POČETAK POLITIČKE KARIJERE ILI BORBA ZA INTERES STUDENATA?Svake dvije godine studenti mogu glasati na studentskim izborima. Otkriti ćemo vam tko sve može sjediti u Zboru, koji sve studentski zborovi postoje, ali i na što se troši novac namijenjen studentima. Znaju li studenti koja su njihova prava? Glasaju li uopće za svoje predstavnike? Je li predsjednicima ova funkcija samo stepenica ka političkoj karijeri? Odgovore na ova, ali i mnoga druga pitanja dobit ćete u priči koju vam donose Goran Balde, Monika Bončina, Paula Brico i Jakov Sedlar
|
FOTO: Monika Bončina/Paula Brico/Jakov Sedlar/Arhiva Televizije Student
|
GLAVNI POJMOVI VEZANI UZ STUDENTSKI ZBOR
Priča o radu Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu, ali i studentskog zbora svake sastavnice, odnosno fakulteta na zagrebačkom Sveučilištu, kompleksnija je nego što se čini. Za početak, izdvajamo nekoliko glavnih pojmova vezanih uz rad Studentskog zbora.
AUTORICA: MONIKA BONČINA
TKO SJEDI U STUDENTSKOM ZBORU - "TEŠKA MATEMATIKA"
Izbori za studentske zborove održavaju se svake dvije godine. Kandidirati se, ali i glasati, mogu svi studenti visokih učilišta. Postoje dvije kandidacijske liste za dvije vrste zbora. Ona prva, naziva se još i sveučilišna lista i na njoj se nalaze studenti koji su se kandidirali za Studentski zbor Sveučilišta, njih ukupno 17, koji će, nakon izbora, sjediti u Skupštini. Na drugoj kandidacijskoj listi nalaze se studenti koji su se kandidirali za Studentski zbor svog fakulteta, odnosno Studentski zbor sastavnica Sveučilišta u Zagrebu.
Osim 17 kandidata sa sveučilišne liste, u Skupštini Studentskog zbora sjedi i 34 predstavnika sastavnica Sveučilišta. Dakle, od kandidata izabranih na drugoj listi, odabrat će se po jedan za svaku sastavnicu koji će biti članom Skupštine. Osim Skupštine, u okviru rada Studentskog zbora djeluje i Predsjedništvo.
Djelovanje Studentskog zbora definirano je Statutom Sveučilišta u Zagrebu. U tom je kontekstu važno istaknuti da studenti koji sjede u Senatu Sveučilišta imaju pravo na suspenzivno veto prilikom odlučivanja o pitanjima koja su od posebnog interesa za studente.
Osim 17 kandidata sa sveučilišne liste, u Skupštini Studentskog zbora sjedi i 34 predstavnika sastavnica Sveučilišta. Dakle, od kandidata izabranih na drugoj listi, odabrat će se po jedan za svaku sastavnicu koji će biti članom Skupštine. Osim Skupštine, u okviru rada Studentskog zbora djeluje i Predsjedništvo.
Djelovanje Studentskog zbora definirano je Statutom Sveučilišta u Zagrebu. U tom je kontekstu važno istaknuti da studenti koji sjede u Senatu Sveučilišta imaju pravo na suspenzivno veto prilikom odlučivanja o pitanjima koja su od posebnog interesa za studente.
ŠTO JE STUDENTSKI ZBOR PREMA MIŠLJENJU STUDENATA?
U tematskoj fotografiji saznajte što studenti misle da je Studentski zbor, što Studentski zbor sam o sebi kaže na svojim web stranicama te koliko ispitanika je u našoj anketi reklo da zna što je Studentski zbor.
|
FOTO: PAULA BRICO/JAKOV SEDLAR
AUTORI: PAULA BRICO I JAKOV SEDLAR |
PORAZNO NISKA IZLAZNOST I NEINFORMIRANOST STUDENATA
U ožujku 2021. godine održani su izbori za Studentski zbor, a izlaznost birača bila je porazno niska. Od ukupno 67.957 upisanih studenata koji imaju pravo glasa na studentskim izborima, na izbore je izašlo glasati tek 5386 studentica i studenata. To je tek 7.9 posto studenata na razini cijelog Sveučilišta u Zagrebu. Nevažećih listića bilo je 692, odnosno 12,84 %. Tada nam je Mihovil Mioković, u razgovoru za Televiziju Student, rekao kako je izlaznost niska zbog pandemije i online nastave. Studenti, naime, nisu mogli glasovati online. Komentirao je tada i vrlo mali broj kandidata rekavši da je to tako jer su svi zadovoljni radom Zbora. Zanimljiva je bila situacija i na Fakultetu političkih znanosti. Na listi je bilo točno onoliko kandidata koliko ih i ulazi u Zbor.
