|
Plitvička jezera najveći su i najstariji hrvatski nacionalni park kojeg svake godine posjeti više od milijun posjetitelja. Ipak, Plitvice danas više nisu simbol za bistru vodu i netaknutu, nezagađenu prirodu.
UNESCO je već nekoliko puta upozoravao na opasnost kada je u pitanju očuvanje prirode ovog kraja. Turizam, promet, zagađenje, apartmanizacija, neriješen kanalizacijski i manjkav vodoopskrbni sustav samo su neki od faktora povećanja ugroženosti Plitvičkih jezera. Kako je do svega ovog došlo, što je s prenapučenošću parka, pretjeranom apartmanizacijom i sustavom otpadnih voda danas, koji su planovi za daljnju budućnost Plitvica i koliko je u svemu ovome važna intervencija nadležnih institucija te svjesnost ljudi o ovom problemu, pogledajte u istraživanju "Ekologika Plitvičkih jezera", Helene Pelin, Lovre Gracina, Marine Tunjić, Ružice Sabljić i Petre Orešković. |
Tekst: Ružica Sabljić
Foto: Petra Orešković |
KAKO DO STATUSA NACIONALNOG PARKA I ŠTO ON Podrazumijeva?
Autor: Lovre Gracin
Izvori: parkovihrvatske.hr, Zakon o zaštiti prirode - zakon.hr
Izvori: parkovihrvatske.hr, Zakon o zaštiti prirode - zakon.hr
Dolazak turista
Autor: Petra Orešković, izvor: np-plitvicka-jezera.hr
Čak do početka druge polovice 19. stoljeća Plitvička jezera, danas najposjećeniji hrvatski nacionalni park, bila su potpuno nepoznata široj javnosti. Prvi ozbiljni počeci turizma na Plitvičkim jezerima potječu iz 1861. godine. Plitvice su tada bile pustoš – samo šuma, zelenilo, jezera i prepoznatljivi slapovi. No jezerima se nije moglo pristupiti jer nije bilo izgrađenih staza, a naselja i stanovnika nije bilo. Prvi putopisci koji dolaze u svojim putopisima opisuju nestvarne ljepote, a zbog blizine turske opasnosti ovaj divlji kraj dugo se naziva „vražji vrt“ („Hortus diabolus“).
Privatni interes bitniji od javnog
Kada je u Zagrebu 1893. osnovano Društvo za uređenje i poljepšanje Plitvičkih jezera i okolice, dobili su zadatak da se „na Jezerima stvore prilike za primanje i boravljenje velikog svijeta, da se trajno očuvaju krasote jezera i okolice, da se prouče prirodne prilike toga kraja“. Od tad se grade ceste, staze, mostići, kupalište, smještajni kapaciteti… Do Prvog svjetskog rata izgradilo se i nekoliko privatnih vila na Velikoj Poljani iznad jezera Kozjak.
Početkom 20. stoljeća nižu se mnogi nacrti i prijedlozi za uređenje, ali je sve ostalo mrtvo slovo na papiru. Prirodna harmonija pejzaža je narušena korištenjem betona i raznim građevinskim radovima na osjetljivim mjestima. Prevladava privatni interes nad javnim.
U razdoblju između dva svjetska rata Plitvička jezera godišnje posjećuje i do 20.000 turista., a u 50-im godinama grade se prvi značajniji objekti,
Restoran Kozjak izgrađen i Hotel Plitvice. Osnovna načela prilikom gradnje turističko-ugostiteljskih objekta su da budu niski i izduženi, bolje je graditi više manjih nego jedan veliki objekt, ne smiju stršiti u prostoru, mora se poštovati topografija terena i što više koristiti prirodni materijali. Ova načela uglavnom su poštovana u cjelokupnoj izgradnji u razdoblju od 1950. do 1990. godine.
Turizam pokretač gospodarstva
Do 90-ih godina posjetiteljska infrastruktura značajno se razvila. Turistima više nisu na pladnju ponuđeni tek zelenilo i svježina vode, a „vražji vrt“ postaje raj na zemlji. Napravljeni su kilometri novih staza i mostića, uveden je prijevoz vlakovima i brodovima, a od 1968. organizira se i međunarodna manifestacija Plitvičko vjenčanje. Sredinom 80-ih Nacionalni park Plitvička jezera bio je već dobro poznat u svijetu te je rekordna godina po broju posjetitelja u 20. stoljeću bila 1985. sa 763.000 posjetitelja od čega je oko 75 posto stranaca.
Nacionalni park postao je pokretač gospodarstva i znatno utječe na poboljšanje životnog standarda okolnog stanovništva koje se sve više bavi ugostiteljstvom i iznajmljivanjem soba. Tako je 2011. prvi put zabilježen milijunti posjetitelj u jednoj godini, a 2017. broj je narastao do čak 1,72 milijuna. Ipak, ovako veliki broj posjetitelja znatno opterećuje posjetiteljsku infrastrukturu i jezerski dio nacionalnog parka te je od 2019. godine uvedeno ograničenje broja posjetitelja na1200 po satu.
Privatni interes bitniji od javnog
Kada je u Zagrebu 1893. osnovano Društvo za uređenje i poljepšanje Plitvičkih jezera i okolice, dobili su zadatak da se „na Jezerima stvore prilike za primanje i boravljenje velikog svijeta, da se trajno očuvaju krasote jezera i okolice, da se prouče prirodne prilike toga kraja“. Od tad se grade ceste, staze, mostići, kupalište, smještajni kapaciteti… Do Prvog svjetskog rata izgradilo se i nekoliko privatnih vila na Velikoj Poljani iznad jezera Kozjak.
Početkom 20. stoljeća nižu se mnogi nacrti i prijedlozi za uređenje, ali je sve ostalo mrtvo slovo na papiru. Prirodna harmonija pejzaža je narušena korištenjem betona i raznim građevinskim radovima na osjetljivim mjestima. Prevladava privatni interes nad javnim.
U razdoblju između dva svjetska rata Plitvička jezera godišnje posjećuje i do 20.000 turista., a u 50-im godinama grade se prvi značajniji objekti,
Restoran Kozjak izgrađen i Hotel Plitvice. Osnovna načela prilikom gradnje turističko-ugostiteljskih objekta su da budu niski i izduženi, bolje je graditi više manjih nego jedan veliki objekt, ne smiju stršiti u prostoru, mora se poštovati topografija terena i što više koristiti prirodni materijali. Ova načela uglavnom su poštovana u cjelokupnoj izgradnji u razdoblju od 1950. do 1990. godine.
