OBRAZOVANJEM DO INTEGRACIJE
|
jezik kao najveća preprekaHrvatski je jezik prema istraživanju američkog Instituta za vanjsku službu jedan od europskih jezika koje je inozemnom govorniku najteže savladati. Kod nas jezik najveći izazov predstavlja velikom broju stranaca koji su došli u Hrvatsku iz istočnih zemalja, osobito iz Nepala. Učenje jezika spontano potiče zanimanje i za druge kulturne vrednote određene zemlje, utječe na obrazovanje u cjelini i život svakome strancu čini osjetno lakšim. Premda je jezična integracija stranaca u Hrvatskoj društveni problem koji iziskuje promjene i veću efikasnost na državnoj razini, različiti privatnici, udruge i organizacije pružaju danas svima kvalitetno opismenjavanje i izobrazbu hrvatskog jezika koju si prosječan radnik može priuštiti. U nastavku donosimo primjere osobnih priča učenja hrvatskog i pregled najrecentnijih opcija učenja jezika za strance.
|
Phuong Le Đo Hong
Vijetnamka koja je (skoro) savladala 7 padeža hrvatskog jezika
Vijetnamka koja je (skoro) savladala 7 padeža hrvatskog jezika
Da su jezične razlike zahtjevne, posebno kada se radi o hrvatskom i vijetnamskom jeziku kojima su govorna područja udaljena preko osam tisuća kilometara zračne linije, ali ne i nepremostive, pokazuje studentica politologije Phuong Le Đo Hong s Fakulteta političkih znanosti s kojom smo razgovarali.
Phuong se ističe po svom zanimljivom brzom govoru uobičajenom za zemlje istočne i jugoistočne Azije, za koji bi hrvatskim govornicima zamjerili da ne koriste stanke ni interpunkcijske znakove. Ipak, s obzirom na izazove poput dolaska u stranu zemlju u 6. razredu osnovne škole i rastavljene roditelje, Phuong je svoj hrvatski dovela do savršenstva.
„Očuh koji je iz hrvatske povezao me sa prijateljicom koja predaje u osnovnoj školi. Viđala sam se s njom 2,3 puta tjedno nekoliko mjeseci radi učenja i tu sam razvila sposobnost sklapanja rečenica iz poznavanja osnovnih nepovezanih izraza koje sam znala prije toga“, kazala nam je Phuong.
Kao i mnogima koji se s hrvatskim naknadno susretnu, padeži su joj zadali dosta problema. S osmjehom spominje da i nakon osam godina svakodnevne uporabe hrvatskog još uvijek se dešava da ih pogrešno koristi i tu je najčešće ispravljaju.
Veliku ulogu u savladavanju jezika, uz stručnu pomoć profesorice i redovnu nastavu imali su njeni vršnjaci, prijatelji na fakultetu i školi koji uskaču sa savjetima kako neku riječ izgovoriti ili objašnjenjima nekog složenijeg pojma. Danas se uglavnom radi o sitnicama koje joj ne stvaraju problem u studiranju.
„Što se tiče govora mislim da se dobro snašla. Ponekad brza u priči, ali ju se načelno razumije. Kolege joj pomažu oko sitnih gramatičkih pogrešaka, iako je jako dobro upoznata s posebnostima hrvatske gramatike. Svakako ju se razumije na predavanjima i seminarima“, priča njezin kolega i prijatelj s fakulteta Patrik Kuljanac.
Nije nikad formalno pohađala tečaj hrvatskog jezika, ali kao zaljubljenica u jezike ažurna je po pitanju različitih usluga za učenje koje se nude na internetu. U želji da jednom ode na studentsku razmjenu u njemačku pronašla je online tečaj Split Misli koji uz predočenje potvrde o studiranju, nudi besplatne sate učenja njemačkog.
„Imali smo online sastanke dva puta tjedno po sat vremena. Na prvu mi se svidio koncept no samo učenje se pokazalo teže nego sam mislila, pogotovo kada se mora uskladiti s obavezama na fakultetu. Za razinu A1 poznavanja njemačkog potrebno je 4 mjeseca pohađanja nakon čega se piše ispit. Čovjeku treba puno motivacije da odradi tečaj i zaista nauči pričati,“ prepričala je Phuong svoje iskustvo sa Split Misli platformom.
Phuong se ističe po svom zanimljivom brzom govoru uobičajenom za zemlje istočne i jugoistočne Azije, za koji bi hrvatskim govornicima zamjerili da ne koriste stanke ni interpunkcijske znakove. Ipak, s obzirom na izazove poput dolaska u stranu zemlju u 6. razredu osnovne škole i rastavljene roditelje, Phuong je svoj hrvatski dovela do savršenstva.
