"Bježim odlazim van iz ovog grada" - stihovi su pjesme Van iz grada riječkog sastava Belfast food. Stih se može primijeniti i na dobar dio zagrebačkog stanovništva koji posljednjih nekoliko godina bježi upravo iz glavnog grada u gradove zagrebačke okolice, tzv. zagrebačkog prstena. Tako, posljednjih nekoliko godina porast broja stanovnika upravo bilježe Samobor, Dugo Selo, Sveta Nedelja i Velika Gorica. Koji su glavni razlozi "bijega" stanovnika i po čemu se gradovi izdvajaju od ostalih, u nastavku vam donose Ivana Matkov i Magdalena Radić.
Posljednji popis stanovništva donio je poražavajuće brojke za cijelu Hrvatsku. U periodu od 2011. do 2021. broj stanovnika u RH se smanjio za 9,25%, a pad je zabilježen u svim županijama. Ipak, neke županije mogu se svrstati pod one s najmanjim padom. Tako, iza Grada Zagreba, najmanji pad stanovništva zabilježen je u Zagrebačkoj županiji. Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, Zagrebačka županija broji 301 206 stanovnika, što je u odnosu na 2011. godinu broj manji za 5,16%. No, da brojke nisu toliko crne koliko se čine, svjedoče gradovi Dugo Selo, Sveta Nedelja te općina Stupnik koji jedini bilježe porast broja stanovnika u posljednjem međupopisnom razdoblju. No, zašto je došlo do snažnog populacijskog rasta ovih gradova, tko je i zašto doseljavao u ove dijelove "zagrebačkog prstena"? Očekivano, rekli bi, to su gradovi nadomak Zagrebu, na važnim cestovnim čvorištima, koja se zbog izraženih trgovačkih i malopoduzetničkih mogućnosti, često ističu kao primjeri uspješnih naselja zagrebačke okolice. No, kako objasniti njihov porast broj stanovnika, posebno Dugo Selo gdje se u posljednjih deset godina doselilo 395 stanovnika? Kako bi pokušale odgovoriti na ovo pitanje, provele smo anketno istraživanje u pet Facebook grupa, i to "Kaj vas žulja Dugoselci", "Samoborke", "Naša Sveta Nedelja", "Velika Gorica – najam stanova i kuća do 2000 kuna" i "Iznajmljivanje i prodaja stanova, kuća i poslovnih prostora Velika Gorica". Anketa je provedena na uzorku od 208 sudionika od prosinca 2021. do siječnja 2022. metodom upitnika. I što smo doznale? Prije rezultata, par osnovnih informacija o svakom gradu.
DUGO SELO
Samo 23 kilometra od Zagreba smjestilo se Dugo Selo. Premda u nazivu stoji selo, grad je i to onaj koji posljednjih 20 godina bilježi rast stanovnika. Tako je uz Svetu Nedelju, Dugo Selo drugi najnaseljeniji grad u Hrvatskoj. Zavirimo u 2001. godinu gdje je zabilježeno 14.441 stanovnika, deset godina kasnije taj se broj penje na 17.446 stanovnika, da bi 2018. brojio čak 20 000 stanovnika (navodi dzs.hr). Iako godinu kasnije pada na četvrto mjesto po naseljenosti, i dalje ostaje na ljestvici pet najnaseljenijih gradova Zagrebačke županije. Godinu korone grad bilježi i porast novorođenih, pa je tako u 2020. rođeno 180 dugoselskih beba. Za odgoj i obrazovanje tih beba grad se pobrinuo gradnjom pet vrtića, dvije osnovne i jedne srednje škole. Osim toga, uz mogućnost pohađanja izvannastavnih aktivnosti poput nogometa, rukometa, košarke, odbojke i plesa, u gradu se nalazi i glazbena škola. Po pitanju gospodarstva, grad također bilježi porast novih firmi pa se tako veći dio njih nalazi u tzv. Industrijskoj ulici. Površinom možda maleni grad, u Dugom Selu je smješteno čak 33 frizerska salona.