Turizam pokretač gospodarstva
Do 90-ih godina posjetiteljska infrastruktura značajno se razvila. Turistima više nisu na pladnju ponuđeni tek zelenilo i svježina vode, a „vražji vrt“ postaje raj na zemlji. Napravljeni su kilometri novih staza i mostića, uveden je prijevoz vlakovima i brodovima, a od 1968. organizira se i međunarodna manifestacija Plitvičko vjenčanje. Sredinom 80-ih Nacionalni park Plitvička jezera bio je već dobro poznat u svijetu te je rekordna godina po broju posjetitelja u 20. stoljeću bila 1985. sa 763.000 posjetitelja od čega je oko 75 posto stranaca.
Nacionalni park postao je pokretač gospodarstva i znatno utječe na poboljšanje životnog standarda okolnog stanovništva koje se sve više bavi ugostiteljstvom i iznajmljivanjem soba. Tako je 2011. prvi put zabilježen milijunti posjetitelj u jednoj godini, a 2017. broj je narastao do čak 1,72 milijuna. Ipak, ovako veliki broj posjetitelja znatno opterećuje posjetiteljsku infrastrukturu i jezerski dio nacionalnog parka te je od 2019. godine uvedeno ograničenje broja posjetitelja na1200 po satu.
Piše: Petra Orešković
Intervencija unesco-a i vlade
|
Autor: Ružica Sabljić
Izvori fotografija i glazbe: Lumen5 / Izvori teksta: jutarnji.hr, hina.hr, np-plitvicka-jezera.hr, Minstarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Zavod za javno zdravstvo Ličko-senjske županije, tportal.hr |
Nacionalni park Plitvička jezera prvo je područje u Republici Hrvatskoj i među prvima u svijetu koje je, 26. listopada 1979. godine, radi svoji prirodnih vrijednosti, upisano na UNESCO-ov Popis svjetske baštine. No zbog raznih faktora koji utječu na zagađenje ovog parka, budućnost Plitvičkih jezera dovedena je u pitanje.
Ministarstvo znalo i šutjelo Kako prenosi Tportal, po nalogu Općinskog državnog odvjetništva u Gospiću 2017. godine Hrvatski zavod za javno zdravstvo Ličko-senjske županije proveo je analizu kakvoće vode na više lokacija na području Plitvičkih jezera: na Plitvica Selu, jezeru Kozjak, izvoru Velikog slapa i na potoku Plitvica. Na navedenim mjestima pronađena su određena odstupanja kada govorimo o bakteriološkom zagađenju. U Plitvica Selu uzet je uzorak otpadnih voda koje se ispuštaju iz kućanstva, a ta kućanstva se uglavnom bave turizmom i iznajmljivanjem apartmana. |
Mještani tih krajeva zbog nerazvijene kanalizacijske mreže morali su se spojiti na pročistače, ali neki se toga nisu pridržavali pa su se otpadne vode ispuštale u potok Plitvica koji se spaja s Velikim slapom. Ta vijest podigla je veliku prašinu u medijima i svi su pozivali na odgovornost nadležnih institucija. Iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike tada su priznali da su upoznati s nalazima i da je nakon saznanja na teren poslana vodopravna inspekcija.
'Nije bilo odstupanja od kakvoće!'
Prijestupnici koji tada nisu bili spojeni na svoje pročistače prema njihovim navodima nakon inspekcije nisu ponovili prijestup. Prema razgovoru koji smo imali s voditeljem Službe zaštite održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja Nacionalnog parka, Kazimirom Miculinićem, oni odgovorno tvrde da do nikakvih odstupanja u kakvoće vodi u tom razdoblju nije došlo.
Veliku ulogu odigrala je i pretjerana apartmanizacija i prenapučenost parka posjetiteljima.
"Zbog porasta potražnje za smještajem i poslovnih mogućnosti, ubrzano raste broj građevinskih objekata, pri čemu se mnoge stare farme i druge zgrade nadograđuju i pretvaraju u turističke objekte", navodi se u izvješću koje je usvojio Odbor za svjetsku baštinu u srpnju 2017. godine.
Jedan od saborskih zastupnika koji se u to vrijeme zalagao za navedeni problem je Branimir Bunjac koji je iznio šokantne podatke o stanju zagađenosti Plitvičkih jezera. Što je UNESCO poduzeo po tom pitanju, koje je mjere poduzelo nadležno Ministarstvo i kakvi su im planovi za naredne godine, pogledajte u videu na početku teksta.
'Nije bilo odstupanja od kakvoće!'
Prijestupnici koji tada nisu bili spojeni na svoje pročistače prema njihovim navodima nakon inspekcije nisu ponovili prijestup. Prema razgovoru koji smo imali s voditeljem Službe zaštite održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja Nacionalnog parka, Kazimirom Miculinićem, oni odgovorno tvrde da do nikakvih odstupanja u kakvoće vodi u tom razdoblju nije došlo.
Veliku ulogu odigrala je i pretjerana apartmanizacija i prenapučenost parka posjetiteljima.
"Zbog porasta potražnje za smještajem i poslovnih mogućnosti, ubrzano raste broj građevinskih objekata, pri čemu se mnoge stare farme i druge zgrade nadograđuju i pretvaraju u turističke objekte", navodi se u izvješću koje je usvojio Odbor za svjetsku baštinu u srpnju 2017. godine.
Jedan od saborskih zastupnika koji se u to vrijeme zalagao za navedeni problem je Branimir Bunjac koji je iznio šokantne podatke o stanju zagađenosti Plitvičkih jezera. Što je UNESCO poduzeo po tom pitanju, koje je mjere poduzelo nadležno Ministarstvo i kakvi su im planovi za naredne godine, pogledajte u videu na početku teksta.
Piše: Ružica Sabljić
Ugrožavanje okoliša NP Plitvička jezera
Nacionalni park Plitvička jezera jedno je od najposjećenijih odredišta u Hrvatskoj. No, rekordi sa sobom nose i tamnu stranu. Zbog prevelikog broj posjetitelja, pretjerane apartmanizacije i neriješenog kanalizacijskog sustava tog kraja UNESCO je već nekoliko puta upozoravao na povećano zagađenje. Posjetili smo područje Plitvičkih jezera i okolnih mjesta i otkrivamo vam kako je uprava parka riješila problem prenapučenosti i što je s novoizgrađenim apartmanima i sustavom otpadnih voda danas.
Novinarka: Ružica Sabljić
Snimatelji: Lovre Gracin, Marina Tunjić
Novinarka: Ružica Sabljić
Snimatelji: Lovre Gracin, Marina Tunjić
apartmanizacija PLITVICA
u deset godina broj kreveta se udvadesetčetverostručio
u četverogodišnjem razdoblju od 2018. do 2022. izdano svega 16 građevinskih dozvola , dok je prije nadzora ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, u razdoblju od 2014. do kraja 2017. izdano čak 58 građevinskih dozvola
U Plitvica Selu više je kreveta za iznajmljivanje nego stanovnika. Imaju svega 44 stanovnika i čak 406 kreveta. Ovo malo selo u općini Plitvička Jezera treće je po broju noćenja turista u općini, a RTL-ova Potraga pokazala je da je još 2018. broj noćenja u ovom polunepoznatom mjestašcu nadmašio noćenja u popularnim Pučišćima na Braču. Koliko su se Plitvice kao turistička populacija počele zahuktavati potvrđuje i činjenica da se u deset godina broj kreveta povećao 24,1 puta - sa svega 19 kreveta, koliko ih je u Plitvica Selu bilo 2009., skočilo je na 458 (danas 406).