NOVINARKA: MONIKA BONČINA
SNIMATELJI: PAULA BRICO I JAKOV SEDLAR
SNIMATELJI: PAULA BRICO I JAKOV SEDLAR
ANKETA: POSTOJI LI UOPĆE ŽELJA STUDENATA ZA PROMJENAMA, AKO I SAMI NE IZLAZE NA IZBORE?
Na različite Facebook grupe postavili smo anketu na temu "Informiranosti o Studentskom zboru". Kao i na izborima i ovdje se odazvao mali broj studenata, 80-ak njih. Oni koji su nam i odgovorili su upravo studenti koji su aktivniji i znaju ponešto o radu Zbora. Anketa nije reprezentativna zato što je vrlo mali uzorak, na nju nisu odgovorili studenti sa svih Sastavnica te prethodno napomenuto - za nju su se zainteresirale samo osobe koje zanima rad Zbora. Tako u našoj anketi ispada da je izlaznost na izbore 52,5%, a prema službenim rezultatima u 2021. godini izlaznost je bila 7,92%.
AUTORI: PAULA BRICO I JAKOV SEDLAR
"DI SU PARE" - GOTOVO 2,3 MILIJUNA NAŠIH KUNA
„Nepolitička, nestranačka, neprofitna i nevladina organizacija“, stoji kao opis Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu na njihovim službenim stranicama.
U radu i aktivnostima koje provode, interes im je štititi prava studenata i studentica, baveći se sadržajima vezanim uz studentski smještaj, kulturu, sport te prehranu, ali i svim ostalim studentskim problemima. Ujedno predstavlja studente u vijećima i tijelima Sveučilišta u Zagrebu, kao što su sveučilišne ustanove (Studentski centar ili Sveučilišni računski centar- SRCE), ali i Senat, kao središnje tijelo gdje se donose odluke o najvažnijim akademskim te financijskim pitanjima. Usprkos tome, izlaznost na izborima vrlo je mala.
U žiži javnosti Studentski zbor našao se krajem devetog mjeseca 2021. godine, kada je tadašnji predsjednik i član Mladeži HDZ-a, Mihovil Mioković, na svom privatnom Facebook profilu objavio potpisane fakture i račune Studentskog zbora. Trošilo se na sve i svašta, od privatnih tečajeva za predsjednika (koje nikada nije završio) do skupocjenih laptopa, računalne opreme, sefa za oružje te ogromnih količina promidžbenih materijala. Zbor je plaćao i najam kombija za odlazak u Mostar na sjednicu Hrvatskog studentskog zbora. Kombi su razbili, a popravak platili iz proračuna. Za sve navedeno Zbor je izdvojio gotovo 700.000 kuna poreznih obveznika. Iz objavljene dokumentacije vidljivo da je Mioković sve potpisane račune na plaćanje slao prorektoru za financije Sveučilišta u Zagrebu, Tonćiju Lazibatu. I nikome ništa nije bilo čudno.
U radu i aktivnostima koje provode, interes im je štititi prava studenata i studentica, baveći se sadržajima vezanim uz studentski smještaj, kulturu, sport te prehranu, ali i svim ostalim studentskim problemima. Ujedno predstavlja studente u vijećima i tijelima Sveučilišta u Zagrebu, kao što su sveučilišne ustanove (Studentski centar ili Sveučilišni računski centar- SRCE), ali i Senat, kao središnje tijelo gdje se donose odluke o najvažnijim akademskim te financijskim pitanjima. Usprkos tome, izlaznost na izborima vrlo je mala.
