno rezultiralo i nekim ulaganjem. Često bih provjeravala stanje u kripto novčaniku tijekom tih kava, a još češće bih i razmišljala o tome da još uložim, iako je početni dogovor bio da pustim da tržište napravi što god hoće s mojim početnim ulogom. Još uvijek ne znam odgovor na pitanje bih li se suzdržala od novih ulaganja da ovo nije bio novinarski eksperiment. I to je ono što me malo zabrinjava. Kako drugi stanu kada to rade isključivo zbog samog ulaganja?

ovisnost o kriptu?

Ulaganje kao takvo bilo je zanimljivo zato što sam na taj način najbolje shvatila način na koji ulaganje funkcionira. Bila sam skeptična, ipak je u pitanju moj novac. Doduše, petnaestak eura nije puno novaca, pa sam se lakše upustila u ovo iskustvo. 

Nakon svakodnevnog provjeravanja stanja koje je u početku bilo zabavno i zanimljivo, kao i sve što nam je općenito novo u životu, nakon nekog vremena ipak je dosadilo. U početku bih otvarala aplikaciju svaki put kada bih bila na mobitelu, samo da vidim što se promijenilo - jesam li u zelenom ili crvenom. Često se spominje i ovisnost, a ja sam se na trenutke osjećala kao da se kladim na utakmicu koja nema kraj ili početak, i ne traje samo sat vremena ili cijeli dan, već traje beskonačno. 

Ovisnost o kriptu kao takvom službeno ne postoji, već bi takva vrsta ovisnosti mogla biti u kategoriji kladionice ili kockarnice. Kada se kladim na neki klub ili igrača, uplatim listić zato što znam da je, primjerice Grand Slam turnir ili Svjetsko prvenstvo u nogometu ili rukometu, pa samim time znam da se kladim na nešto što ću gledati. A, ako se dvije ili tri utakmice igraju istovremeno, osim utakmice koju pratim uživo, na mobitelu provjeravam podudara li se stanje na ostalim utakmica s mojim predviđanjem na listiću. 

​Dakle, i jedno i drugo od osobe traži vrijeme i to vrijeme je posvećeno - ili provjeravanju rezultata kako bi vidio jesi li ispunio dobitni listić, ili refreshanju kripto aplikacije. Jednostavno, uđe ti u naviku koje se, ako se tome stvarno posvetiš, sigurno teško riješiti. Srećom, u mom su slučaju u pitanju mali iznosi koji na mene, ipak ne utječu toliko.

​MJESEC DANA NAKON ULAGANJA - U CRVENOM​

 Danas je 16.1.2022. godine i prošlo je mjesec dana od mog prvog ulaganja u kripto. Moj kripto početak ipak nije u zelenom, odnosno i Ethereum i Quant izgubili su na vrijednosti; kao što je vidljivo i iz grafikona s desne strane. Uložila sam nešto više od 14 eura i nakon mjesec dana ima nešto više od 10,50 eura, što bi značilo da sam izgubila otprilike 3,50 eura. Dakle, izgubila sam gotovo 25% uloženog. No, tržište je promjenjivo i vjerujem da će se to brzo promijeniti i da sam uskoro u zelenom.


​Doduše, u početku sam imala potpuno drugačiju percepciju cijelog svijeta kriptovaluta, ali i samih ulagača u kripto. Moram priznati da sam bila u krivu i sada sam toga svjesna. Ovo iskustvo pomoglo mi je shvatiti da za ulaganje ne trebaš biti školovana osoba u ekonomskom ili srodnom području, ne trebaš imati šesteroznamenkaste brojeve na bankovnom računu, ne trebaš imati barem trećinu dana slobodno za praćenje kripto tržišta, i na kraju krajeva nemaš se namjeru obogatiti preko noći (iako postoji koncept day tradinga). Zapravo je potpuno suprotno. Ulagati može bilo tko. Ne treba  razumjeti ekonomiju zato što ni ekonomski stručnjaci nisu u stanju objasniti kripto. Ne treba čak ni imati pristup internetu ili internetsko bankarstvo, već kripto može kupiti u jednoj od kripto mjenjačnica. Ne treba imati slobodnog vremena zato što jednom kada uloži, ne treba nužno pratiti stanje na tržištu. 

što je sljedeće?

