|
DANAS RECIKLIRAJ,
SUTRA PROFITIRAJ! |
ZNATE LI GDJE ODLAZI OTPAD KOJI RECIKLIRATE?
U projektu Danas recikliraj Sutra profitiraj studenti Ana Marušić i Daniel Novalić predstavit će kulturu recikliranja u Hrvatskoj. U prvom dijelu projekta fokus će biti na poslovanju austrijskog reciklažnog postrojenja Hamburger Recycling: Croatia u Svetoj Heleni. Fotoreportažom će se prikazati uobičajene aktivnosti jednog reciklažnog centra uz izjave generalnog menadžera, HR menadžerice i voditelja prodaje i nabave. Kratkominutna vizualna dijaprojekcija će držati pozornost gledatelja dok će auditivni dio pružiti informacije o reciklažnom poslovanju tvrtke, prilagođavanju hrvatskom tržištu i budućim planovima.
Drugi dio projekta bit će napravljen u obliku explainer videa koji će se usredotočiti na sam proces prikupljanja, preradbe i distribucije reciklažnog otpada. Sastavljen od video snimki i animacija koje će studenti sami napraviti, na zabavan način će se objasniti kako otpad postaje ponovno upotrebljiv. Cilj projekta je vizualno približiti proces recikliranja građanima koji će podići svijest o odlaganju kućanskog otpada.
„ŠIRIMO SE NA SREDIŠNJU I ISTOČNU EUROPU, JER TA SVA TRŽIŠTA IMAJU MJESTA ZA NAPREDAK, GDJE JE STOPA RECIKLAŽE IPAK ZNAČAJNO NIŽA NEGO ŠTO JE U NJEMAČKOJ I VIDIMO POTENCIJAL ZA RAST I RAZVOJ.“
-JADRANKO TOMAŠEVIĆ, VODITELJ PRODAJE I NABAVE
„SLOVENIJA DALEKO PREDNJAČI, POGOTOVO LJUBLJANA SA SISTEMOM SAKUPLJANJA OTPADA PA NADALJE CIJELIM PROCESOM, A KAKO IDETE ISTOČNIJE IMATE PROBLEME NA PRIMJER U VELIKOJ MJERI PALJENJE PAPIRA ZA SVRHE GRIJANJA.“
-Maja Huljev, voditelj ljudskih resursa
LJUBLJANA - GOSPODAR OTPADA ISTOČNE EUROPE
Ljubljana kao grad nema kontejnere za prikupljanje otpada već se odvoz smeća temelji na principu odlaska od vrata do vrata. Pravilnim odvajanjem u spremnike za kućanstva se smanjuje učestalost odvoza smeća te se time smanjuje operativni trošak grada i na kraju, račun koji građani dobijaju za odvoz otpada na kraju mjeseca.
Situacija u kojoj su spremnici pretrpani i smeće se odbacuje po cesti kao što je to nerijetko slučaj u Zagrebu, u Ljubljani nije moguća jer je grad od 2012. sagradio više od 300 podzemnih spremnika za otpad. Građani koji su korisnici tih spremnika imaju identifikacijske elektroničke kartice koje registriraju ubacivanje otpada u spremnike te na kraju mjeseca, dobivaju račun za količinu otpada koji je ubačen.
Sve te mjere daju i više nego dobre rezultate jer prema inicijativi The Zero Waste Cities, Ljubljana reciklira oko 68% svog otpada te je plan u idućem desetljeću te brojke podići i do 80 posto, dok u međuvremenu Zagreb tek raspravlja o postavljanju novih podzemnih spremnika, kojih je zasad izgrađeno samo tri, a koji bi zasigurno rasteretili sadašnju opterećenu mrežu sakupljanja otpada.
Asortiman nemilih prizora neučinkovitosti zagrebačkog gospodarenja otpadom, samo 30 sekundi od Učeničkog doma Franjo Bučar.
KAKO POSLUJE JEDNA RECIKLAŽNA TVRTKA U HRVATSKOJ?
Hamburger Recycling Croatia, autor: ana marusic