U žiži javnosti Studentski zbor našao se krajem devetog mjeseca 2021. godine, kada je tadašnji predsjednik i član Mladeži HDZ-a, Mihovil Mioković, na svom privatnom Facebook profilu objavio potpisane fakture i račune Studentskog zbora. Trošilo se na sve i svašta, od privatnih tečajeva za predsjednika (koje nikada nije završio) do skupocjenih laptopa, računalne opreme, sefa za oružje te ogromnih količina promidžbenih materijala. Zbor je plaćao i najam kombija za odlazak u Mostar na sjednicu Hrvatskog studentskog zbora. Kombi su razbili, a popravak platili iz proračuna. Za sve navedeno Zbor je izdvojio gotovo 700.000 kuna poreznih obveznika. Iz objavljene dokumentacije vidljivo da je Mioković sve potpisane račune na plaćanje slao prorektoru za financije Sveučilišta u Zagrebu, Tonćiju Lazibatu. I nikome ništa nije bilo čudno.
AUTOR: MONIKA BONČINA
STUDENTI SE SLAŽU S ODLUKOM SKUPŠTINE
AUTORI: PAULA BRICO I JAKOV SEDLAR
E TU SU PARE! - PRORAČUN STUDENTSKOG ZBORA
Krenimo redom, proračun Zbora godišnje iznosi gotovo 2,3 milijuna kuna, a dolazi od Ministarstva znanosti i obrazovanja. Proračun se dijeli na tri dijela: Ured za sport ostvaruje pola milijuna kuna. Zbor dobiva iznos od 1,8 milijuna kuna, no i to se dijeli. Od tog iznosa pola milijuna kuna namijenjeno je direktno za funkcioniranje Zbor, dok se ostatak dodjeljuje studentima putem natječaja za sufinanciranje studentskih programa koje raspisuje Zbor. Krajem siječnja 2021. godine, Zbor je objavio javni poziv za dodjelu pomoći studentima čiji su domovi stradali u potresu. Za to su izdvojili 500.000 kuna, a isplate su kasnile. Tada je Zbor objavio da im je tek naknadno rečeno da ne mogu isplaćivati sredstva za iduću godinu, dok proračun za istu još uvijek nije odobren i donesen na Senatu. Proračunsko razdoblje tada, naime, još nije bilo završeno.
Mioković je, nakon objave faktura i nastalog kaosa, jednoglasnom odlukom Zbora brzo smijenjen. Nitko, navodno, ništa nije znao. Ubrzo je za novog predsjednika izabran Ivan-Pavao Boras. Zanimljiva je činjenica da je i on bio na službenom putu u Mostaru kada se kombi oštetio, a šteta platila iz proračuna. Sad već bivši predsjednik Mioković nikada nije jasno objasnio zašto je objavio fakture. Tada je tvrdio da su svi znali za sve troškove.
Mioković je, nakon objave faktura i nastalog kaosa, jednoglasnom odlukom Zbora brzo smijenjen. Nitko, navodno, ništa nije znao. Ubrzo je za novog predsjednika izabran Ivan-Pavao Boras. Zanimljiva je činjenica da je i on bio na službenom putu u Mostaru kada se kombi oštetio, a šteta platila iz proračuna. Sad već bivši predsjednik Mioković nikada nije jasno objasnio zašto je objavio fakture. Tada je tvrdio da su svi znali za sve troškove.
AUTORICA: MONIKA BONČINA
NA ŠTO SU SE TROŠILI NOVCI IZ PRORAČUNA?
Reforma rada Studentskog zbora nastupila je nakon što se saznalo na što se sve trošio studentski proračun. Naime, tadašnji predsjednik Mihovil Mioković mislio je kupiti glasove studenata tako što je objavio na što se sve trošio novac Studentskog zbora, ali je naišao na gomilu negativnih reakcija te je na kraju smijenjen.
Poslali smo upit Zboru te su nam dostavili proračune od 2015. do 2020. godine. Tako je 2015. godine potrošeno 1.788.875 kuna, 2016. godine 1.788.875 kuna, 2017. godine 1.761.523,20 kuna, 2018. godine 1.779.138,40 kuna, 2019. godine 1.779.138,40 kuna te 2020. godine 1.991.173,58 kuna.
Poslali smo upit Zboru te su nam dostavili proračune od 2015. do 2020. godine. Tako je 2015. godine potrošeno 1.788.875 kuna, 2016. godine 1.788.875 kuna, 2017. godine 1.761.523,20 kuna, 2018. godine 1.779.138,40 kuna, 2019. godine 1.779.138,40 kuna te 2020. godine 1.991.173,58 kuna.
Kada su u pitanju troškovi poslovanja Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu – 2015. godine utrošeno je 225.000 kuna, 2016. godine 445.887,35 kuna, 2017. godine 404.005,92 kuna, 2018. godine 400.488,99 kuna, 2019. godine 426.866,57 kuna te 2020. godine rekordnih 552.432,71 kuna.