Par tisuća stanovnika nije ugroza, a stotine tisuća turista?
Hrvatski Sabor 2014. godine u Odluci o donošenju Prostornog plana područja posebnih obilježja Nacionalnog parka Plitvička jezera istaknuo je da je unutar bivših znatno užih granica Parka prije više od 100 godina živjelo oko 6000 stanovnika. Danas, u 50 posto širim granicama, živi tek nešto više od 1400 stanovnika. Stoga su zaključili da "budući da je prostor Parka do vremena turističke ekspanzije bio nedvojbeno izvrsno očuvan, nekoliko tisuća stalnih stanovnika nikako nije ugrožavajući faktor za vrijednosti toga prostora". No postavlja se pitanje što je s turistima koji se zadržavaju na ovom prostoru i gotovo svakodnevno cirkuliraju Parkom i njegovom užom okolicom, jesu li oni ugrožavajući faktor za vrijednost prostora?
U općini se nalazi 28 naselja i 5,312 kreveta za smještaj turista. Najviše ih je u samim Plitvičkim Jezerima (1049 kreveta i 20.640 noćenja u 2020. godini), zatim u Jezercu (689 kreveta i 15.547 noćenja), već spomenutom Plitvica Selu (406 kreveta i 10.981 noćenje), Korenici (641 krevet i 7848 noćenja) te u Smoljancu (401 krevet i 13.640 noćenja). Ovo su brojke za 2020. godinu kad je broj noćenja bio pet puta manji nego u pretpandemijskoj 2019. godini kada je zabilježeno 432.714 noćenja
Par tisuća stanovnika nije ugroza, a stotine tisuća turista?
Hrvatski Sabor 2014. godine u Odluci o donošenju Prostornog plana područja posebnih obilježja Nacionalnog parka Plitvička jezera istaknuo je da je unutar bivših znatno užih granica Parka prije više od 100 godina živjelo oko 6000 stanovnika. Danas, u 50 posto širim granicama, živi tek nešto više od 1400 stanovnika. Stoga su zaključili da "budući da je prostor Parka do vremena turističke ekspanzije bio nedvojbeno izvrsno očuvan, nekoliko tisuća stalnih stanovnika nikako nije ugrožavajući faktor za vrijednosti toga prostora". No postavlja se pitanje što je s turistima koji se zadržavaju na ovom prostoru i gotovo svakodnevno cirkuliraju Parkom i njegovom užom okolicom, jesu li oni ugrožavajući faktor za vrijednost prostora?
U općini se nalazi 28 naselja i 5,312 kreveta za smještaj turista. Najviše ih je u samim Plitvičkim Jezerima (1049 kreveta i 20.640 noćenja u 2020. godini), zatim u Jezercu (689 kreveta i 15.547 noćenja), već spomenutom Plitvica Selu (406 kreveta i 10.981 noćenje), Korenici (641 krevet i 7848 noćenja) te u Smoljancu (401 krevet i 13.640 noćenja). Ovo su brojke za 2020. godinu kad je broj noćenja bio pet puta manji nego u pretpandemijskoj 2019. godini kada je zabilježeno 432.714 noćenja
Plitvica Selo kroz godine - od 1984. do 2020.
Da je prekomjerno posjećivanje zaista problem prepoznao je za svojega mandata bivši ravnatelj Nacionalnog parka, Anđelko Novosel koji je o tom problemu progovarao još 2018. u RTL Direktu. Svi ti turisti uglavnom odsjedaju u apartmanima i sobama, odnosno biraju objekte u domaćinstvu radije nego hotele i kampove, pokazuje izvješće o radu TZO Plitvička Jezera. Tako je u 2020. godini njih 60 posto odabralo objekte u domaćinstvu (jednokrevetna soba, dvokrevetna soba, trokrevetna soba, apartman i kuća za odmor te studio apartman) za svoj boravak na Plitvicama. Ne čudi stoga da je lokalno stanovništvo u tome vidjelo priliku za zaradu pa "svaka druga kuća" ima apartmane ili sobe za iznajmljivanje.
"Apartmani niču kao gljive poslije kiše, i načelno to ne bi bilo ništa loše, kad bi postojao održivi plan. No, prostorni plan donesen je mimo brojnih primjedbi koje uprava Parka upućuje lokalnim vlastima, jer interes investitora je velik, pa koga još briga za zaštitu prirode", upozoravao je Novosel prije gotovo pola desetljeća. Apartmani su, u međuvremenu, nastavili nicati. A za neke od njih, objašnjava novinar Andrej Dimitrijević, nije jasno kako su dobili svoje dozvole.
"Apartmani niču kao gljive poslije kiše, i načelno to ne bi bilo ništa loše, kad bi postojao održivi plan. No, prostorni plan donesen je mimo brojnih primjedbi koje uprava Parka upućuje lokalnim vlastima, jer interes investitora je velik, pa koga još briga za zaštitu prirode", upozoravao je Novosel prije gotovo pola desetljeća. Apartmani su, u međuvremenu, nastavili nicati. A za neke od njih, objašnjava novinar Andrej Dimitrijević, nije jasno kako su dobili svoje dozvole.
|
Građevinske i uporabne dozvole
Sabor je 2014. izmjenama Prostornog plana omogućio gradnju unutar granica NP Plitvička jezera, "unutar građevinskih područja naselja dozvoljavaju se radnje u skladu s odredbama ovog Plana". Zatim je 2017. Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja provelo upravni nadzor nad svim aktima koji su se izdali za područje Nacionalnog parka Plitvička jezera i nisu nađeni nikakvi teži propusti. "Ukratko, niti jedna građevinska dozvola nije izdana izvan područja koje je predviđeno za gradnju", poručuje Mario Barković iz Upravnog odjela za graditeljstvo, zaštitu okoliša i prirode te komunalno gospodarstvo LSŽ. Na čitavu se situaciju osvrnuo i Kazimir Miculinić, stručni voditelj Službe zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja NP-a. "Cijela ta situacija koja je nastala, tu se nepravedno prozivao Park koji stvarno na kraju krajeva s time nije imao nikakve veze. Znači to je bio jedan loš Prostorni plan koji se donio, a prostorni plan ne donosi Park", ističe Miculinić. Tri puta manje dozvola nakon upravnog nadzora |
zemaljE koje najviše posjećuju np plitvička jezera (po broju noćenja)Autor: Petra Orešković
Izvor: Izvješća o radu TZO Plitvička jezera za godine 2014. - 2020. |
Napominje da je trenutačno stanje takvo da se i dalje može reći u odnosu na bilo kakvu turističku destinaciju, primjerice na moru, da su Plitvice, kao i ostatak Like, prilično neizgrađene.