Nakon što je prošlo početnih mjesec dana kontinuiranog praćenja, više od tri mjeseca nisam čitala ni proučavala kriptovalute zato što mi je 30 intenzivnih dana bilo malo previše. S obzirom na to da su me kriptovalute kao takve osvojile, mislim da je za mene dobitna kombinacija kupovine i ulaganja, ali bez praćenja promjena. Na taj bi način kriptovalute radile za mene i u moju korist (barem se nadam), a ja o tome ne bih brinula. Kada bi, po mom mišljenju, prošlo dovoljno vremena, ili bih još uložila, ili zamijenila moju kriptovalutu u neku drugu kriptovalutu.

​Danas je 18.4.2022. godine i  odlučila sam da bih opet mogla krenuti s ulaganjem, pa sam posljednja dva tjedna više proučavala Bitcoin i njegove kretanje, slušala što kažu stručnjaci i u trenutku za koji sam smatrala da je najpovoljniji za mene, kupila sam 0,0004 Bitcoina koji je u tom trenutku vrijedio 14,42 eura. Moram priznati da sam zadovoljna kupljenim i u skorije vrijeme zasigurno neće otvarati svoj kripto novčanik. Kada ću se opet osjećati spremno za ulaganje, opet ću se prvo informirati i čekati pravi trenutak i tek tada uložiti zato što je u tome ključ.
​Drago mi je što sam odlučila nastaviti ulagati. Mislim da je početnih mjesec dana razbilo predrasude koje sam u početku imala o tome što su kriptovalute i tko ih kupuje. Odnosno, mislila sam da je riječ o brzoj zaradi i da bogatiji ljudi na taj način u vrlo malo vremena i s nikakvim naporom postaju još bogatiji. Ipak, ono najvažnije što treba znati prije samog ulaganja je to da je ključ u informiranju o kriptovaluti u koju se namjerava uložiti.

​Probajte se odreći jedne kave tjedno, pa ako nakon pet godina te četiri kave u mjesecu budu vrijedne kao cijeli kafić, definitivno nećete žaliti za njima. Ako, s druge strane vrijednost ne poraste baš toliko da možete kupiti kafić, uvijek možete pričekati još pet godina pa još pet godina, sve dok od kriptovaluta ne dobijete ono zbog čega ste i krenuli s ulaganjem.

tamna strana ulaganja

divlji zapad = kripto tržište?

U svijetu kriptovaluta ne postoje zakoni. Iako su države diljem svijeta izrazile potrebu da se kripto tržište dovede unutar regulatornog okvira, to baš i nije tako jednostavno i postoje brojni izazovi od kojih su neki i nepremostivi. Može li se uopće regulirati nešto slobodno, bez granica, nešto što se konstantno razvija i nije povezano s niti jednom vlašću ili agencijom?
Štiti li Republika Hrvatska ulagače u kripto tržište ili je jedina pravna regulativa ona porezna?

Novinarka: Neva Žganec
​Snimateljica: Helena Kolar

temeljni izazovi

Kriptovalute su u osnovi zbirka binarnih podataka. Međutim, naučeni smo vjerovati da novac mora biti opipljiv, podržan nečim materijalnim ili mora imati jamstvo Vlade ili središnje banke. Prihvatiti nematerijalni računalni kod kao novac je zapravo potpuni zaokret u našim sustavima uvjerenja.

Trenutno šifrirani, decentralizirani digitalni novac nije zakonsko sredstvo plaćanja nigdje u svijetu, osim u El Salvadoru. Ali omogućuje prijenos sredstava bilo gdje globalno, u bilo kojem trenutku i neprestano na relativno anoniman način, korištenjem blockchain tehnologije. Kao posljedica toga, poboljšani okviri za provedbu zakona u pojedinačnim zemljama neće funkcionirati osim ako ih ne nadopunjuje globalni okvir.
Uobičajeni investicijski instrumenti za burze i bankovne sustave se odnose na materijalne proizvode, dok kripto-imovina u stvarnom svijetu nije materijalno podržana. Ne postoje regulatorni okviri koji su prilagođeni i izrađeni za nešto što je čisto nematerijalno. Dakle, ne postoje zakonski modeli unutar kojih bi se kriptovalute mogle smjestiti.

​Isto tako čini se da nitko ne razumije kako uopće točno funkcionira kripto tržište. Koje sile ga pokreću, izuzev potražnje i ponude? Na primjer, Bitcoin, koji je najpopularnija takva valuta, u svojoj srži je izrazito nestabilna. Jesu li uvjerenja špekulanata jedini pokretači volatilnosti cijena? Kako se uopće može razviti regulatorni okvir za tržište čija je osnova toliko maglovita?

