NovinarZ
  • početna
  • arhiva
    • 2019. >
      • zagrebi po smeću
      • mentalno zdravlje studenata
      • gladni zdravlja
      • ima li života nakon faksa?
      • umjetnik - nezavisan i gladan
      • rak - pošast modernog doba
      • ja u influencera vjerujem
      • teorije zavjere
      • migranti
      • sportašice u muškoj sjeni
      • umiranje zagrebačke sportske infrastrukture
    • 2020. >
      • maske koje život znače
      • promjena iz korijena
      • radikalizacija mladih
      • zamke virtualnog svijeta
      • tekstilni otpad
      • potres u zagrebu
      • korona i sport
      • život nakon sporta
      • iskustvo erasmus studenta u španjolskoj
  • raskol društva u crnoj gori
  • Studentski zbor
  • Medvednica
  • Influenceri 2021
  • Kriptovalute
  • Kako je počeo rat na hrvatskom filmu
  • Moda
  • Skijaško trčanje
  • Plitvička jezera
  • Lika - Loss of life
  • Gradovi u nestajanju: Obrovac
  • Van iz grada
  • Test
  • Kriptovalute 2
  • Novinarski laboratorij
    • Blog 2022
    • 2022 >
      • Održivi turizam
      • Danas recikliraj Sutra profitiraj
      • Roditelji sadašnjosti
      • Klimatske promjene i ples
      • Poljoprivreda i klimatske promjene
      • Regionalni zagađivaci zraka
      • Gornji grad
    • 2023 >
      • Klimatske promjene: Problem Co2
      • Dostupnost i štednja vode u RH
      • Gornji grad verzija 2
      • Vozila buducnosti >
        • Vozila buducnosti nova verzija
      • Molitelji >
        • Molitelji nova verzija
      • Stopa napuštanja škole >
        • Stopa napuštanja škole nova verzija
      • pomicanje dobne granice glasanja >
        • pomicanje dobne granice glasanja nova verzija
      • solarna energija >
        • solarna nova verzija
      • tjedan dana kao vegetarijanac >
        • tjedan dana kao vegetarijanac nova verzija
      • utjecaj stočarske industrije na okoliš >
        • utjecaj stočarske industrije na okoliš nova verzija
      • Novi zivot nakon beskucnistva >
        • Novi zivot nakon beskucnistva nova verzija
      • Outanje u medijima i javnosti
      • Studentica ili majka
      • Djeca prosjaci
      • Studentski smještaji
      • Jezik i transrodne osobe
      • Odlaganje otpada na Jakuševcu
      • Analogna fotografija
      • Zero Waste
      • Oslovljavanje nebinarnih osoba u hrvatskoj
      • Preizgrađenost Zagreba: Blato
      • Kvaka 53
      • Biciklističke staze
  • PTA
  • Djeca bez roditeljske skrbi
  • Perspektiva života u malom gradu: Lepoglava
  • Medvednica 2
  • Neodrživi Split
  • Supkulture
  • Kocka - nova popularna ovisnost
  • početna
  • arhiva
    • 2019. >
      • zagrebi po smeću
      • mentalno zdravlje studenata
      • gladni zdravlja
      • ima li života nakon faksa?
      • umjetnik - nezavisan i gladan
      • rak - pošast modernog doba
      • ja u influencera vjerujem
      • teorije zavjere
      • migranti
      • sportašice u muškoj sjeni
      • umiranje zagrebačke sportske infrastrukture
    • 2020. >
      • maske koje život znače
      • promjena iz korijena
      • radikalizacija mladih
      • zamke virtualnog svijeta
      • tekstilni otpad
      • potres u zagrebu
      • korona i sport
      • život nakon sporta
      • iskustvo erasmus studenta u španjolskoj
  • raskol društva u crnoj gori
  • Studentski zbor
  • Medvednica
  • Influenceri 2021
  • Kriptovalute
  • Kako je počeo rat na hrvatskom filmu
  • Moda
  • Skijaško trčanje
  • Plitvička jezera
  • Lika - Loss of life
  • Gradovi u nestajanju: Obrovac
  • Van iz grada
  • Test
  • Kriptovalute 2
  • Novinarski laboratorij
    • Blog 2022
    • 2022 >
      • Održivi turizam
      • Danas recikliraj Sutra profitiraj
      • Roditelji sadašnjosti
      • Klimatske promjene i ples
      • Poljoprivreda i klimatske promjene
      • Regionalni zagađivaci zraka
      • Gornji grad
    • 2023 >
      • Klimatske promjene: Problem Co2
      • Dostupnost i štednja vode u RH
      • Gornji grad verzija 2
      • Vozila buducnosti >
        • Vozila buducnosti nova verzija
      • Molitelji >
        • Molitelji nova verzija
      • Stopa napuštanja škole >
        • Stopa napuštanja škole nova verzija
      • pomicanje dobne granice glasanja >
        • pomicanje dobne granice glasanja nova verzija
      • solarna energija >
        • solarna nova verzija
      • tjedan dana kao vegetarijanac >
        • tjedan dana kao vegetarijanac nova verzija
      • utjecaj stočarske industrije na okoliš >
        • utjecaj stočarske industrije na okoliš nova verzija
      • Novi zivot nakon beskucnistva >
        • Novi zivot nakon beskucnistva nova verzija
      • Outanje u medijima i javnosti
      • Studentica ili majka
      • Djeca prosjaci
      • Studentski smještaji
      • Jezik i transrodne osobe
      • Odlaganje otpada na Jakuševcu
      • Analogna fotografija
      • Zero Waste
      • Oslovljavanje nebinarnih osoba u hrvatskoj
      • Preizgrađenost Zagreba: Blato
      • Kvaka 53
      • Biciklističke staze
  • PTA
  • Djeca bez roditeljske skrbi
  • Perspektiva života u malom gradu: Lepoglava
  • Medvednica 2
  • Neodrživi Split
  • Supkulture
  • Kocka - nova popularna ovisnost
Search by typing & pressing enter