"Činjenica je da svi ti koji su gradili apartmane, gradili su ih s apsolutno svim dozvolama koje su dobili od države", napominje Miculinić.
Od Upravnog odjela na uvid smo zatražili građevinske i uporabne dozvole izdane za naselja unutar Nacionalnog parka za razdoblje od 2014., kada je izmijenjen Prostorni plan, do kraja 2021. Tako je u četverogodišnjem razdoblju od 2018. do 2022. izdano svega 16 građevinskih dozvola (uglavnom za Rudanovac, Plitvica Selo i Prijeboj), dok je od 2014. do kraja 2017. (također je riječ o četverogodišnjem razdoblju) izdano čak 58 građevinskih dozvola.
Prijelomna godina je 2017. kada je Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja provelo upravni nadzor. Do tad se, jasno je vidljivo, izdavalo i po 20 dozvola godišnje, što je više nego kad se zbroje sve dozvole izdane 'postnadzornom razdoblju'. Nakon upravnog nadzora najviše je u godinu dana izdano devet dozvola. U 2020. čak nije izdana niti jedna dozvola.
Za vrijeme provođenja upravnog nadzora na odobrenje ili odbacivanje zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole čekalo je 19 subjekata/podnositelja. Do kraja 2021. za njih 11 zahtjev je odobren.
"Činjenica je da svi ti koji su gradili apartmane, gradili su ih s apsolutno svim dozvolama koje su dobili od države", napominje Miculinić.
Od Upravnog odjela na uvid smo zatražili građevinske i uporabne dozvole izdane za naselja unutar Nacionalnog parka za razdoblje od 2014., kada je izmijenjen Prostorni plan, do kraja 2021. Tako je u četverogodišnjem razdoblju od 2018. do 2022. izdano svega 16 građevinskih dozvola (uglavnom za Rudanovac, Plitvica Selo i Prijeboj), dok je od 2014. do kraja 2017. (također je riječ o četverogodišnjem razdoblju) izdano čak 58 građevinskih dozvola.
Prijelomna godina je 2017. kada je Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja provelo upravni nadzor. Do tad se, jasno je vidljivo, izdavalo i po 20 dozvola godišnje, što je više nego kad se zbroje sve dozvole izdane 'postnadzornom razdoblju'. Nakon upravnog nadzora najviše je u godinu dana izdano devet dozvola. U 2020. čak nije izdana niti jedna dozvola.
Za vrijeme provođenja upravnog nadzora na odobrenje ili odbacivanje zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole čekalo je 19 subjekata/podnositelja. Do kraja 2021. za njih 11 zahtjev je odobren.
Piše: Petra Orešković
upravljanje objektima unutar nacionalnog parka
|
|
Prema Zakonu o zaštiti prirode, zaštita prirode propisana je kroz nekoliko mjera, od kojih je jedna provedba prostornih planova, odnosno mjera zaštite zaštićenih dijelova prirode.
Građevinska dozvola za zaštićena područja može se izdati samo ako je Ministarstvo izdalo potvrdu da je glavni projekt ili odgovarajuća dokumentacija izrađena u skladu s uvjetima zaštite prirode. Inspekcijski nadzor dužan je kontrolirati nadzor djelovanja u zaštićenom području, te je u slučaju kršenja Zakona o zaštiti prirode dužan propisati određene mjere i rok za njihovo otklanjanje. |
Razlika između lokacijske i građevinske dozvole
Dokument koji potvrđuje da je gradnja određenog objekta u skladu s prostornim planom je lokacijska dozvola, no ona ne dopušta gradnju objekta. Dopuštenje za gradnju moguće je jedino uz građevinsku dozvolu. Lokacijska dozvola izdaje se na temelju Zakona o prostornom uređenju i gradnji, a izdaje ju upravno tijelo velikog grada (Grad Zagreb), upravno tijelo županije odgovorno za zahvate koji se vode izvan velikih gradova ili Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.
Građevinskom dozvolom utvrđuje se da je idejni projekt utvrđen uvjetima koje mora ispunjavati građevina na određenoj lokaciji i da su
ispunjeni svi preduvjeti za gradnju. Građevinska dozvola potrebna je za razne vrste građevina, pa čak i za građevine prometa i veza, energetske građevine, vodne građevine i drugo.
Dokument koji potvrđuje da je gradnja određenog objekta u skladu s prostornim planom je lokacijska dozvola, no ona ne dopušta gradnju objekta. Dopuštenje za gradnju moguće je jedino uz građevinsku dozvolu. Lokacijska dozvola izdaje se na temelju Zakona o prostornom uređenju i gradnji, a izdaje ju upravno tijelo velikog grada (Grad Zagreb), upravno tijelo županije odgovorno za zahvate koji se vode izvan velikih gradova ili Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.
Građevinskom dozvolom utvrđuje se da je idejni projekt utvrđen uvjetima koje mora ispunjavati građevina na određenoj lokaciji i da su
ispunjeni svi preduvjeti za gradnju. Građevinska dozvola potrebna je za razne vrste građevina, pa čak i za građevine prometa i veza, energetske građevine, vodne građevine i drugo.
Autorica: Marina Tunjić
pregled problema - što je sve vodilo prema unescovim 'prijetnjama'
Autorica: Helena Pelin
za otpadne vode još uvijek - privremena rješenja
Područje Plitvičkih jezera još uvijek nema suvremeni sustav odvodnje otpadnih voda. Razvoj sustava i izrada projektnih rješenja započela je krajem 20. stoljeća, ali zbog nepoznavanja razvojnih tehnologija odvodnje i birokratskih zapreka rješenja nisu realizirana. Od 2011. godine događaju se najveće promjene po pitanju projektnih rješenja.
Sustav odvodnje do ugradnje pročistača, u naselju Korenica i okolnim naseljima funkcionira tako da se unutar slivnog područja sakupljaju otpadne i oborinske vode koje se putem podzemnog kanala ispuštaju u ispust rijeke Matice. Područje naselja Plitvička Jezera i Jezerce sustav odvodnje rabili su kao sustav koji unutar slivnog područja sakuplja otpadne vode i odvodi ih do vrtače u Rastovači. 29. studenog 2018. godine u rad je pušten mobilni pročistač u naselju Rastovača. Ovaj pročistač je privremeno rješenje do izgradnje sustava Aglomeracije Plitvičkih jezera odnosno cjelokupnog sustava.
Prema navodima Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja do sada je izrađena dokumentacija za projektnu prijavu Aglomeracije Plitvičkih jezera, s kojom se dugoročno rješava problem otpadnih voda na području Parka.
