“Bilo je nužno civilizirati čovjekov odnos prema čovjeku. Sada je nužno civilizirati čovjekov odnos prema prirodi i životinjama."
Victor Hugo
Victor Hugo
U Hrvatskoj je prema podacima iz 2023. godine napušteno nešto više od šest tisuća pasa i mačaka. U skloništima najčešće završavaju životinje koje su provodile svoj život u neadekvatnom smještaju, one koje su svojim ljudima jednostavno dosadile ili one koje svoj dom nikada nisu ni pronašle. Problem napuštenih životinja bio je nečiji osobni problem prije no što je postao problem zajednice. Podizanje svijesti i buđenje empatije u ljudima ključno je kako bi se iz korijena promijenio stav prema udomljavanju životinja. U Hrvatskoj postoji 41 sklonište za pse i mačke koja često nemaju dovoljno kapaciteta.
Pomaže li država u financiranju skloništa, jesu li udomitelji dovoljno educirani o životinjama koje udomljavaju, koliko je uistinu ozbiljan problem napuštenih životinja u Hrvatskoj i što se po tom pitanju može poboljšati pogledajte u istraživanju „Put pod šapama“, Nine Čepo i Ive Dolenc.
Pomaže li država u financiranju skloništa, jesu li udomitelji dovoljno educirani o životinjama koje udomljavaju, koliko je uistinu ozbiljan problem napuštenih životinja u Hrvatskoj i što se po tom pitanju može poboljšati pogledajte u istraživanju „Put pod šapama“, Nine Čepo i Ive Dolenc.
|
Na stranicama Jedinstvenog informacijskog centra za napuštene i izgubljene kućne ljubimce nalaze se podaci o svim skloništima i napuštenim životinjama u Hrvatskoj. Oni se redovno ažuriraju i sadrže informacije o skloništima te lokaciji pronalaska i izgubljenim životinjama.
Situacija s napuštenim životinjama u Hrvatskoj pogoršava se svake godine. Financijski problemi, uzrokovani globalnim događajima poput pandemije, prisiljavaju vlasnike na napuštanje ili nepravedno zanemarivanje kućnih ljubimaca. Nedostatak učinkovitih programa sterilizacije i kastracije doprinosi neprestanom rastu populacije napuštenih životinja. Slaba svijest o odgovornom vlasništvu dodatno pogoršava problem. Zakonodavna zaštita životinja nedovoljna je, pružajući prostor za zloupotrebu i zanemarivanje. Skloništima nedostaje podrške i unatoč naporima udruga, bez promjena u svijesti zajednice i državne podrške, problem će nastaviti rasti. Ključno je podizanje svijesti o odgovornom vlasništvu, poboljšanje zakonodavnog okvira i podrška programima kontrole reprodukcije životinja. Društvo i država moraju udružiti snage kako bi stvorili održivu budućnost za životinje u Hrvatskoj. |
ISTRAŽIVANJE PROVEDBE ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA
Zbog neodgovornosti ljudi i neprovođenja zakonskih obaveza i preventivnih mjera, 2020. godine utrošeno je više od 35 milijuna kuna za zbrinjavanje napuštenih životinja.
Udruga Prijatelji životinja iz Zagreba provela je istraživanje kojim je ispitala provedbu Zakona o zaštiti životinja (NN 102/17, 32/19) na području jedinica lokalne samouprave Republike Hrvatske u 2020. godini.
Ciljevi istraživanja bili su detektirati kritične točke provođenja Zakona o zaštiti životinja, razviti strategiju rješavanja provođenja zakona i savjetovati jedinice lokalne samouprave kako poboljšati njegovo provođenje. U Republici Hrvatskoj postoji 556 jedinica lokalne samouprave kojima je proslijeđen ovaj upitnik. Na upitnik je odgovorilo njih 540.
Od 540 jedinica lokalne samouprave njih 521 zbrinula je 10 011 životinja, a 19 ih nema uvid ili ne zna koliko životinja je zbrinuto na njezinu području.