Kako stoji hrvatska?

Nemamo Zakon o kriptovalutama, ali to ne znači da trgovanje nije regulirano pa čak i oporezivo. Hrvatske institucije su upravo zbog manjka regulacije, ali ne i manjka prijevara i ostalih kaznenih djela povezanih s kriptovalutama, na različite načine odlučile pomoći ulagačima, ali se i ograditi od mogućih opasnosti koje bi mogle utjecati na same institucije.

Na stranicama Hrvatske narodne banke stoji upozorenje:

„Novčana sredstva uložena u virtualne valute nisu zaštićena sustavom osiguranja depozita. Stoga osobe koje se odluče na takav oblik ulaganja same u cijelosti snose rizik gubitka uloženog." Upravo je zaštita jedan od najvećih problema ulaganja u kriptovalute u Hrvatskoj. Za razliku od ulaganja u dionice gdje subjekti koji ih izdaju imaju propisane određene obaveze radi zaštite investitora, kad je riječ o kriptovalutama – nitko vas ne štiti. Prema mišljenju  fintech koordinatora HANFA-inog inovacijskog huba Filipa Šaravanje postoji nekoliko ključnih razlika između ta dva tržišta.

​„Kriptoimovina, ili kako je češće zovemo kriptovalute, je u principu potpuno izvan sveobuhvatnog regulatornog pristupa. Šta to konkretno znači? To znači da ne postoji nadležno tijelo koje brine o tome koji sudionici mogu pružati usluge na tom tržištu, ne brine o tome kakvi su ti sudionici i informacije koje ulagatelji moraju dobiti su poprilično stihijske“, objašnjava Šaravanja.

​To znači da su ulagatelji prepušteni sami sebi i da moraju izrazito paziti s kime stupaju u poslovni odnos. U slučaju da dođe do problema, postoji jako malo adresa na koju se mogu obratiti sa svojom žalbom. 
No, ipak neki način HANFA ipak nadzire kripto tržišta, putem mjenjačnica kriptovaluta. „Kada se pojavi neka nova pojava na tržištu, prije svega se pušta da se razvije do neke razine, što je normalno. Radi se o nekvoj vrsti inovacije, ali postoje nekakvi stupovi koji se moraju zaštititi u samom početku, i prvi stup je toga zapravo sprečavanje pranja novca i financiranje terorizma zato što je tu društvo u principu inicijalno najranjivije kod neke nove financijske pojave“, potvrdio je HANFA-in stručnjak Šaravanja.

kripto mjenjačnice kao alternativni oblik trgovanja

Kada je riječ o kripto mjenjačnicama, prva i najveća kompanija koja se bavi takvom vrstom posredovanja u trgovanju kriptovalutama je i Electrocoin. Počeli su 2014. godine kada kripto tržište kod nas nije bilo ni upola toliko razvijeno kao danas, a izvršni direktor Nikola Škorić kaže da im je glavna motivacija bila činjenica da su prepoznali da u hrvatskoj kriptoindustriji nedostaje servisa čija je glavna vizija pojednostavljenje procesa. Dakle, nitko do tada nije nudio mogućnost jednostavne kupnje kripta, prodaju, plaćanje u dućanima ili mjenjačnicama i poštanskim uredima da prodaju ili otkupljuju kriptovalute.

​Danas je kupovina i ulaganje vrlo jednostavno, svako od nas može se jednostavno početi baviti online ulaganjem. Treba instalirati jednu aplikaciju, a to je doslovno tri klika na mobitelu i računalu.

rizici naspram tradicionalnim tržištima

​Važno je napomenuti da je za trgovanje kriptovalutama potreban novčanik (tzv. wallet) na kojem se pohranjuju vaše kriptovalute. Kripto novčanik sličan je bankovnom računu. On omogućuje transakciju i pohranu virtualnih valuta, ali za razliku sredstava na bankovnom računu, kako nalaže HANFA-a, sredstva odnosno spremljena u walletu nije zaštićena nikakvom jamstvenom shemom poput sustava osiguranja depozita. I to je još jedan problem manjka regulacije digitalnih valuta.