Sustav odvodnje do ugradnje pročistača, u naselju Korenica i okolnim naseljima funkcionira tako da se unutar slivnog područja sakupljaju otpadne i oborinske vode koje se putem podzemnog kanala ispuštaju u ispust rijeke Matice. Područje naselja Plitvička Jezera i Jezerce sustav odvodnje rabili su kao sustav koji unutar slivnog područja sakuplja otpadne vode i odvodi ih do vrtače u Rastovači. 29. studenog 2018. godine u rad je pušten mobilni pročistač u naselju Rastovača. Ovaj pročistač je privremeno rješenje do izgradnje sustava Aglomeracije Plitvičkih jezera odnosno cjelokupnog sustava.
Prema navodima Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja do sada je izrađena dokumentacija za projektnu prijavu Aglomeracije Plitvičkih jezera, s kojom se dugoročno rješava problem otpadnih voda na području Parka.
Piše: Ružica Sabljić
Autorica: Ružica Sabljić
Izvori: np-plitvicka-jezera.hr, vodovod-korenica.hr, Izvještaj o radu Vodovoda Korenice d.o.o. za 2020. godinu
Izvori: np-plitvicka-jezera.hr, vodovod-korenica.hr, Izvještaj o radu Vodovoda Korenice d.o.o. za 2020. godinu
AGLOMERACIJA PLITVIČKIH JEZERA
|
|
|
Prema elaboratu izrađenom u veljači 2021., s nositeljem zahtjeva Vodovod Korenica d.o.o ,zahvat je planiran na području Općine Rakovica u Karlovačkoj županiji (Plitvička jezera 1 - sustavi Rakovica i Rastovača) i Općine Plitvička Jezera u Ličko-senjskoj županiji (aglomeracija Plitvička jezera 2 - sustav Korenica).
Općina plitvička jezera
|
Općina Plitvička Jezera zauzima površinu od 469,62 kilometara kvadratnih i čini je ukupno 41 naselje, a prema Popisu stanovništva iz 2011. broji 4373 stanovnika. Prosječna gustoća naseljenosti iznosi 8,11 st./km2 što je niže od pokazatelja za područje županije (9,52 st./km2 ). Općina Plitvička Jezera bilježila je veliki pad broja stanovnika u razdoblju od 1991. do 2001. godine, a u razdoblju od 2001. do 2011. bilježi blagi rast (Fidon, 2021).
Turizam na području općine Plitvička Jezera Područje koje obuhvaća aglomeracija Plitvička jezera izrazito je turističko područje. Nositelj ukupnog turističkog razvoja je nacionalni park kojim upravlja Javna ustanova Nacionalni park Plitvička jezera. Smještaj je moguć u hotelima, kampovima, autokampovima te u privatnim apartmanima. Sama Javna ustanova upravlja trima hotelima („Jezero“, „Plitvice“ i „Bellevue“) koji se nalaze u Parku, jednim hotelom izvan granica Nacionalnog parka („Grabovac“), dva kampa („Korana“ i „Borje“), nizom restorana unutar Parka, trgovinama na području Parka te nizom stambenih zgrada, građevina i komunalnom infrastrukturom. Dodatno, znatan broj domaćinstava bavi se iznajmljivanjem soba i apartmana u sklopu obiteljskih domaćinstava (Fidon, 2021). |
|
općina rakovica
|
|
Općina Rakovica zauzima površinu od 261 km2 i čini je ukupno 27 naselja, a prema Popisu stanovništva iz 2011. broji 2.387 stanovnika. Prosječna gustoća naseljenosti iznosi 9,15 st./km2 što je niže od pokazatelja za područje županije (36,37 st./km2 ).
Općina Rakovica bilježila je veliki pad broja stanovnika u razdoblju od 1991. do 2001. godine, a u razdoblju od 2001. do 2011. bilježi rast broja stanovnika. (Fidon, 2021). Turizam na području općine Rakovica Općina Rakovica smještena je u najjužnijem dijelu Karlovačke županije, neposredno uz granicu NP Plitvička jezera. Turizam je i na ovom području glavni pokretač gospodarstva s obzirom na to da je Općina na granici NP Plitvička jezera, pa je stoga vodeća u ostvarenom broju noćenja turista na području Karlovačke županije. Ukupno se u općinama Plitvička Jezera i Rakovica realizira skoro 800.000 noćenja (Fidon, 2021). |
Što je to Aglomeracija Plitvičkih jezera i na koja se područja odnosi?
Prema već spomenutom elaboratu konačnim zahvatom je obuhvaćena izgradnja vodno-komunalne infrastrukture – odvodnje i pročišćavanja na području općina Plitvička Jezera i Rakovica. Aglomeracija Plitvička jezera je podijeljena na 2 aglomeracije - aglomeraciju Plitvička jezera 1 (sustavi Rakovica i Rastovača) i aglomeraciju Plitvička jezera 2 (sustav Korenica). Planiran je nepotpuni razdjelni sustav odvodnje, tj. zahvatom je obuhvaćeno prikupljanje i pročišćavanje isključivo sanitarnih otpadnih voda, dok se oborinske otpadne vode rješavaju putem poprečnih nagiba prometnica, oborinskim kanalima i drugim načinima koji nisu u obuhvatu zahvata (Fidon, 2021).
Kućanstva i objekti koji nemaju mogućnost spajanja na sustav javne odvodnje
Sanitarne otpadne vode kućanstava i gospodarskih objekata u naseljima koja su sastavni dio aglomeracija, a koji nemaju mogućnost spajanja na sustav javne odvodnje, sakupljat će se u sabirnim jamama, sabirnim spremnicima za sakupljanje vode bez otjecanja (Fidon, 2021).
Pročišćavanje otpadnih voda
Pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Plitvička jezera 1 (sustav Rakovica i sustav Rastovača) provodit će se u naselju Čatrnja. Pročišćene otpadne vode ispuštat će se u podzemne vode putem infiltracijske građevine.
Pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Plitvička jezera 2 (sustav Korenica) provodit će se u naselju Korenica. Pročišćene otpadne vode ispuštat će se u podzemne vode putem infiltracijske građevine (Fidon, 2021).
Kućanstva i objekti koji nemaju mogućnost spajanja na sustav javne odvodnje
Sanitarne otpadne vode kućanstava i gospodarskih objekata u naseljima koja su sastavni dio aglomeracija, a koji nemaju mogućnost spajanja na sustav javne odvodnje, sakupljat će se u sabirnim jamama, sabirnim spremnicima za sakupljanje vode bez otjecanja (Fidon, 2021).
Pročišćavanje otpadnih voda
Pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Plitvička jezera 1 (sustav Rakovica i sustav Rastovača) provodit će se u naselju Čatrnja. Pročišćene otpadne vode ispuštat će se u podzemne vode putem infiltracijske građevine.
Pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Plitvička jezera 2 (sustav Korenica) provodit će se u naselju Korenica. Pročišćene otpadne vode ispuštat će se u podzemne vode putem infiltracijske građevine (Fidon, 2021).