Pozitivna stvar je što se tijekom godina novac sve više trošio na studentske projekte, tako je 2015. godine potrošeno 25.000 kuna, a 2020. godine 366.332,71 kuna. Potrebno je napomenuti da se na početku trošak projekata svrstavao u istu kategoriju kao i usluge promidžbe, a kasnije se tek odvojio kao zasebna stavka.
Pozitivna stvar je što se tijekom godina novac sve više trošio na studentske projekte, tako je 2015. godine potrošeno 25.000 kuna, a 2020. godine 366.332,71 kuna. Potrebno je napomenuti da se na početku trošak projekata svrstavao u istu kategoriju kao i usluge promidžbe, a kasnije se tek odvojio kao zasebna stavka.
AUTOR: GORAN BALDE
"PRAVE BRIGE ZA STUDENTE - NEMA"
Intervju s nagrađivanom novinarkom portala telegram.hr, Dorom Kršul, koja godinama prati sektor obrazovanja.
1. Kao novinarka koja godinama prati sektor obrazovanja, kakva je bila Vaša reakcija kad si vidjela što se dogodilo za vrijeme Miokovićevog mandata?
Kada je bivši predsjednik Zbora Mioković objavio fakture Studentskog zbora, ne mogu reći da sam bila iznenađena. Mioković je samo učinio javnim ono o čemu smo, prateći ovaj resor, godinama nagađali i slušali glasine o vrtoglavim iznosima koje na, koješta, troši Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu.
2. Što je po Vama nužno da se promijeni? Kako se taj Zbor uopće može dovesti na veću razinu?
Za početak bi bilo nužno mijenjati zastarjeli Zakon o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama, odnosno donijeti posve novi zakon. Trebalo bi specificirati, sukladno preporukama stručnjaka za ovo područje, financijske obveze visokih učilišta prema zborovima, propisati - jer se u praksi pokazalo da je to nužno - obvezu da zbor o svojem djelovanju izvještava i informira redovno studente, mora se nekako propisati i transparentnost rada i trošenja sredstava, javnost rada, nadzor nad zakonitošću rada zbora, itd. Od samog početka studiranja, studente bi trebalo snažno upoznati s djelovanjem zbora i potaknuti ih na participaciju. Međutim, pitanje studentske participacije dio je šireg pitanja o općoj uključenosti mladih u pitanja koja ih se direktno tiču. Za njihovo snažnije uključivanje u procese donošenja odluka i participaciju u pitanjima koja ih se direktno tiču, potrebno je otvoriti i pitanja obrazovanja za aktivno građanstvo na nižim razinama obrazovanja (osnovne i srednje škole). U tom smislu, treba pozdraviti iskorake koje rade pojedine jedinice lokalne i regionalne samouprave, uvodeći Građanski odgoj i obrazovanje kao izvannastavne aktivnosti ili fakultativne predmete, odgovarajući tako na nedostatak građanskog obrazovanja u obaveznom kurikulumu.
3. Koliko je po Vama bivši rektor Boras imao utjecaja na studente predstavnike u Zboru?
O tome smo proteklih godina također dosta slušali u studentskim i akademskim kuloarima. Zanimljivo, kada je ta tema bila u pitanju, rijetki su sugovornici htjeli istupiti imenom i prezimenom. Zato mislim da je važno istaknuti ono o čemu je otvoreno u javnosti govorila Blaženka Divjak, profesorica Fakulteta organizacije i informatike, bivša ministrica obrazovanja te protukandidatkinja Damiru Borasu na rektorskim izborima 2014. godine. U tom smislu, prilažem paragraf iz svog teksta u kojem je Divjak o tome govorila; mislim da ova kratka anegdota dovoljno govori o odnosu rektora Borasa prema studentskim predstavnicima:
Na rektorskim izborima 2014. u drugom se krugu, naime, natjecala s aktualnim rektorom Damirom Borasom. Uvjerena je, kaže za Telegram, da je izbore izgubila jer nije dobila glasove studenata – koji imaju 12 od 70 senatskih ruku. “Uoči izbora, tražila sam sastanak sa Zborom da mi mogu postaviti pitanja kao kandidatkinji. Činilo mi se tada da je to bio dobar sastanak. No, na izborni dan, između dva kruga, prišli su mi neki od studentskih predstavnika u Senatu i pitali me imam li ja kakvu ekstra ponudu za njih, još nešto. Odgovorila sam im da ću ih uvijek podržavati u podizanju kvalitete nastave”, prepričava. Od Borasa je izgubila za četiri glasa.