Dodatno, kako biste napravili svoj kripto novčanik, morate dati niz osobnih podataka, kao što je OIB, broj osobne iskaznice i slično, a tu dolazimo do još jednog problema vezanog uz ulaganje – privatnost podataka. Podaci unutar blockchaina mogu biti hakirani, a isto tako, kripto novčanici mogu biti hakirani. HANFA objašnjava kako su u praksi česti slučajevi gubitka ili krađe privatnog ključa za pristup walletu.

„To je definitivno česta pojava. Posao kad se poveže s tehnologijama kao što je blockchain ima neke svoje specifičnosti koje ne postoje u drugim oblicima ulaganja. Baš to, gubitak Vašeg privatnog ključa je nešto što je, baš prvorazredni primjer povezan s blockchain tehnologijom. I, zbog toga smo to posebno istaknuli jer ulagatelji na tradicionalnim tržištima nisu navikli na taj rizik. On tamo ne postoji“, pojasnio nam je Šaravanja.

prevarili su ga za 50.000 eura. ni policija ni odvjetnici nisu mogli ništa

Ali baš kao što je jednostavno početi ulagati, tako je i ostati prevaren. Autor knjiga „Cryptocurrency Expert“ i „Cryptcurrency Beginner“ Tedi Tičić otkrio nam je da mu se ljudi često javljaju u vezi kripto prijevara i mole ga za savjet. „Meni je žao tih ljudi. Javio mi se jedan čovjek. Njega su prevarili za 50.000 eura. Netko iz Austrije ga je prevario. Čovjek je bio i na policiji i kod odvjetnika i ne nisu mogli ništa“, ispričao nam je Tičić.
Odlučili smo poslati upit Ministarstvu unutarnjih poslova,  a odgovor je bio sljedeći:

„Osoba oštećena kaznenim djelom dužna je navedeno prijaviti policiji, nakon čega policija obavještava Državno odvjetništvo i započinje s provođenjem izvida. Radnje koje policiji stoje na raspolaganju propisane su Zakonom o policijskim poslovima i ovlastima i Zakonom o kaznenom postupku.

Prijevare s kriptovalutama su jedan oblik investicijskih prijevara. Samo ulaganje u kriptovalute je rizično, tu postoji izgledna opasnost da ćete naići na počinitelje koji će vas pokušati prevariti ili ćete postati žrtve hakerskog napada. Stoga budite sumnjičavi, dobro se informirajte i potražite nepristrani financijski savjet prije nego što nekom date ili uložite novac“.
​
Dakle, kada se radi o kripto prijevarama policija bi postupila na isti način kao da je riječ o investicijskoj prijevari. Bio bi pokrenut istražni postupak te bi prijevara bila prijavljena banci koja može zaštititi svog klijenta. Kriptovalute nisu pohranjene u banci te je u trag onome tko je počinio kazneno djelo prijevare značajno teže doći.

sve više kripto prijevara, ali njihov broj se ne prati

Da je kripto prijevara doista jedan oblik investicijske prijevare potvrdio nam je odvjetnik Neven Marić. „Ukoliko bi netko svojim postupanjem lažno prikazivao neke činjenice i naveo osobu da napravi nešto na štetu svoje imovine (npr. uloži novac vjerujući da ga ulaže u neku postojeću kriptovalutu koja ima određenu vrijednost) te bi sebi ili drugome pribavio imovinsku korist, onda bi taj počinio kazneno djelo prijevare. Naravno, potrebno je uzeti u obzir da netko mora prijaviti počinjenje tog kaznenog djela da bi tijela kaznenog progona moraju provesti potrebne radnje“, tumači odvjetnik Marić. Istina je da mnoga kaznena djela ostanu neprocesuirana zbog činjenice da ne postoje dostatni dokazi, kaže Marić, no to ne znači da zakonodavni okvir ne postoji i da neko postupanje pojedinca ne predstavlja kazneno djelo koje se teoretski može procesuirati.

No, upitno je koliko su takvi procesi doista uspješni te koliko ih se na godišnjoj bazi uopće prijavljuje. Zato smo u svom upitu MUP-u zatražili i informaciju koliko je takvih slučajeva u Hrvatskoj te koliki je postotak slučajeva doista uspješno riješen na godišnjoj razini. Odgovor na naše pitanje nismo dobili. Rečeno nam je da takvu statistiku oni ne vode već postoji samo statistika za sve investicijske prijevare, dok one kripto nisu klasificirane kao posebna kategorija koju prate.
Picture
Odgovor Ministarstva unutarnjih poslova na naš upit

'pump and dump' prijevare

No, postoji primjer nereguliranih vrste prijevare koji se ne može uklopiti niti u okvir investicijske prijevare. Radi se o takozvanim „pump and dump“ sheme.