Odluku o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca prema Zakonu o zaštiti životinja iz 2017. godine donijelo je 86% ispitanika. Većina sudjeluje u radu Koordinacijske radne skupine koje se sastoje od predstavnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, skloništa za životinje, udruga za zaštitu životinja, komunalnih redara, policije, veterinarske inspekcije. U rad Koordinacijske radne skupine mogu se uključiti i predstavnici drugih pravnih i fizičkih osoba, odnosno cilj je okupiti sve koji su nadležni i obavezni te sve koji mogu i žele pomoći provedbi Zakona o zaštiti životinja, objašnjavaju na svojoj stranici Prijatelji životinja.
Nije provedena nikakva kontrola na gotovo polovici teritorija Hrvatske, iako je to bila konkretna zakonska obaveza, koju je trebalo provesti do lipnja 2018. godine. Više od polovice jedinica lokalne samouprave nije propisalo trajnu sterilizaciju, premda je to učinkovita preventivna mjera koja izravno utječe na kontrolu populacije napuštenih životinja. Iako sterilizacija i kastracija životinja nije propisana zakonom, to je preventivna mjera koja izravno utječe na kontrolu populacije. Za cijenu zbrinjavanja jedne napuštene životinje može se platiti do deset kastracija i time spriječiti nekontrolirano razmnožavanje.
Trećina jedinica lokalne samouprave ne financira niti subvencionira provođenje programa kastracije slobodnoživućih mačaka prema principu uhvati-kastriraj-vrati. Financiranje ili subvencioniranje kastracije skrbničkih (vlasničkih) pasa i mačaka provodi samo nešto više od 100 jedinica lokalne samouprave, što znači da ih većina ne provodi.
Više od 80% jedinica lokalne samouprave ima sklopljen ugovor ili ima vlastito sklonište, ali većina jedinica lokalne samouprave ne planira osnovati vlastito sklonište. Sklapanje ugovora od 2006. godine uvedeno je kao zakonska obaveza, a do 2020. godine i dalje ih nisu sklopili svi. Sklapanje ugovora s neprofitnim skloništem i ugovaranje cijena po zbrinutoj životinji (umjesto plaćanja mjesta ili godišnjeg paušala) smanjuju izdatke i potiču brže udomljavanje napuštenih životinja.
Do 2020. godine, trećina jedinica lokalne samouprave još uvijek nije imala pristup Upisniku kućnih ljubimaca Lysacan, iako za pristup Upisniku ne treba ništa drugo osim poslati Ministarstvu poljoprivrede e-mailom zahtjev za pristup. Pristup Upisniku preduvjet je dobre kontrole mikročipiranja pasa.
Zanimljivo je da više od polovice jedinica lokalne samouprave ne promovira i ne oglašava ni na koji način napuštene životinje, a više od 20% nije podijelilo nijedan letak za edukaciju stanovništva, iako su besplatni.
Izvor: Prijatelji životinja, istraživanje provedeno 2020. na 540 jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj
Udruga Prijatelji životinja iz Zagreba provela je istraživanje kojim je ispitala provedbu Zakona o zaštiti životinja (NN 102/17, 32/19) na području jedinica lokalne samouprave Republike Hrvatske u 2020. godini.
Ciljevi istraživanja bili su detektirati kritične točke provođenja Zakona o zaštiti životinja, razviti strategiju rješavanja provođenja zakona i savjetovati jedinice lokalne samouprave kako poboljšati njegovo provođenje. U Republici Hrvatskoj postoji 556 jedinica lokalne samouprave kojima je proslijeđen ovaj upitnik. Na upitnik je odgovorilo njih 540.
Od 540 jedinica lokalne samouprave njih 521 zbrinula je 10 011 životinja, a 19 ih nema uvid ili ne zna koliko životinja je zbrinuto na njezinu području.