Piše: Ružica Sabljić
Izvori: Eleborat zaštite okoliša za ocjenu
o potrebi procjenu utjecaja na okoliš,
Google Maps
Izvori: Eleborat zaštite okoliša za ocjenu
o potrebi procjenu utjecaja na okoliš,
Google Maps
Mistične plitvice
|
legenda o nastanku plitvičkih
|
|
„Crna Kraljica će vas slušati i po vašim će riječima razabrat’ govorite li istinu, ili sa željom da je obmanjujete. Ne tražite je pogledom, jer se dobrota i ljubav ne mogu vidjeti. Otkrijte je u sebi da biste je prepoznali.“
Sav se narod stao jadati Crnoj Kraljici o svojim sitničarenjima u vremenu izobilja: kako su se otuđivali jedni od drugih i udaljavali svoje srce od nesreće i najbližih. Redom su pričali što im je u duši svi osim jednog, najbogatijeg i najsebičnijeg čovjeka u plemenu. Jedino se on ne htjede pokajati, već stade druge osuđivati. Otjeraše ga tad zauvijek iz sela i na nebu se ukaza duga.
Sav se narod stao jadati Crnoj Kraljici o svojim sitničarenjima u vremenu izobilja: kako su se otuđivali jedni od drugih i udaljavali svoje srce od nesreće i najbližih. Redom su pričali što im je u duši svi osim jednog, najbogatijeg i najsebičnijeg čovjeka u plemenu. Jedino se on ne htjede pokajati, već stade druge osuđivati. Otjeraše ga tad zauvijek iz sela i na nebu se ukaza duga.
„Ovo je zemlja vaša i domovina vaša, jedina koju imate. I ovakva beskišna i tvrda, ružna i neplodna, najljepša je i najbogatija zemlja za vas. Volite je! (…) Kiša će opet doći na žedne njive i šume, a vi ćete opet imati najljepšu zemlju za vas. I drugi će dolaziti da joj se dive. Moje suze stvorit će vodu: desno oko za crni izvor Crne rijeke, a od lijevog nastat će bijeli izvor za vodu Bijele rijeke.“
U to duge nestade, a na obzoru se ponad Vrela pojaviše dva oblaka: jedan tamni, drugi bijeli. Prve kapi kiše poljubiše suhu zemlju. Svi su stajali ruku ispruženih ka nebu, kao začarani, osluškujući rađanje izvora Crne rijeke. Od tad’ poteče voda neprekidno i bez prestanka, žuboreći u nizu od šesnaest prelijepih jezera.
Izvor: np-plitvicka-jezera.hr
Foto: Marina Tunjić
Foto: Marina Tunjić
flora i fauna unutar nacionalnog parka
Dosadašnjim istraživanjima za Nacionalni park Plitvička jezera zabilježeno je preko 1400 biljnih vrsta i podvrsta, što čini 30 posto od ukupne flore Hrvatske. I životinjski svijet NP raznolik je i bogat zahvaljujući raznolikosti i očuvanosti staništa, ali biološka raznolikost u pogledu faune nije u potpunosti istražena. Kralježnjaci su sa do sada utvrđene 259 vrste relativno dobro istraženi, dok je fauna beskralježnjaka, iako znatno brojnija, slabije istražena. Istraživana je najviše u okviru limnoloških istraživanja jer su vodena staništa od primarnog značaja na ovom području.
Autorice: Marina Tunjić i Helena Pelin
Pandemija kao prilika za ekološki 'reset'
|
U razdoblju od siječnja do rujna 2020. godine ostvareno gotovo 88.000 noćenja, stoji u izvješću Turističke zajednice Općine Plitvička jezera. Usporedbe radi, u istom razdoblju 2019. godine ostvareno je znatno više, čak 432.807 noćenja.
Izidora Marković Vukadin, Hrvoje Carić i Roman Ozimec, iz Instituta za turizam, u tekstu "Utjecaj i reperkusije COVID-19 krize na destinacije zaštićenih prirodnih područja“ upozoravaju na to da je utjecaj pandemije koronavirusa na pad posjetitelja u zaštićenim područjima istovremeno i dobar i loš. Turizam je u svim tipovima destinacija u fazi stagnacije ili pada, pa tako i na odredištima zaštićenih prirodnih područja koja u suštini, navode Marković Vukadin, Carić i Ozimec, predstavljaju prostor za boravak u okolišu sa smanjenom socijalnom interakcijom. |
Jedna skupina znanstvenika i stručnjaka ističe važnost primarnih funkcija zaštićenih područja, a to je upravo očuvanje vrsta i bioraznolikosti, održavanje usluga ekosustava i zaštita divljine. Sada kada su sekundarne funkcije zaštićenih područja, a to je turizam i rekreacija, pale u drugi plan zaštita se treba okrenuti konzervaciji u pravom smislu te riječi. Ipak, druga skupina zastupa mišljenje da se uslijed intenzivnog smanjenja posjećivanja dovodi u pitanje financijska stabilnost.
"Naime, na globalnoj razini uočljiv je trend smanjenja financiranja iz državnog proračuna, kao i ostalih javnih izvora, uz paralelno povećanje naplate ulaznica, edukativnih i rekreacijskih programa i ostalih sadržaja u zaštićenim područjima, posebice u intenzivno posjećivanim i komercijalno usmjerenim područjima", ističu autori.
Stoga je važno sagledati sadašnju krizu kao priliku za "reset" turizma zaštićenih područja, s izletničke forme turizma zaštićenih područja, na suštinski ekoturizam.
"Naime, na globalnoj razini uočljiv je trend smanjenja financiranja iz državnog proračuna, kao i ostalih javnih izvora, uz paralelno povećanje naplate ulaznica, edukativnih i rekreacijskih programa i ostalih sadržaja u zaštićenim područjima, posebice u intenzivno posjećivanim i komercijalno usmjerenim područjima", ističu autori.
Stoga je važno sagledati sadašnju krizu kao priliku za "reset" turizma zaštićenih područja, s izletničke forme turizma zaštićenih područja, na suštinski ekoturizam.
Piše: Petra Orešković
Nacionalni park Plitvička jezera 2020. godine bio je idealno mjesto za sve kojima uobičajena gužva nije omiljena. (Foto: Petra Orešković)
Svo uništenje ima jedan zajednički nazivnik – ljude
plitvice treba čuvati, replike i zamjene nema
'I sada kao i 2017., kvaliteta vode je izuzetno dobra u jezerima. tu je voda koju možeš popiti i neće ti se ništa dogoditi, a takva je bila i onda', naglašava kazimir Miculinić
Foto: Petra Orešković
Svi znaju za špilju Lascaux, oslikane zidine crtežima starima gotovo kao čovječanstvo. Uči se o njoj i u školama, a na popisu je UNESCO-ve svjetske baštine od 1979. kao kulturno dobro. No svi koji žele posjetiti ovaj povijesni dragulj posjetit će zapravo – njegovi repliku. Prava je špilja zatvorena za javnost da bi se spriječilo uništavanje. Turisti koji unatoč upozorenjima dodiruju zidove, kamen bi se izlizao kao palac Grgura Ninskog. Umjetna svjetla reflektora izblijedjela su boje i potakle rast algi. Svo uništenje ima jedan zajednički nazivnik – ljude.