U osnovi su to piramidalne sheme i općenito proces ide ovako:
Organizatori biraju dan i vrijeme za dan „pumpe“ i te se informacije dijele među članovima obično putem Discorda ili Telegrama.  Članovi tada promoviraju događaj pozivajući više članova. Zatim, svi kupuju određenu količinu pojedine kriptovalute te tako umjetno povećavaju njezinu vrijednost, a onda ju svi u isto vrijeme prodaju. Najlakši način za identifikaciju takve sheme je kada nepoznati novčić ima veliki skok u prvih nekoliko sekundi nakon kojeg slijedi veliki pad.

Razgovarali smo s anonimnim sugovornikom koji je bio žrtva upravo takve vrste prijevare.

Ovo je njegova priča:
Ako mislite da je ovo stvarno prljavo i neetično – u pravu ste, ali razlog zašto ove sheme funkcioniraju je taj što se poigravaju upravo s pohlepom ljudi.

'ja sam u ovom svijetu već pet godina, dva puta su me prevarili. bitno je dobro istražiti i pametno uložiti'

Sljedeći problem kriptotržišta je visoka razina volatilnosti. Naime, vrijednost kriptovaluta je promjenjiva, što znači da ne posjeduju jednaku razinu stabilnost poput standardnih fiat valuta kao što su euro ili američki dolar. S druge strane, kod standardnih valuta, ovakve velike i brze promjene na dnevnoj bazi su jako rijetke, odnosno gotovo nemoguće. Rješenje tog problema iskusni ulagači vide u dobrom informiranju. Matej, koji se ulaganjem bavi već nekoliko godina, najčešće se informira preko platforme Reddit, ali i često priča s prijateljima ulagačima. „Razmjenjujemo iskustva međusobno. U stvari u koje se baš ne kužim, koje mi na prvu djeluju onako prekomplicirano ili da mi je tu nešto sumnjivo, onda to radije pustim“, dodaje Matej.

Dok Tičić naglašava da bi svi ulagači trebali biti svjesni koliko troše i u što ulažu. „Čak su i mene koji sam u ovom svijetu već pet godina dvaput prevarili. Tako da treba se istražiti samostalno i pametno uložiti“, priznao nam je Tičić koji kao i Matej najčešće koristi Reddit kao izvor informacija. „Pratim što ljudi pričaju pratim vijesti, pratim komentare. Vrlo je bitno pratit o čemu ljudi pričaju“, smatra Tičić. 

prijevare ostaju u sivoj zoni, ali porez se i dalje plaća

Dok su prijevare i malverzacije te zaštita ulagača siva zona, a moglo bi se reći i rupa u  našem zakonu, Republika Hrvatska je vrlo jasno i precizno uredila poreznu regulativu ulaganja u kriptovalute. Dakle, ulaganje sa sobom povlači i porezne obaveze. Postojeći Zakon o porezu na dohodak kriptovalute tretira kao oblik investicije. Porez se plaća samo ako se kriptovaluta kupi i proda unutar dvije godine i to samo ako se na njoj zaradilo. Primjerice, ako uložite 100 kuna, a nakon dvije godine vaš dobitak iznosi 200 kn vi ste u plusu u tom trenutku 100 kuna od početnog uloga. Dakle, onda plaćate porez koji iznosi 10 posto na vaš dobitak od 100 kuna, što bi značilo da je iznos poreza 10 kuna.

Potrebno je napomenuti i prirez koji se odnosi na adresu prebivališta osobe ulagača. Ako živite u Zagrebu, on će iznositi 18 posto. Taj prirez odnosi se na iznos koji izdvajate za plaćanje poreza, odnosno 10 kuna u ovom našem primjeru. Iznos prireza na području Zagreba bi tako iznosio 1,80 kn, a time je sveukupni iznos uključujući porez i prirez, koji plaćate na dobitak od 100 kn, 11,80 kn. Zamjena kriptovalute u drugu kriptovalutu se ne oporezuje. Rudarenje kriptovalutama oporezuje se na temelju Zakona o porezu na dohodak, tj. porez se plaća na drugi dohodak, a to se odnosi na povremeno rudarenje ili dohodak od samostalne djelatnosti tj. kontinuirano rudarenje.