„Očuh koji je iz hrvatske povezao me sa prijateljicom koja predaje u osnovnoj školi. Viđala sam se s njom 2,3 puta tjedno nekoliko mjeseci radi učenja i tu sam razvila sposobnost sklapanja rečenica iz poznavanja osnovnih nepovezanih izraza koje sam znala prije toga“, kazala nam je Phuong.
Kao i mnogima koji se s hrvatskim naknadno susretnu, padeži su joj zadali dosta problema. S osmjehom spominje da i nakon osam godina svakodnevne uporabe hrvatskog još uvijek se dešava da ih pogrešno koristi i tu je najčešće ispravljaju.
Veliku ulogu u savladavanju jezika, uz stručnu pomoć profesorice i redovnu nastavu imali su njeni vršnjaci, prijatelji na fakultetu i školi koji uskaču sa savjetima kako neku riječ izgovoriti ili objašnjenjima nekog složenijeg pojma. Danas se uglavnom radi o sitnicama koje joj ne stvaraju problem u studiranju.
„Što se tiče govora mislim da se dobro snašla. Ponekad brza u priči, ali ju se načelno razumije. Kolege joj pomažu oko sitnih gramatičkih pogrešaka, iako je jako dobro upoznata s posebnostima hrvatske gramatike. Svakako ju se razumije na predavanjima i seminarima“, priča njezin kolega i prijatelj s fakulteta Patrik Kuljanac.
Nije nikad formalno pohađala tečaj hrvatskog jezika, ali kao zaljubljenica u jezike ažurna je po pitanju različitih usluga za učenje koje se nude na internetu. U želji da jednom ode na studentsku razmjenu u njemačku pronašla je online tečaj Split Misli koji uz predočenje potvrde o studiranju, nudi besplatne sate učenja njemačkog.
„Imali smo online sastanke dva puta tjedno po sat vremena. Na prvu mi se svidio koncept no samo učenje se pokazalo teže nego sam mislila, pogotovo kada se mora uskladiti s obavezama na fakultetu. Za razinu A1 poznavanja njemačkog potrebno je 4 mjeseca pohađanja nakon čega se piše ispit. Čovjeku treba puno motivacije da odradi tečaj i zaista nauči pričati,“ prepričala je Phuong svoje iskustvo sa Split Misli platformom.
Mlađi polubrat ove studentice, sada polaznik 3.razreda, ima vijetnamske korijene i sada se nalazi u procesu dodatnog učenja hrvatskog koji je Phuong na svoj način već prošla. Učenik je u trećem razredu Osnovne škole Poliklinike Suvag. Ova ustanova osim redovne nastave organizira i dodatni rehabilitacijski program za djecu s teškoćama u govoru, u koja se ubrajaju i djeca koja imaju roditelje strance ili su došla iz druge zemlje pa im hrvatski nije materinji jezik.
„S našom djecom u dodatnom programu rade vrsni logopedi kojima je cilj da dijete stekne jezične vještine dovoljno dobre da se u najkraćem roku prebaci u isključivo redovnu nastavu. Kod nas su u trećem razredu dječak čija je mama Vijetnamka i djevojčica iz Ukrajine. Oboje su za sada pokazali veliki napredak u jeziku i to su nam vjerodostojni pokazatelji da radimo dobar posao“, rekao je pedagog škole Tomislav Zec.
(Gluić, Milošević)
„S našom djecom u dodatnom programu rade vrsni logopedi kojima je cilj da dijete stekne jezične vještine dovoljno dobre da se u najkraćem roku prebaci u isključivo redovnu nastavu. Kod nas su u trećem razredu dječak čija je mama Vijetnamka i djevojčica iz Ukrajine. Oboje su za sada pokazali veliki napredak u jeziku i to su nam vjerodostojni pokazatelji da radimo dobar posao“, rekao je pedagog škole Tomislav Zec.
(Gluić, Milošević)
|
|
Portal HR4EU
Ideja portala za učenje hrvatskog jezika nastala je na Zavodu za lingvistiku Filozofskog Fakulteta u Zagrebu
Mladi lingvisti doktorandi uvidjeli su da nema takvog projekta za hrvatski jezik, pa su napisali projekt i aplicirali europska sredstva. Na projektu su radili 15 mjeseci.
Portal od 2016. nema službeno financiranje, pa funkcionira zahvaljujući volonterskom radu istraživača koji tamo rade.
Najviše korisnika na početku su bili pripadnici hrvatske dijaspore, osobito potomci Hrvata iz Južne Amerike i Australije, koji su se prijavili s željom da nauče jezik svojih roditelja.