Važno je istaknuti, pritom, da studentski predstavnici u Senatu, u praksi, nisu pravi glas studenata. Imali smo slučajeva opravdanih studentskih pobuna, imali smo i situaciju u kojoj je rektor Boras privatno tužio tadašnjeg studenta Hrvatskih studija. Studentski predstavnici nisu grmili onako kako su trebali.
1. Kao novinarka koja godinama prati sektor obrazovanja, kakva je bila Vaša reakcija kad si vidjela što se dogodilo za vrijeme Miokovićevog mandata?
Kada je bivši predsjednik Zbora Mioković objavio fakture Studentskog zbora, ne mogu reći da sam bila iznenađena. Mioković je samo učinio javnim ono o čemu smo, prateći ovaj resor, godinama nagađali i slušali glasine o vrtoglavim iznosima koje na, koješta, troši Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu.
2. Što je po Vama nužno da se promijeni? Kako se taj Zbor uopće može dovesti na veću razinu?
Za početak bi bilo nužno mijenjati zastarjeli Zakon o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama, odnosno donijeti posve novi zakon. Trebalo bi specificirati, sukladno preporukama stručnjaka za ovo područje, financijske obveze visokih učilišta prema zborovima, propisati - jer se u praksi pokazalo da je to nužno - obvezu da zbor o svojem djelovanju izvještava i informira redovno studente, mora se nekako propisati i transparentnost rada i trošenja sredstava, javnost rada, nadzor nad zakonitošću rada zbora, itd. Od samog početka studiranja, studente bi trebalo snažno upoznati s djelovanjem zbora i potaknuti ih na participaciju. Međutim, pitanje studentske participacije dio je šireg pitanja o općoj uključenosti mladih u pitanja koja ih se direktno tiču. Za njihovo snažnije uključivanje u procese donošenja odluka i participaciju u pitanjima koja ih se direktno tiču, potrebno je otvoriti i pitanja obrazovanja za aktivno građanstvo na nižim razinama obrazovanja (osnovne i srednje škole). U tom smislu, treba pozdraviti iskorake koje rade pojedine jedinice lokalne i regionalne samouprave, uvodeći Građanski odgoj i obrazovanje kao izvannastavne aktivnosti ili fakultativne predmete, odgovarajući tako na nedostatak građanskog obrazovanja u obaveznom kurikulumu.
3. Koliko je po Vama bivši rektor Boras imao utjecaja na studente predstavnike u Zboru?
O tome smo proteklih godina također dosta slušali u studentskim i akademskim kuloarima. Zanimljivo, kada je ta tema bila u pitanju, rijetki su sugovornici htjeli istupiti imenom i prezimenom. Zato mislim da je važno istaknuti ono o čemu je otvoreno u javnosti govorila Blaženka Divjak, profesorica Fakulteta organizacije i informatike, bivša ministrica obrazovanja te protukandidatkinja Damiru Borasu na rektorskim izborima 2014. godine. U tom smislu, prilažem paragraf iz svog teksta u kojem je Divjak o tome govorila; mislim da ova kratka anegdota dovoljno govori o odnosu rektora Borasa prema studentskim predstavnicima:
Na rektorskim izborima 2014. u drugom se krugu, naime, natjecala s aktualnim rektorom Damirom Borasom. Uvjerena je, kaže za Telegram, da je izbore izgubila jer nije dobila glasove studenata – koji imaju 12 od 70 senatskih ruku. “Uoči izbora, tražila sam sastanak sa Zborom da mi mogu postaviti pitanja kao kandidatkinji. Činilo mi se tada da je to bio dobar sastanak. No, na izborni dan, između dva kruga, prišli su mi neki od studentskih predstavnika u Senatu i pitali me imam li ja kakvu ekstra ponudu za njih, još nešto. Odgovorila sam im da ću ih uvijek podržavati u podizanju kvalitete nastave”, prepričava. Od Borasa je izgubila za četiri glasa.