Trenutna regulacija uglavnom se odnosi na porezne aspekte i sprječavanje pranja novca što je korisno za državu, ali ne i za kripto industriju.

treba li trgovanje kriptovalutama ipak ostati divlji zapad?

​No, ne dijele svi isto mišljenje da je nužno potrebno regulirati kripto tržište. Mnogi smatraju da se time gubi prvobitan razlog zašto su kriptovalute nastale – zbog institucionalne neovisnosti.

​„Ja ne vidim zašto bi i tržište kriptovaluta nužno bilo potrebno zakonski urediti isto kao što je uređeno tržište kapitala zašto ne bi ljudi birali ako žele bit zaštićeni i trgovat na reguliranom tržištu imate uređeno tržište kapitala, ako želite trgovat na divljem zapadu onda odete pa trgujete na kripto burzama“, kaže ​Škorić.
U Europi su pitanja o reguliranju servisa za dnevno trgovanje sve češća. Moguća ujednačena regulacija dnevnog trgovanja razmatra se na razini Europske unije. Primjena uredbi se očekuje da će stupiti na snagu 2024. godine.

​Do tada će kripto tržište još neko vrijeme ipak ostati „divlji zapad“.
Autorice teksta​: Helena Kolar i Neva Žganec

mogu li kripto ulagači postati ovisni?

racionaliziraju svoj gubitak i nastavljaju riskirati

„Sve je počelo s ulaganjem u dionice prodavača videoigara GameStopa. Ogromni dobici. 10 do 400 dolara u trenu. Privlačila me mogućnost ostvarivanja takvih dobitaka. Zaokupili su mi um. Ubrzo nakon toga pojavila se kriptovaluta dogecoin. Osjećaj koji sam dobila nakon što sam vidjela kako moja investicija ide s 400 na 3500 dolara je neopisiv. Navala dopamina uspjeha i postignuća preplavila me. Boje su bile svjetlije, bilo je teško ne nasmiješiti se  i razmišljati o novcu koji sam upravo zaradila. Ni dan nakon navale dogecoina, preuzela sam platformu Coinbase i napravila kripto novčanik. Dobitci koji su uslijedili nisu bili ni blizu onima na početku. Podsvjesno sam pokušavala ponoviti prethodni osjećaj pobjede koji su mi dali ti ogromni dobici, ali nisam uspjela“, ovo je samo jedna od mnogih svjedočanstava koje kruže forumima za kripto ulagače koji su se odlučili upustiti u dnevno trgovanje. 
Je li ulaganje u kriptovalute nova pandemija tehnološkog svijeta? Kockaju li se kripto ulagači?

Novinarka: Helena Kolar
​Snimateljica: Neva Žganec

što je day trading?

Day trading je vrsta ulaganja koja se oslanja na brzu kupovinu i prodaju jedne ili više kriptovaluta tijekom dana kako bi se ostvarila dobit. Gotovo je sigurno da se radi o fenomenu koji je već sada dio svakodnevnog života sa svim svojim mogućim dobrim i lošim stranama. Dugogodišnji ulagač Matej, koji se i sam s vremena na vrijeme okušao u day tradingu, kaže da takvo trgovanje može biti zabavno. „Uzme se neki stini iznos pa se pokuša nešto zaradit, ali dugoročno mislim da osoba koja se s tim bavi izgori jer to je zahtjevno, zahtjeva dosta odricanja. Na kraju krajeva, to je posao, ti sjediš ispred tog ekrana, dva monitora i ono cijeli dan to gledaš ne znam koliko se to isplati“, ispričao nam je Matej.

"Netko tko gleda svaki dan, tko svaki dan kupuje-prodaje, to je slično kockanju"

Zlatno je pravilo dnevnog trgovanja ne ulagati novce koje si ne možete dopustiti izgubiti. Srebrno pravilo je da se ne očekuje brza zarada. Dosadašnji ulagači smatrali su ulaganje maratonom, no novi ulagači smatraju ga sprintom. Štoviše, sprintom bez opasnosti spoticanja. Upravo je to kamen na koji su se spotaknuli mnogi ulagači, kada upravo taj sprint postane nečija ovisnost, najsličnija kockanju.