SAMOBOR
Nedaleko od slovenske granice smjestio se Samobor. Premda se u posljednjih deset godina broj stanovnika smanjio za 150, prijašnja desetljeća bilježila su snažne poraste. Grad kremšnita razvijao se kao grad po mjeri čovjeka, što potvrđuje i priznanje iz 2018. za treći najbolji grad po kvaliteti života koje su dobili u izboru najgradova u Hrvatskoj (navodi samobor.hr). Najveći porast imao je u periodu od 1971. do 1981.godine. Prema Sari Flis, koja je u svom diplomskom radu analizirala suvremena demografska obilježja i resurse grada Samobora, 1971. godine samo je naselje Samobor koje je tad brojilo 7 773 stanovnika, imalo više od 5 000 radnih mjesta, što je bila vrlo jaka privlačna sila za doseljavanje novog stanovništva. Flis zaključuje kako je čimbenik rasta svakako povoljan geoprometni položaj između Samobora i Zagreba koji omogućuje dnevne migracije, ali i razvoj lokalnih gospodarskih aktivnosti.
SVETA NEDELJA
Sveta Nedelja je jedan od onih gradova koji je i u posljednjem međupopisnom razdoblju zabilježio rast broja stanovnika, i to za 1,37% više negoli je to bilo 2011. Krajem prošle godine grad je po četvrti puta obranio naslov najboljeg srednjeg grada za gospodarstvo u izboru za najbolji grad (navodi gradonacelnik.hr). Grad je ušao u finale najboljih gradova za život u RH, pa onda ne čudi niti statistički podatak iz nedavnog popisa stanovništva koji ga svrstava među rijetke, njih samo osam, s pozitivnim trendom u ukupnom negativnom kretanju na razini RH (navodi gradonacelnik.hr). U Svetoj Nedelji nalaze se i četiri poduzetničke zone, dok se gradi i peta, i to ona poduzetnika Mate Rimca, koji uz postojeću tvrtku za proizvodnju automobila, u susjednom naselju Kerestinec gradi Kampus Rimac. Pozitivan trend svakako je cilj Grada i uprave, a to potiču i nizom konkretnih demografskih mjera i programa. U protekle četiri godine udvostručene su naknade za novorođenčad, kao i stipendije za studente. Grad je u studenome uložio bespovratna EU sredstva za unaprjeđenje rada dječjih vrtića, uvodeći drugu smjenu te produženi rad do 21 sat. Osim toga, osigurana su i sredstva za zapošljavanje 10 vrtićkih odgojiteljica specijaliziranih za rad s djecom s posebnim potrebama (navodi gradonacelnik.hr).
VELIKA GORICA
Temom demografskog razvoja u prigradskom dijelu grada Zagreba bavila se i Matea Radoš, studentica Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu koja je svoj diplomski rad usmjerila na suvremeni demografski razvoj i procese u Velikoj Gorici. Radoš navodi kako su najveću ulogu za naseljavanje tog prostora imali dobra prometna povezanost i blizina glavnog grada. Međutim, zaključuje kako bi već od ove godine broj stanovnika mogao kontinuirano padati s obzirom na to da je prisutan velik dio starog stanovništva. I bila je u pravu. Naime, broj stanovnika se smanjio za 2319, no to ne sprječava Veliku Goricu da zadrži svoj status šestog najnaseljenijeg grada u Hrvatskoj. Grad posljednjih nekoliko godina sredstva ulaže u gospodarstvo te, osim zbog blizine glavnom gradu, brojnim stanovnicima iz okolnih županija, ali i cijele Hrvatske postaje privlačna i zbog nižih troškova života i cijena nekretnina.
Usporedba demografskih mjera gore navedenih gradova s metropolom vidljiva je i na grafu ispod.