Važno je istaknuti, pritom, da studentski predstavnici u Senatu, u praksi, nisu pravi glas studenata. Imali smo slučajeva opravdanih studentskih pobuna, imali smo i situaciju u kojoj je rektor Boras privatno tužio tadašnjeg studenta Hrvatskih studija. Studentski predstavnici nisu grmili onako kako su trebali.
4. Proveli smo anketu među studentima i rezultati su pokazali kako studenti baš i nisu najbolje upoznati s radom Zbora, mislite li da su i sami studenti nekako nezainteresirani i nije ih previše briga što se događa s novcima iz proračuna? Zašto? Možemo li to preslikati i na situaciju općenito u Hrvatskoj, studenti se rijetko bune generalno.
Vjerujem da u prvome redu, kako pokazuje vaša anketa, studenti ne znaju mnogo o radu studentskog zbora niti o smislu njegovog postojanja. To je tako jer zborovi i dalje funkcioniraju kao svojevrsna vježbališta za kasnije političke karijere samo jedne političke opcije koja je zborove prepoznala kao korisne. Treba jasno reći da je studentski zbor, kao odskočnu dasku za dalje, prepoznao HDZ pa je zaista lako nekim istaknutim članovima te stranke pronaći prve 'političke' korake upravo u studentskim zborovima. Bilo bi dobro kada bi i druge političke opcije rezonirale na taj način jer bi se stvorio neki pluralizam u samim zborovima. Ovako, zborovi su naslonjeni na zavičajno-političku opciju i u takvoj uljuljkanosti, koja cijeli niz godina opstaje uz omanje bljeskove na pojedinim fakultetima, ne možemo govoriti o konkretnom zagovaranju i borbi za studentska prava, već o brizi za partikularna i vlastita prava i privilegije.
Dapače, ta 'borba' u praksi i u situaciji kakvu imamo, često bude instrumentalizirana. Prije nekoliko mjeseci imali smo neviđeno neodgovoran, neozbiljan i nedorastao potez Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu, kada su kreirali viralnu kampanju kojom su studentima razglasili da će, zbog novog Zakona o znanosti kojega namjerava donijeti resorni ministar, studenti ostati bez prava na zdravstveno osiguranje, bez prava na psihološko savjetovalište i slično. To su, naravno, bile laži, ali studenti su time odigrali za velike igrače, kako bi uz njih pridonijeli stvaranju slike o mnogostrukoj problematičnosti zakonskih rješenja. Takvo ponašanje studentskih predstavnika za svaku je javnu osudu. Zbog toga smo ih, kao novinari, javno i prozvali.
5. Ima li Zbor, kad sve uzmemo u obzir, ikakvu ulogu ili je tek fiktivan i služi tek kao odskočna daska u politici?
U praksi, mislim da je točno onako kako sam opisala u prethodnom odgovoru. Mislim da prave brige za studente nema, a ako toga i ima, govorimo o pojedinim zborovima na pojedinim sastavnicama. Lako je prepoznati kada studenti zaista rade u pravom interesu studenata. Šteta što takvih primjera bilježimo na prste jedne ruke
Vjerujem da u prvome redu, kako pokazuje vaša anketa, studenti ne znaju mnogo o radu studentskog zbora niti o smislu njegovog postojanja. To je tako jer zborovi i dalje funkcioniraju kao svojevrsna vježbališta za kasnije političke karijere samo jedne političke opcije koja je zborove prepoznala kao korisne. Treba jasno reći da je studentski zbor, kao odskočnu dasku za dalje, prepoznao HDZ pa je zaista lako nekim istaknutim članovima te stranke pronaći prve 'političke' korake upravo u studentskim zborovima. Bilo bi dobro kada bi i druge političke opcije rezonirale na taj način jer bi se stvorio neki pluralizam u samim zborovima. Ovako, zborovi su naslonjeni na zavičajno-političku opciju i u takvoj uljuljkanosti, koja cijeli niz godina opstaje uz omanje bljeskove na pojedinim fakultetima, ne možemo govoriti o konkretnom zagovaranju i borbi za studentska prava, već o brizi za partikularna i vlastita prava i privilegije.