Mladi lingvisti doktorandi uvidjeli su da nema takvog projekta za hrvatski jezik, pa su napisali projekt i aplicirali europska sredstva. Na projektu su radili 15 mjeseci.
Portal od 2016. nema službeno financiranje, pa funkcionira zahvaljujući volonterskom radu istraživača koji tamo rade.
Najviše korisnika na početku su bili pripadnici hrvatske dijaspore, osobito potomci Hrvata iz Južne Amerike i Australije, koji su se prijavili s željom da nauče jezik svojih roditelja.
Razvojem izbjegličke situacije u Europi (rat u Ukrajini i Bliskom Istoku) još je porastao broj useljenika koji žele naučiti hrvatski.
16452 korisnika - danas
Korisnici dolaze iz cijelog svijeta. Neki su vrlo aktivni i pokazuju trenutnu inicijativu javljajući se s upitima o daljnjem razvitku portala.
Voditelji portala osim klasične gramatike i leksika dodali su i dio na stranici s informacijama o hrvatskoj kulturi i načinu života. Također nude i korisne informacije o tome kako da se stranci lakše snađu u razgovoru s institucijama, s administracijom i sličnom terminologijom.
Razvoj portala je moguć, ali su potrebna veća financijska sredstva. Ekipa s portala vjeruje da će pronaći institucionalni okvir kroz koji bi mogli skupiti veća sredstva.
(Gluić)
16452 korisnika - danas
Korisnici dolaze iz cijelog svijeta. Neki su vrlo aktivni i pokazuju trenutnu inicijativu javljajući se s upitima o daljnjem razvitku portala.
Voditelji portala osim klasične gramatike i leksika dodali su i dio na stranici s informacijama o hrvatskoj kulturi i načinu života. Također nude i korisne informacije o tome kako da se stranci lakše snađu u razgovoru s institucijama, s administracijom i sličnom terminologijom.
Razvoj portala je moguć, ali su potrebna veća financijska sredstva. Ekipa s portala vjeruje da će pronaći institucionalni okvir kroz koji bi mogli skupiti veća sredstva.
(Gluić)
što kaže centar za mirovne studije o mogućnostima besplatnog učenja hrvatskog jezika za strance ?
U Hrvatskoj, pitanje pristupa obrazovanju stranih radnika u smislu učenja hrvatskog jezika ili kulture trenutno nije obuhvaćeno javnom politikom. Ovaj nedostatak uređenja ostavlja učenje jezika isključivo na dobroj volji poslodavaca ili pojedinaca koji su spremni financijski podržati tečajeve jezika.
Jedna od prepreka je financijska strana, gdje je pitanje tko će snositi troškove tečaja jezika.
Ako su poslodavci spremni i u mogućnosti financijski podržati ovu inicijativu, strani radnici imaju priliku naučiti jezik. Međutim, često je odgovornost na samim pojedincima koji, ako žele učiti jezik, moraju plaćati skupe tečajeve. Na primjer, informacije ukazuju da je za jedan semestar učenja hrvatskog jezika u Croaticumu potrebno platiti više od 800 eura.
U teoriji, legislativa nalaže da je učenje jezika obavezno za izbjeglice ili osobe pod međunarodnom zaštitom (članak 74. Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti). Međutim, u praksi, Ministarstvo obrazovanja, koje je odgovorno za provedbu tečajeva jezika, suočilo se s problemima zbog netransparentnog korištenja sredstava iz europskih fondova. Trenutno ne postoji organiziran tečaj jezika za izbjeglice financiran od strane države.
Nadalje, Hrvatska nije donijela novi Akcijski plan za integraciju od 2019. godine, koji je prethodno bio namijenjen isključivo osobama pod međunarodnom zaštitom. Ova praznina u političkim inicijativama dodatno otežava situaciju za strane radnike i izbjeglice.
U pozitivnom svjetlu, Grad Zagreb najavio je provedbu tečajeva jezika kako za izbjeglice tako i za strane radnike. Ipak, važno je napomenuti da će ti tečajevi biti ograničenog kapaciteta zbog financijskih ograničenja lokalne samouprave. Izazovno je postići dovoljan obuhvat kako bi zadovoljili rastuću potrebu ljudi za učenjem jezika u ovoj zajednici.(Gluić)
Jedna od prepreka je financijska strana, gdje je pitanje tko će snositi troškove tečaja jezika.
Ako su poslodavci spremni i u mogućnosti financijski podržati ovu inicijativu, strani radnici imaju priliku naučiti jezik. Međutim, često je odgovornost na samim pojedincima koji, ako žele učiti jezik, moraju plaćati skupe tečajeve. Na primjer, informacije ukazuju da je za jedan semestar učenja hrvatskog jezika u Croaticumu potrebno platiti više od 800 eura.