Odluku o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca prema Zakonu o zaštiti životinja iz 2017. godine donijelo je 86% ispitanika. Većina sudjeluje u radu Koordinacijske radne skupine koje se sastoje od predstavnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, skloništa za životinje, udruga za zaštitu životinja, komunalnih redara, policije, veterinarske inspekcije. U rad Koordinacijske radne skupine mogu se uključiti i predstavnici drugih pravnih i fizičkih osoba, odnosno cilj je okupiti sve koji su nadležni i obavezni te sve koji mogu i žele pomoći provedbi Zakona o zaštiti životinja, objašnjavaju na svojoj stranici Prijatelji životinja.
Nije provedena nikakva kontrola na gotovo polovici teritorija Hrvatske, iako je to bila konkretna zakonska obaveza, koju je trebalo provesti do lipnja 2018. godine. Više od polovice jedinica lokalne samouprave nije propisalo trajnu sterilizaciju, premda je to učinkovita preventivna mjera koja izravno utječe na kontrolu populacije napuštenih životinja. Iako sterilizacija i kastracija životinja nije propisana zakonom, to je preventivna mjera koja izravno utječe na kontrolu populacije. Za cijenu zbrinjavanja jedne napuštene životinje može se platiti do deset kastracija i time spriječiti nekontrolirano razmnožavanje.
Trećina jedinica lokalne samouprave ne financira niti subvencionira provođenje programa kastracije slobodnoživućih mačaka prema principu uhvati-kastriraj-vrati. Financiranje ili subvencioniranje kastracije skrbničkih (vlasničkih) pasa i mačaka provodi samo nešto više od 100 jedinica lokalne samouprave, što znači da ih većina ne provodi.
Više od 80% jedinica lokalne samouprave ima sklopljen ugovor ili ima vlastito sklonište, ali većina jedinica lokalne samouprave ne planira osnovati vlastito sklonište. Sklapanje ugovora od 2006. godine uvedeno je kao zakonska obaveza, a do 2020. godine i dalje ih nisu sklopili svi. Sklapanje ugovora s neprofitnim skloništem i ugovaranje cijena po zbrinutoj životinji (umjesto plaćanja mjesta ili godišnjeg paušala) smanjuju izdatke i potiču brže udomljavanje napuštenih životinja.
Do 2020. godine, trećina jedinica lokalne samouprave još uvijek nije imala pristup Upisniku kućnih ljubimaca Lysacan, iako za pristup Upisniku ne treba ništa drugo osim poslati Ministarstvu poljoprivrede e-mailom zahtjev za pristup. Pristup Upisniku preduvjet je dobre kontrole mikročipiranja pasa.
Zanimljivo je da više od polovice jedinica lokalne samouprave ne promovira i ne oglašava ni na koji način napuštene životinje, a više od 20% nije podijelilo nijedan letak za edukaciju stanovništva, iako su besplatni.
Izvor: Prijatelji životinja, istraživanje provedeno 2020. na 540 jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj
POSTUPAK UDOMLJAVANJA ŽIVOTINJA U HRVATSKOJ
|
|
Proces udomljavanja u Hrvatskoj je jednostavan. Ako želite udomiti životinju, ne možete samo doći po nju u azil. Azilima je u cilju da se udome životinje koje imaju u skloništu, ali prije nego što možete povesti svog novog ljubimca kući, morate obaviti razgovor s djelatnicima azila i potpisati zakonski obveznu dokumentaciju. Ovaj cjelovit postupak osmišljen je kako bi se osiguralo da životinje budu udomljene u ljubavi, pažnji i odgovornom okruženju, a istovremeno pruža potencijalnim udomiteljima priliku da se upoznaju s budućim članom svoje obitelji. |
Kako skloništa u Hrvatskoj potiču ljude na udomljavanje?
Udomljavanje životinja plemenito je djelo, pruža topli dom napuštenim životinjama. Skloništa diljem Hrvatske potiču udomljenja različitim inicijativama, šireći svijest o važnosti zaštite životinja i smanjujući broj napuštenih ljubimaca.