Priča se na sličan način može preslikati na hrvatski dragulj s popisa UNESCO-ve svjetske baštine – Nacionalni park Plitvička jezera.
U skladu sa zakonskim propisima
Od najranijih dana naseljavanja područja današnjeg Nacionalnog parka čovjek ostavlja svoj trag. Od sječe šuma i sedre čime su uništeni slapovi, do iskopanim kanalima skrenutog vodotoka Prošćanskog jezera. Donedavno je najznačajniji problem predstavljalo onečišćenje otpadnim vodama iz okolnih naselja. Otpadne vode ispuštale su se u vrtače barem 50 godina, uočena su povremena značajna onečišćenja voda Donjih jezera pišu Julija Prpić i Danijela Kosić Prpić i Kosić u Stručnom prikazu "Plitvička jezera: 40 godina od upisa na UNESCO-ovu Listu svjetske kulturne i prirodne baštine".
Kad je UNESCO zaprijetio skidanjem s Popisa svjetske baštine, 2017. godine po nalogu Općinskog državnog odvjetništva u Gospiću provedene su analize vode kojima je zaključeno da u vodama ima znatna količina pesticida, deterdženata, kanalizacijskih voda. Tako je, primjerice, u jednom od uzoraka vrijednost 'ukupni fosfor', koja pokazuje prisutnost umjetnih gnojiva, pesticida i slično, bila je iznad tri tisuće miligrama po litri, a dopuštena su dva miligrama po litri. Sve ostale mjerene vrijednosti višestruko su veće nego što je to dozvoljeno, piše tportal.
Priča se na sličan način može preslikati na hrvatski dragulj s popisa UNESCO-ve svjetske baštine – Nacionalni park Plitvička jezera.
U skladu sa zakonskim propisima
Od najranijih dana naseljavanja područja današnjeg Nacionalnog parka čovjek ostavlja svoj trag. Od sječe šuma i sedre čime su uništeni slapovi, do iskopanim kanalima skrenutog vodotoka Prošćanskog jezera. Donedavno je najznačajniji problem predstavljalo onečišćenje otpadnim vodama iz okolnih naselja. Otpadne vode ispuštale su se u vrtače barem 50 godina, uočena su povremena značajna onečišćenja voda Donjih jezera pišu Julija Prpić i Danijela Kosić Prpić i Kosić u Stručnom prikazu "Plitvička jezera: 40 godina od upisa na UNESCO-ovu Listu svjetske kulturne i prirodne baštine".
Kad je UNESCO zaprijetio skidanjem s Popisa svjetske baštine, 2017. godine po nalogu Općinskog državnog odvjetništva u Gospiću provedene su analize vode kojima je zaključeno da u vodama ima znatna količina pesticida, deterdženata, kanalizacijskih voda. Tako je, primjerice, u jednom od uzoraka vrijednost 'ukupni fosfor', koja pokazuje prisutnost umjetnih gnojiva, pesticida i slično, bila je iznad tri tisuće miligrama po litri, a dopuštena su dva miligrama po litri. Sve ostale mjerene vrijednosti višestruko su veće nego što je to dozvoljeno, piše tportal.
Iako je opisana ugroza opstojanja Plitvičkih jezera još uvijek goruća problematika, umiruje činjenica da su zahtjevi i upozorenja UNESCO-ovog Odbora za svjetsku baštinu pala na plodno tlo
Kazimir Miculinić, stručni voditelj Službe zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja Nacionalnog parka, smatra da je "sve bilo previše napuhano". Iako on tada nije bio u Parku, ističe da se i tada, kao i sada unutar Parka na mjesečnoj osnovi kontrolirala kakvoća vode na 20 lokacija.
"I sada kao i onda, kvaliteta vode je izuzetno dobra u jezerima. U odnosu na bilo šta, ostatak Europe, tu je voda u jezerima koju možeš popiti i neće ti se ništa dogoditi, a takva je bila i onda", naglašava Miculinić.
Da kvaliteta vode zaista zadovoljava Uredbu o standardu kakvoće voda, koja je zakonski propis za ekološko stanje svih površinskih voda u Hrvatskoj, potvrđuje i Adrijana Branzičević, voditeljica odsjeka za ekologiju voda.
"Mjerenje kakvoće površinskih voda u parku provodimo od 2006. godine i unazad tih 15,16 godina ekološka kakvoća vode je dobra ili vrlo dobra odnosno o lokalitetima", navodi Branzičević.
Broj turista (ni)je prijetnja
Te burne 2017. godine u javnosti se kao veliki problem istaknuo – prevelik i masovan broj turista. Previše ljudi ostavlja svoj trag, skreće sa staza, uzima dio Plitvica sa sobom, ostavlja smeće koje tamo ne pripada. I naravno, godinama su punili septičke jame koje su se zatim praznile u vrtače i naposljetku završile u vodama Plitvičkih jezera. Zasigurno su se češće praznile nego da je broj turista manji, ili da ih uopće nema.
Uslijed UNESCO-vih prijetnji broj posjetitelja je ograničen, a radi bolje disperzije uveden je i sustav online kupovine ulaznica. Miculinić smatra da, za sam Park i zagađenja unutar njega, veliki broj turista nije stvaralo probleme.
"Problemi su bili u tome što to nije stvaralo nikakav ugođaj kada se dođe i hoda se u redu", kaže stručni voditelj.
"I sada kao i onda, kvaliteta vode je izuzetno dobra u jezerima. U odnosu na bilo šta, ostatak Europe, tu je voda u jezerima koju možeš popiti i neće ti se ništa dogoditi, a takva je bila i onda", naglašava Miculinić.
Da kvaliteta vode zaista zadovoljava Uredbu o standardu kakvoće voda, koja je zakonski propis za ekološko stanje svih površinskih voda u Hrvatskoj, potvrđuje i Adrijana Branzičević, voditeljica odsjeka za ekologiju voda.
"Mjerenje kakvoće površinskih voda u parku provodimo od 2006. godine i unazad tih 15,16 godina ekološka kakvoća vode je dobra ili vrlo dobra odnosno o lokalitetima", navodi Branzičević.
Broj turista (ni)je prijetnja
Te burne 2017. godine u javnosti se kao veliki problem istaknuo – prevelik i masovan broj turista. Previše ljudi ostavlja svoj trag, skreće sa staza, uzima dio Plitvica sa sobom, ostavlja smeće koje tamo ne pripada. I naravno, godinama su punili septičke jame koje su se zatim praznile u vrtače i naposljetku završile u vodama Plitvičkih jezera. Zasigurno su se češće praznile nego da je broj turista manji, ili da ih uopće nema.