U teoriji, legislativa nalaže da je učenje jezika obavezno za izbjeglice ili osobe pod međunarodnom zaštitom (članak 74. Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti). Međutim, u praksi, Ministarstvo obrazovanja, koje je odgovorno za provedbu tečajeva jezika, suočilo se s problemima zbog netransparentnog korištenja sredstava iz europskih fondova. Trenutno ne postoji organiziran tečaj jezika za izbjeglice financiran od strane države.
Nadalje, Hrvatska nije donijela novi Akcijski plan za integraciju od 2019. godine, koji je prethodno bio namijenjen isključivo osobama pod međunarodnom zaštitom. Ova praznina u političkim inicijativama dodatno otežava situaciju za strane radnike i izbjeglice.
U pozitivnom svjetlu, Grad Zagreb najavio je provedbu tečajeva jezika kako za izbjeglice tako i za strane radnike. Ipak, važno je napomenuti da će ti tečajevi biti ograničenog kapaciteta zbog financijskih ograničenja lokalne samouprave. Izazovno je postići dovoljan obuhvat kako bi zadovoljili rastuću potrebu ljudi za učenjem jezika u ovoj zajednici.(Gluić)
Are You Syrious? organizacija
Ova udruga posljednjih 8 godina radi na pružanju pomoći azilantima (osobama pod međunarodnom zaštitom) i tražiteljima međunarodne zaštite na području Zagreba. Od 2019. krenulo se s održavanjem tečajeva opismenjavanja i obrazovanja stranaca.
Integracijski centar udruge AYS nalazi se u ulici Božidara Magovca u kvartu Središće.
Ondje se svi sati s polaznicima odrađuju uživo i svi su besplatni.
Dobrodošli su svi zainteresirani neovisno o dobi.
Ondje se svi sati s polaznicima odrađuju uživo i svi su besplatni.
Dobrodošli su svi zainteresirani neovisno o dobi.
Voditelji tečaja hrvatskog primarno su studenti kroatistike, nastavnici hrvatskog jezika ili stranog jezika s iskustvom u poučavanju hrvatskog. Najveći broj volontera studenti su završnih godina smjera kroatistika. Tečajevi su podijeljeni na više grupa, u koje zbog prostornog ograničenja stane 10 polaznika. Po rasporedu dolaze u Integracijski centar na sate jezika 3 puta tjedno. Moguće je održavanje tečaja i za više grupa istovremeno.
Bitnu ulogu u prilagodbi igra podrijetlo
Onima koji dolaze iz zemalja ruskog govornog područja, lakše je savladati čitanje, govor i pismo zbog sličnosti jezičnog sustava nego Arapima ili Turcima. Potonji nemaju viziju o rodu i padežu, a koriste i riječi koje same objedinjuju nekoliko značenja za koja u Hrvatskoj trebaju zasebni izrazi. Također izgovor pojedinih glasova jedan je od češćih problema, osobito ako ih polaznik nema u svom materinjem jeziku. Prema riječima voditeljice tečaja, to su uobičajeni problemi koji se slušanjem i vježbom savlada. Rijetko nailaze na ekstremno nerazumijevanje gradiva i zadovoljni su napretkom i znanjem koje polaznici pokažu na završnome ispitu. Svi koji su pohađali tečaj motivirali su se na marljiv rad zbog prijateljskog pristupa i dobre atmosfere na satima iz čega se stvaraju i nova prijateljstva.
(Milošević)
Bitnu ulogu u prilagodbi igra podrijetlo
Onima koji dolaze iz zemalja ruskog govornog područja, lakše je savladati čitanje, govor i pismo zbog sličnosti jezičnog sustava nego Arapima ili Turcima. Potonji nemaju viziju o rodu i padežu, a koriste i riječi koje same objedinjuju nekoliko značenja za koja u Hrvatskoj trebaju zasebni izrazi. Također izgovor pojedinih glasova jedan je od češćih problema, osobito ako ih polaznik nema u svom materinjem jeziku. Prema riječima voditeljice tečaja, to su uobičajeni problemi koji se slušanjem i vježbom savlada. Rijetko nailaze na ekstremno nerazumijevanje gradiva i zadovoljni su napretkom i znanjem koje polaznici pokažu na završnome ispitu. Svi koji su pohađali tečaj motivirali su se na marljiv rad zbog prijateljskog pristupa i dobre atmosfere na satima iz čega se stvaraju i nova prijateljstva.
(Milošević)