Netko tko gleda svaki dan, tko svaki dan kupuje-prodaje, kupuje-prodaje, to je slično kockanju“, smatra Matej. Mogućnost povezanosti ovisnosti i dnevnog trgovanja nije nova spoznaja. Do prije 30 godina trgovanje dionicama i financijskim proizvodima nije se smatralo kockarskim ponašanjem. Naime, smatralo se da je ključan element kockarskih ponašanja oslanjanje na sreću, a ne na vještinu. „Svako na svoj osobni način donese tu odluku. Da li će ulagat u to, da l` će ulagat u dionice, da li će ulagat u forex tržište, u dionice, da li će se ići u kladionicu kladit, mislim to su osobne stvari. Ako me netko pita za savjet, ja uvijek dam savjet. Treba se informirati, istražiti, educirati, mislim da je taj dio najbitniji“, kaže Matej. 

"ovisniku je kocka glavna aktivnost u danu"

Mišljenja stručnjaka su promijenile dvije pojave: rastući trend slučajeva malverzacije u financijskom sektoru gdje su počinitelji mahnitalo gomilali gubitke i  pojava prvih usluga trgovanja preko Interneta još krajem devedesetih. Svjedočanstva o neumjerenom trgovanju ukazuju na vidljivu sličnost s ponašanjem ovisnika. 

​Već se neko vrijeme predlaže da se  dnevno trgovanje uvrsti kao podvrsta kockarske ovisnosti, što uključuje i trgovanje kriptovalutama. Upravo zato smo se uputili u Orle, općinu u blizini Velike Gorice, u Terapijsku zajednicu PET PLUS koja pomaže u rehabilitaciji i usvajanju raznih vještina kod ovisnika.

Glavna socijalna pedagoginja u terapijskoj zajednici PET PLUS Tihana Vukasović pojasnila nam je koji su nekakvi tipični uzorci ponašanja kod ovisnika općenito, ali s naglaskom na ovisnike o kockanju. Tihana kaže da uvijek postoje određene karakteristike i navike koje su uočljive kod ovisnika. „Prvo je, kada se ovisnik o kockanju vraća da bi nadoknadio ono izgubljeno, kada ide za tim, kada lovi novac. Onda, kada mora ulagat sve više novca da bi dobio taj isti osjećaj zadovoljstva. Kada mu kockanje postaje glavna aktivnost u danu“, pojasnila nam je Tihana. ​Upravo se takav obrasci ponašanja pojavljuju i kod nekih ulagača u kriptovalute.

Dijagnostički kriteriji za patološko trgovanje uključuju: 
Dijagnostički kriteriji, autor: Helena Kolar

oboljeli su uvjereni da su sjajni ulagači. time racionaliziraju svoje gubitke

Sve su to oblici ponašanja koje platforme i forumi za dnevno trgovanje ohrabruju. Kliničke slike pokazuju da je kod pacijenata patološko trgovanje započelo na sličan način kao i kod kockanja. Nakon niza malih dobitaka, prelazi se na veća i rizičnija ulaganja. Isto tako, oboljeli su bili uvjereni da su sjajni ulagači. Time bi racionalizirali svoj gubitak i nastavili riskirati.

Teoretski, dnevno trgovanje može predstavljati izvor prihoda i poboljšati život „ovisnika“, no zabrinjavajuće je što trgovci sve dobitke odmah ponovno ulože, a često uzimaju i kredite ili posuđuju novac od drugih kako bi iskoristili neki novi trend.

​„Sigurno prvi put kada netko uđe u casino neće kockat s dvije-tri tisuće kuna, nego to ide postepeno. Prvo 50 kuna, pa nekad 20 kuna, ovisnik ostvariti neki dobitak i bit će sretan, euforija će ga pogoditi i onda će dalje uložit dobiveno i tako dalje. Znači, izgubit će deset puta sitnu svotu, dobit će jedanput ozbiljniju količinu novca koja će mu pokriti dosadašnji trošak. I tu kreće s većim iznosima. Ovisnik je cijelo vrijeme gladan dobitka“, ispričao je voditelj Predrag Marinković, koji na temelju svojih osobnih iskustava svakodnevno pomaže članovima terapijske zajednice.

dnevno trgovanje gotovo savršeno odgovara mehanizmima stvaranja ovisnosti

Istraživanje Sveučilišta Princeton o aktivaciji neurona u mozgu pokazalo je da iščekivanje novčanih nagrada kod financijskog rizika aktivira dijelove mozga na vrlo slično kao u ovisnika o kokainu. Dakle, psihološki gledano, dnevno trgovanje gotovo savršeno odgovara mehanizmima stvaranja ovisnosti. „Dopamin i općenito receptori u mozgu, pogotovo kad je tržište volatilno, kad imate stvari koje su jako volatilne, ulagač to stalno gleda kako to raste pa pada. To su jako zeznute stvari, ljudi se jako teško nose s tim. Mislim da možda ljudi koji su zreliji oni se mogu lakše nositi s tim stresom i s tom volatilovšću tržišta“, ističe ulagač Matej. 