Online anketa kojom smo željele otkriti razloge iseljavanja iz većih gradova u manje, konkretno ciljajući na iseljavanje iz Zagreba, provedena je u pet Facebook grupa, i to u grupama "Kaj vas žulja Dugoselci", "Samoborke", "Naša Sveta Nedelja", "Velika Gorica – najam stanova i kuća do 2000 kuna" i "Iznajmljivanje i prodaja stanova, kuća i poslovnih prostora Velika Gorica". Anketa je provedena na uzorku od 209 sudionika od prosinca 2021. do siječnja 2022. metodom upitnika. Rezultate ankete donosimo u grafičkom obliku ispod.
Najveći broj ispitanika je staro između 36 i 50 godina, potom između 26 i 35 godina, slijedi +50 i najmanje ih je između 18 i 25 godina. Većina ispitanika je prije živjela u Zagrebu, premda među njima postoje i oni koji su ranije živjeli u Samoboru pa se preselili opet u manje mjesto, primjerice Svetu Nedelju. Više od jedne trećine ispitanih trenutno boravi u Dugom Selu, jedna četvrtina je u Samoboru, kao i u Svetoj Nedelji. Samo deset posto ispitanih živi u Velikoj Gorici, dok je ostatak u Bregani, Rugvici i ostalim mjestima. Može se reći kako je udaja ili ženidba primaran razlog zbog kojeg su sudionice/ci napustili Zagreb, a usko ju prate bolji životni standard i kvaliteta života. Kao najveću prednost mjesta u kojem sada žive, sudionici navode prirodno okruženje. Slijede ga mir i tišina te manja prometna gužva. Na pitanje što im najviše nedostaje iz mjesta u kojem su prethodno živjeli, više od polovine sudionika zadovoljno navodi ništa, no ostalima nedostaju restorani, kina, kafići, javni prijevoz te na kraju obitelj i prijatelji. Približno 85% ispitanih ne razmišlja o povratku u veću sredinu, iako ih više od polovice smatra da je infrastruktura trenutnog boravišta lošija od prethodnog, kao i da javni prijevoz u trenutnom mjestu stanovanja funkcionira lošije naspram prethodnog (navodi 3/4 ispitanih). S druge strane, gotovo 80% sudionika čistoću i ekološku osviještenost trenutnog boravišta smatra boljom u usporedbi s prethodnim. Po pitanju pružanja jednakih mogućnosti za napredak i osobni razvoj u manjim gradovima kao i u većim, sudionici su podijeljeni, no više od 90% ih ističe kako bi svojoj djeci preporučili da žive u manjim sredinama.
Među onima koji su Zagreb odlučili zamijeniti manjim mjestom za življenje je naša sljedeća sugovornica. Sandra Jurić, magistrica je ekonomije, podrijetlom iz Zagreba koja je za vrijeme studija upoznala supruga Andriju Beljaka, inženjera strojarstva iz Samobora. Kako im svakodnevica izgleda danas i s kakvim su se izazovima susreli, Sandra nam je ispričala u nastavku:
Naša iduća sugovornica je, pak, manje mjesto odlučila zamijeniti metropolom. Filomena Peša je 22-godišnjakinja koja se iz rodnog Dugog Sela preselila u Zagreb. Što ju je potaknulo na to i planira li se vraćati u rodno mjesto otkrila je našoj Magdaleni Radić.
Novinarka: Magdalena Radić
Snimateljica i montažerka: Ivana Matkov
Snimateljica i montažerka: Ivana Matkov
Po svemu sudeći, može se zaključiti kako će se trend selidbe iz većih gradova u manje vjerojatno nastaviti i u narednom periodu, bez obzira na pad broja stanovnika u posljednjem međupopisnom razdoblju. Mlade obitelji, pogotovo one s djecom preferiraju manje mjesto za življenje, najviše zbog prirodnog okruženja, boljeg životnog standarda i kvalitete života. Izgleda kako ljubav ima najveću ulogu u tome gdje će netko živjeti, bilo da je riječ o selidbi iz većeg grada u manji ili obrnuto.
Ivana Matkov i Magdalena Radić