Uslijed UNESCO-vih prijetnji broj posjetitelja je ograničen, a radi bolje disperzije uveden je i sustav online kupovine ulaznica. Miculinić smatra da, za sam Park i zagađenja unutar njega, veliki broj turista nije stvaralo probleme.
"Problemi su bili u tome što to nije stvaralo nikakav ugođaj kada se dođe i hoda se u redu", kaže stručni voditelj.
Foto: Petra Orešković
I 2019. godine u Saboru se opet potegnulo pitanje Plitvica. Tada je saborski zastupnik Živog zida Branimir Bunjac, između ostalog, naglasio da se građevinske dozvole, za izgradnju apartmana koji bi prihvatili mnogobrojne turiste, izdaju iako nema vodopravnih uvjeta, prenosi tportal. Miculinić nam objašnjava da Plitvica Selo nema kanalizaciju što je, kaže, normalna stvar u velikom dijelu Hrvatske i u mjestima koja su malo dislocirana.
"No, oni imaju te svoje pročistače koji su im bili uvjet izgradnje", ističe nam Miculinić.
Sljedeća na repertoaru - prometna struktura
Dodatni rizik od onečišćenja predstavljaju i državne prometnice kojima prometuje veliki broj teretnih vozila s potencijalno opasnim teretom, istaknuli su Prpić i Kosić.
Upravo je promet posljednji UNESCO-v zahtjev na kojem NP radi.
"Čeka se da se napravi cestovna zaobilaznica tako da promet ne prolazi kroz Nacionalni park, što je u principu čak i smješno. Kada se pogledaju ostali Nacionalni parkovi na svijetu, naravno da ceste prolaze kroz njih. Tako da bi se to uskoro trebalo riješiti", kaže stručni voditelj i ističe da danas ne postoji nikakva opasnost od stavljanja Plitvičkih jezera na UNESCO-vu listu ugrožene baštine.
Iako je opisana ugroza opstojanja Plitvičkih jezera još uvijek goruća problematika, umiruje činjenica da su zahtjevi i upozorenja UNESCO-ovog Odbora za svjetsku baštinu pala na plodno tlo te su pojačani napori u provođenju mjera za očuvanje ove baštine od iznimnog značaja za čitav svijet, zaključuju Prpić i Kosić. Sreća pa je tako jer, za razliku od Lascauxa, ne može se napraviti replika Plitvičkih jezera.
Pišu: Petra Orešković i Helena Pelin
Porast broja posjetitelja = veća onečišćenja uzrokovana prometom
Marina Tunjić
Promet je jedan od najznačajnijih izvora stalne emisije onečišćenja u tlo i vodu. Zbog velikog porasta broja posjetitelja, promet negativno utječe na Plitvička jezera. Tranzitni promet državnim cestama koje prolaze kroz park stvaraju pritisak u neposrednoj blizini parka.
Plitvička jezera smještena su uz državnu cestu D429/D1 (Zagreb-Split) između Slunja i Korenice. Još nekoliko državnih cesta prolazi kroz područje nacionalnog parka: D42, D504, D52. Broj posjetitelja u zadnjih 12 godina dvostruko je veći, a samim time, da bi došli do parka, posjetitelji koriste prometne dionice. Osim toga, navedene ceste koriste se u tranzitu, te broje velik broj vozila. Poznato je da državnom cestom D53 prometuju opasna i teška vozila. Negativni učinci poput onečišćenja zraka i vode samo su neke od posljedica prekomjernog prometovanja. Ugrožena je stabilnost sedrenih barijera zbog povećanog prometa na cesti koja povezuje Plitvica Selo i Veliki slap. Promet stvara i neželjenu buku, te uznemirava divlju faunu.
Kako bi se spriječili negativni učinci prometa, u Prostornom planu Područja posebnih obilježja Nacionalnog parka Plitvičkih jezera iz 2018. određena je obilaznica koja bi trebala smanjiti štetna djelovanja prometa na okoliš. Trasa obilaznice Grabovac – Ličko Petrovo Selo - Prijeboj i nova dionica državne ceste D42 Saborsko – Rakovica omogućile bi posjetiteljima neometan pristup parku, a lokalno stanovništvo i dalje bi moglo koristiti lokalne ceste.
Piše: Marina Tunjić
bez sedrotvoraca nema ni plitvica
Foto: Petra Orešković
|
Proces osedravanja kojim se formiraju sedrene barijere i stvaraju jezera, predstavlja dio jedinstvene univerzalne vrijednosti zbog koje su Plitvička jezera uvrštena na UNESCO-vu Listu svjetske prirodne baštine, objašnjeno je na stranici Nacionalnog parka.
Sedrotvorci su organizmi (uobičajeno mahovine) koji taloženjem kalcijeva karbonata iz vode pospješuju nastanak sedre, a opstaju u čistim vodama. Kada bi došlo do značajnijeg onečišćenja vode, nestalo bi sedrotvoraca i sedre i samim time - plitvičkih slapova. "Posjetitelji posjećuju jezersku zonu gdje je taj osnovni fenomen, a to je sedra i proces sedrenja, koji zbog posjetitelja nije ugrožen jer se isključivo nalaze na stazama kroz park", objašnjava Kazimir Miculinić. (PO) |
budućnost nacionalnog parka
Zbog svoje iznimne prirodne ljepote, Plitvička jezera popularna su turistička destinacija s brzim rastom broja posjetitelja. Samim time, Nacionalni park suočen je s vrlo značajnim problemom očuvanja zaštićenog područja. U sklopu Plana upravljanja 2019. – 2028., navedeni su ciljevi plana upravljanja s kojim se želi osigurati da Nacionalni park Plitvička jezera ostanu prirodna baština pod UNESCO-vom zaštitom, odnosno hrvatski predvodnik u očuvanju i promicanju prirodnih vrijednosti, kao temelja održivog razvoja lokalne zajednice. Upravljanje Parkom planirano je kroz 5 glavnih tema.
Autorica: Helena Pelin
Izvori: Turkalj, M. (2020). Zaštita staništa i infrastrukturni problemi u Nacionalnom parku Plitvička jezera (Doctoral dissertation, University of Zagreb. Faculty of Forestry. Department of Forest Ecology and Silviculture), Plan upravljanja NP Plitvička jezera
Izvori fotografija: Wikimedia Commons, Tripadvisor, amazonaws.com
Izvori: Turkalj, M. (2020). Zaštita staništa i infrastrukturni problemi u Nacionalnom parku Plitvička jezera (Doctoral dissertation, University of Zagreb. Faculty of Forestry. Department of Forest Ecology and Silviculture), Plan upravljanja NP Plitvička jezera
Izvori fotografija: Wikimedia Commons, Tripadvisor, amazonaws.com