Dapače, ta 'borba' u praksi i u situaciji kakvu imamo, često bude instrumentalizirana. Prije nekoliko mjeseci imali smo neviđeno neodgovoran, neozbiljan i nedorastao potez Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu, kada su kreirali viralnu kampanju kojom su studentima razglasili da će, zbog novog Zakona o znanosti kojega namjerava donijeti resorni ministar, studenti ostati bez prava na zdravstveno osiguranje, bez prava na psihološko savjetovalište i slično. To su, naravno, bile laži, ali studenti su time odigrali za velike igrače, kako bi uz njih pridonijeli stvaranju slike o mnogostrukoj problematičnosti zakonskih rješenja. Takvo ponašanje studentskih predstavnika za svaku je javnu osudu. Zbog toga smo ih, kao novinari, javno i prozvali.
5. Ima li Zbor, kad sve uzmemo u obzir, ikakvu ulogu ili je tek fiktivan i služi tek kao odskočna daska u politici?
U praksi, mislim da je točno onako kako sam opisala u prethodnom odgovoru. Mislim da prave brige za studente nema, a ako toga i ima, govorimo o pojedinim zborovima na pojedinim sastavnicama. Lako je prepoznati kada studenti zaista rade u pravom interesu studenata. Šteta što takvih primjera bilježimo na prste jedne ruke
AUTORICA: MONIKA BONČINA
FOTO: PRIVATNA ARHIVA
FOTO: PRIVATNA ARHIVA
ERA NOVOG ZBORA
AUTORICA: MONIKA BONČINA
"nova skupština, novi saziv, novi izbor"
Upravo se pod tim nazivom Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu u listopadu prošle godine predstavio na Instagramu.
A sve je započelo skandalom kojeg je prouzročio bivši predsjednik Zbora, Mihovil Mioković. Nakon njega na toj funkciji zamijenio ga je student 4. godine Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Ivan-Pavao Boras.
Zbor su počeli voditi novi ljudi, a i na svojim društvenim mrežama krenuli su biti sve ažurniji. Objavili su čime će se sve baviti. Od primarne zdravstvene zaštite, preko psihološke podrške pa do infrastrukturnih projekata.
Izvještavali su vrlo ažurno o svojim sjednicama, promjenama koje su donijeli, a ono po čemu bi se mogla pamtiti njihova prva godina rada je – uvođenje aplikacije „WeaPay“ pomoću koje studenti mogu plaćati svoje obroke u studentskim menzama.
Aplikaciju je moguće besplatno preuzeti, prijaviti se preko svog AAI računa te tako digitalno plaćati. No već u startu aplikacija je bila jedna od glavnih razloga zašto je došlo do gužve u menzama. Očito se blagajne nisu dovoljno unaprijedile i prilagodile sustavu pa je na kraju s tom aplikacijom došlo do suprotnog efekta. Umjesto da ubrzaju čekanje u redu, usporile su. Na sreću studenata to se riješilo pa sada ima zaista puno studenata koji se koriste tom aplikacijom.
U svrhu lakšeg razumijevanja Studentskog zbora, napravili smo video prezentaciju s prikazom čime se sve sada bave. Kada se klikne na za to predviđenu ikonu otvara se detaljniji plan rada svake od aktivnosti.
Novi saziv Zbora ima i nove odjele, a u svakom odjelu je predsjednik o kojem više možete saznati u našoj video prezentaciji.
A sve je započelo skandalom kojeg je prouzročio bivši predsjednik Zbora, Mihovil Mioković. Nakon njega na toj funkciji zamijenio ga je student 4. godine Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Ivan-Pavao Boras.
Zbor su počeli voditi novi ljudi, a i na svojim društvenim mrežama krenuli su biti sve ažurniji. Objavili su čime će se sve baviti. Od primarne zdravstvene zaštite, preko psihološke podrške pa do infrastrukturnih projekata.
Izvještavali su vrlo ažurno o svojim sjednicama, promjenama koje su donijeli, a ono po čemu bi se mogla pamtiti njihova prva godina rada je – uvođenje aplikacije „WeaPay“ pomoću koje studenti mogu plaćati svoje obroke u studentskim menzama.
Aplikaciju je moguće besplatno preuzeti, prijaviti se preko svog AAI računa te tako digitalno plaćati. No već u startu aplikacija je bila jedna od glavnih razloga zašto je došlo do gužve u menzama. Očito se blagajne nisu dovoljno unaprijedile i prilagodile sustavu pa je na kraju s tom aplikacijom došlo do suprotnog efekta. Umjesto da ubrzaju čekanje u redu, usporile su. Na sreću studenata to se riješilo pa sada ima zaista puno studenata koji se koriste tom aplikacijom.