Hrvatsko istraživanje Markovića i suradnika iz 2012. godine u kojem je istražena sličnost između ovisničkog ponašanja i ulaganja u dionice pokazalo se da bi između 80 do 95 posto ulagača zadovoljavalo najniže kriterije za postojanje ovisnosti. Kada je riječ o ovisnosti, dosad je fokus bio na ovisnosti o sredstvu, kao što je droga ili alkohol. U novije vrijeme sve se veći naglasak stavlja i na ovisnička ponašanja, Prihvaća se da i ona mogu biti štetna kada pređu granicu.

​„Ponašanja nam svakako mogu biti štetna, i mislim da je kada pričamo o kriptovalutama, ljudi imaju dojam da je to jako dobra stvar za zaradit puno novca na brzinu. I, to i je ta neka karakteristika i ovisnika koji želi zadovoljiti svoje potrebe odmah i sada, bez odgode“, napominje Tihana i dodaje da smatra kako trgovanje kriptovalutama može biti problematično.

Kako postaviti granicu za prekid ulaganja? kada se trgovac smatra dovoljno bogATIM?

Veliki problem koji čini ulaganje u kriptovalute drugačijim od bilo kojeg drugog oblika ovisnosti o financijskom ulaganju, je činjenica što se stvorila velika online zajednica ulagača. Oni međusobno razmjenjuju mišljenja te se tako, uz osobnu motivaciju kod mogućih ovisnika, stvorio tzv. FOMO efekt , odnosno strah od propuštanja prilike.

Istraživanje iz 2021. pokazalo je da iza aktivnosti ulaganja stoji ponašanje krda. Dnevni trgovci slijepo su kupovali dionice s najvećim dnevnim promjenama. Slijepo su slijedili trendove e dovelo do gubitaka od pet do 20 posto većini dnevnih trgovaca.

Nameću se pitanja: kako postaviti granicu za prekid kupovine, odnosno ulaganja? Kada se trgovac može smatrati dovoljno bogatim, ako mu je to cilj? Hoće li zauvijek ganjati milijunske iznose?  I ovdje postoji velika sličnost sa ovisnošću o kocki. Jedno je sigurno – ova pitanja zasigurno su primjenjiva kao kriterij pri otkrivanju ovisnosti o kocki.

​„Svakom ovisniku je pod broj jedan njegova ovisnost, ali ne iz razloga što on ne voli svoje dijete, ili svoju ženu, nego što je taj problem toliko kompleksan i toliko osobu zarobi da je jedino to u fokusu. Jer su onda simptomi apstinencijske krize psihofizički kada pričamo o nekom sredstvu, ali kada pričamo i o kockanju. Znači, ovisnik o kockanju doživljava iste simptome u apstinencijskoj krizi kao i ovisnik o nekom sredstvu“, pojasnila je Tihana.

Sigurno se pitate kako je završila priča ovisnice s kojom smo započeli ovaj tekst:

„Mnogo mjeseci kasnije smanjila sam većinu svojih ulaganja za alarmantan iznos. Kupovala sam iznova i iznova sve do danas, kada sam primijetila da nemam ništa na svom bankovnom računu. Bilo bi mi bolje da sam ostavila svoj novac u mirovinskom fondu kao što mi je djed savjetovao“.

Zbog rastuće nejednakosti, nepovjerenja u institucije, kraha stabilnog zaposlenja i koronakrize, dnevno trgovanje postalo je jedan od trendova koji će obilježiti dvadesete godine ovog stoljeća  sa svim svojim dobrim i lošim posljedicama.

Kriptovalute su se već udomaćile i postale dio kulturnog leksika, a ostaje nam samo vidjeti jesu li one samo novi hir ili hit.
Autorice teksta​: Helena Kolar i Neva Žganec