YOUR CART

KLIMATSKE PROMJENE

PROBLEM CO2
​„U zadnjih 10 godina temperatura se povisila za oko 0,15° do 0,2° globalno što ne zvuči puno možda to loš metar ne može izmjeriti, ali to je klimatski jako jako puno jer treba tu temperaturu pomnožiti sa cijelom površinom zemlje u stotinama - 1 000 000 km.“
​- Branko Gisogono
Picture
​

Klima se mijenja, vrijeme je sve toplije i nestabilnije, jesmo li došli do klimatskih ekstrema? Klimatske promjene rezultat su djelovanja čovjeka. Krčenjem šuma i izgaranjem fosilnih goriva oslobađaju se velike količine stakleničkih plinova koji povećavaju prirodnu količinu koja postoji u atmosferi. Posljedice tih promjena uključuju gubitak bioraznolikosti, pojavu šumskih požara, smanjene prinose usjeva, više temperature, ali i narušavanje zdravlja ljudi.


Gledajući središnju globalnu temperaturu razdoblje 2011. do 2020. bilo je najtoplije desetljeće otkad postoje mjerenja, a prosječna globalna temperatura 2019. bila je 1,1 C viša nego u predindustrijsko vrijeme (1890. - 1900.)  



​Trenutno se radi o sporom trendu u kojem se temperatura za trećinu stupnja podiže svakih 10 godina. No, globalno zagrijavanje bi se moglo i ubrzati jer završava razdoblje La Nine – fenomena koji već treću godinu rashlađuje Tihi ocean, zbog čega su prosječne globalne temperature bile ipak nešto niže. 
"​mi smo imali 3/4 godine iza sebe hladne takozvane faze i temperatura planete rasla ali ne utoliko brzo ono što će sada dogoditi u 2023. i 2024. ulazimo u EL NINO pozitivnu facu gdje nam raste temperatura u Pacifiku i da će topla voda na masa grijati atmosferu iznat sebe i postoji velika vjerojatnost da ćemo sljedeću godinu probiti prvi put u globalu temperaturu od 1,5° privremeno to neće biti trajna promjena nego ćemo imati jedan skok i onda vraćanje na nekakvu baznu godinu."

​Ivan guttler
Uzastopni temperaturni rast iz godine u godinu alarmirao je Svjetsku meteorološku organizaciju, koja je 2015. godine Pariškim sporazumom zahtijevala poduzimanje mjera kako bi se do kraja stoljeća ograničilo zagrijavanje zemljine površine na 1,5 C. Porast od 2 C u odnosu na temperaturu iz predindustrijskog doba znanstvenici shvaćaju kao rubnu vrijednost nakon koje postoji visoki rizik od opasnih i katastrofalnih posljedica.
Da zagrijavanje nije homogeno u prostoru dokazuje činjenica da se Mediteran zagrijava 25% brže od ostatka svijeta, pri čemu Hrvatska pripada jednoj trećini najugroženijih zemalja. U Hrvatskoj se sve češće tijekom ljetnih dana susrećemo s toplinskim valova, koji su popraćeni značajno smanjenom količinom oborina. Uspoređujući srednju temperaturu zraka 2022. godine u odnosu na tridesetogodišnji prosjek, u obalnom dijelu Hrvatske najveći temperaturni porast bilježe Rijeka, Senj, Split i Dubrovnik, a na kontinentu porast od 2 stupnja bilježe Križevci, Gospić i Zagreb.
Picture

problem ugljikovog dioksida

Picture
 
Sve zemlje članice EU preuzele su obveze određene Pariškim sporazumom pri čemu usklađuju svoje stavove i planove u cilju smanjenja emisija stakleničkih plinova od najmanje 55% do 2030. god. kako bi se postigla klimatska neutralnost. Automobilska industrija, prekomjerna betonizacija gradova te krčenje šuma glavni su uzročnici povećane koncentracije ugljikovog dioksida u prirodi, koji značajno utječe na samu klimu. U gradovima vidimo sve više betona nego zelenih površina. Sam grad Zagreb prvi je primjer prekomjerne betonizacije koja povlači pitanje urbanizma, a visoka urbanost povlači i pitanje prometne povezanosti što rezultira sve većom potrebom za posjedovanjem osobnih automobila.

Smanjenju ugljičnih plinova pridonosi prelazak na električna vozila, bicikle, romobile, korištenje elektrana, panela i slično. Takvim emisijama smanjenja CO2 se na Europskoj razini pokušava postići nulta stopa na ugljikov dioksid. EU također radi i na postizanju kružnog gospodarstva, stvaranju održivog prehrambenog sustava i zaštiti bioraznolikosti.
​

Ipak promet je jedini sektor u kojem su emisije stakleničkih plinova porasle za 33,5 % između 1990. do 2019. godine. S obzirom da je cestovni promet odgovoran za oko petinu emisija stakleničkih plinova u Eu može se reći da se do 2050. godine neće uspjeti postići dovoljan napredak u smanjenju esmisija stakleničkih plinova koji zagrijavaju klimu. ​

Fakultet političkih znanosti 2023.