U svrhu lakšeg razumijevanja Studentskog zbora, napravili smo video prezentaciju s prikazom čime se sve sada bave. Kada se klikne na za to predviđenu ikonu otvara se detaljniji plan rada svake od aktivnosti.
Novi saziv Zbora ima i nove odjele, a u svakom odjelu je predsjednik o kojem više možete saznati u našoj video prezentaciji.
Valja napomenuti i da je Upravno vijeće Studentskog centra u Zagrebu u ljetu 2022. godine namjeravalo povisiti cijenu ljetnog smještaja bez ikakvog valjanog obrazloženja. Stara cijena bila je 900 kuna, a nova je trebala biti 1300 kuna što je poskupljenje od 44 posto.
Na zahtjev Studentskog zbora odluka o poskupljenju ljetnog smještaja stavljena je van snage te je na novoj sjednici odlučeno da će cijena ostati ista kao i prošlih godina. To je još jedna pozitivna stvar u vezi novog vodstva zbora.
Nakon prošlog vodstva koje se po svemu što se događalo nije brinulo toliko o studentima Sveučilišta u Zagrebu, ovaj novi saziv je vrlo brzo reagirao i odgovorio na upite.
Više o tome možete pročitati klikom na tekst kolege Sedlara.
AUTORI: PAULA BRICO I JAKOV SEDLAR
"NISAM ZADOVOLJAN POSTIGNUTIM"
Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu prošle je godine doživio pravi skandal kada je tadašnji predsjednik Mihovil Mioković, misleći da radi pravu stvar, objavio fakture Zbora, odnosno na što se sve trošio novac. Tada je navukao bijes studenata, ali i šire javnosti. Sve je završilo tako što je smijenjen s pozicije predsjednika te je tako počela svojevrsna „nova era“ Zbora.
Sadašnji predsjednik je Ivan-Pavao Boras te smo s njime porazgovarali o stanju u Zboru te planovima za budućnost. Boras je naveo da je teško razgovarati o trenutnom stanju u Zboru s obzirom na to da su provedeni novi izbori te se veliki dio Skupštine promijenio.
Morali su brzo smisliti kako sanirati nastalu štetu, a za razliku od prethodnog sastava, oni su sa studentima dijelili važne informacije i promjene koje su se događale. Statut su ubrzo izmijenili, a predsjednik je izgubio autonomiju.
Sve prenamijene rađene su isključivo s jednim ciljem – troškovi poslovanja Zbora trebali su se hitno srezati, a fokus se trebao usmjeriti na bitnije stvari. Podsjetimo, prethodna vlast Zbora trošila je novce na sef za oružje, najnoviji mobiteli marke Samsung kojima je cijena tada iznosila oko 8400 kuna, MacBook laptopi od 44.000 kuna, videotehnologija za 122.000 kuna, aparat za kavu koji je koštao nešto manje od 3600 kuna. Mioković je tada sebi uplatio i privatni tečaj u jednoj zagrebačkoj govorničkoj školi te je s popustom iz studentskog proračuna izdvojio 9600 kuna za 12 sati rada. Boras nam je otkrio i što je bilo sa svom opremom koja je kupovana i jesu li što prodali.
Kada smo provodili anketu među studentima, tek 80-ak studenata bilo je voljno izraziti svoje mišljenje o radu Studentskog zbora. Nekoliko odgovora je glasilo da je ulazak u Zbor nit vodilja ka budućoj političkoj karijeri. Boras se nije složio s tim studentima te je objasnio svoje stajalište.
Otkad je novo vodstvo Zbora preuzelo vlast, počeli su više informirati studente, aktivniji su na društvenim mrežama te redovito provode ankete među studentima u potrazi za mišljenjima, reakcijama, idejama… Zbor smatra ankete zadovoljavajućima i daju im uvid u to koji su koraci potrebni i što studenti žele da Zbor napravi. Naravno sve mora biti argumentirano i zdravog razuma. Kazao nam je da nije zadovoljan dosad postignutim ciljevima, otkako su preuzeli vlast.
Iduće korake Zbora donijet će Skupština, kazao nam je. Također, otkrio je i buduće korake Zbora ka boljoj budućnosti studenata.
U nastavku poslušajte što nam je još otkrio Ivan-Pavao Boras o radu Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu.
AUTOR: GORAN BALDE
FOTO: PRIVATNA ARHIVA
FOTO: PRIVATNA ARHIVA