Neka skloništa imaju kreativne metode kojima se promoviraju ili potiču ljude na udomljavanje.
Neka skloništa imaju kreativne metode kojima se promoviraju ili potiču ljude na udomljavanje.
Šibenik
Udruga "Šibenske šape" 2023. godine ostvarila je suradnju s javnom ustanovom "Nacionalni Park Krka".
Suradnja Nacionalnog parka Krka i Šibenskih šapa korak je prema ostvarivanju zajedničkog cilja - zaštite i brige za životinje u njihovom okolišu.
U skladu s tim ugovorom, Nacionalni park Krka omogućit će besplatno članstvo u Klubu prijatelja Krke svakoj osobi koja udomi psa preko udruge Šibenske šape. S tom iskaznicom članovi mogu besplatno ulaziti u Nacionalni park u razdoblju od godine dana.
Izvor: https://volimpse.com/np-krka-udomi-psa-iz-sibenskih-sapa-i-besplatno-istrazuj-park/
Udruga "Šibenske šape" 2023. godine ostvarila je suradnju s javnom ustanovom "Nacionalni Park Krka".
Suradnja Nacionalnog parka Krka i Šibenskih šapa korak je prema ostvarivanju zajedničkog cilja - zaštite i brige za životinje u njihovom okolišu.
U skladu s tim ugovorom, Nacionalni park Krka omogućit će besplatno članstvo u Klubu prijatelja Krke svakoj osobi koja udomi psa preko udruge Šibenske šape. S tom iskaznicom članovi mogu besplatno ulaziti u Nacionalni park u razdoblju od godine dana.
Izvor: https://volimpse.com/np-krka-udomi-psa-iz-sibenskih-sapa-i-besplatno-istrazuj-park/
|
Našice Našički azil "Farmica" sklonište je koje ne vodi brigu samo o psima, već i o domaćim životinjama. Iako domaće životinje nisu za udomljavanje, svakako im treba financijska pomoć kako bi o njima kvalitetno skrbili. Na svojim web stranicama izrazito kreativno opisuju sve svoje štićenike. Škicnite fotogaleriju! 😁 |
|
Osijek
U azilu Udruge Pobjede svake godine izrađuju kalendare preko kojih pričaju priče o psima u njihovom skloništu. Svake godine imaju drugačiju temu, a tema 2024. godine bila je "Još se nije rodio tko bi svakome ugodio". U kalendaru su izdvojili priče pasa koji se nisu udomili i iz njihove perspektive opisali zašto je to tako.
Pogledajte njihov kalendar za 2024. 👇
U azilu Udruge Pobjede svake godine izrađuju kalendare preko kojih pričaju priče o psima u njihovom skloništu. Svake godine imaju drugačiju temu, a tema 2024. godine bila je "Još se nije rodio tko bi svakome ugodio". U kalendaru su izdvojili priče pasa koji se nisu udomili i iz njihove perspektive opisali zašto je to tako.
Pogledajte njihov kalendar za 2024. 👇
Izvor: Ivana Crnoja, voditeljica Udruge Pobjede
PRIJEDLOZI EUROPSKE KOMISIJE ZA POBOLJŠANJE DOBROBITI ŽIVOTINJA
Europska komisija je u prosincu 2023. godine predložila najveću reformu pravila za Europsku Uniju o dobrobiti životinja u transportu u posljednjih dvadeset godina. Komisija je prvi put u povijesti predložila i nova pravila o uzgoju pasa i mačaka, psima i mačkama koji se drže kao kućni ljubimci ili u gospodarske svrhe.
Kao glavne razloge ovog prijedloga naveli su da oko 44% kućanstva u EU posjeduje barem jednog kućnog ljubimca, a da je trgovina psima i mačkama dosegla godišnju vrijednost od 1,3 milijarde eura. Naglo je porasla i nezakonita trgovina psima i mačkama, čemu je doprinijelo rastuće internetsko tržište na kojem se trenutno odvija 60% ukupne trgovine pasa i mačaka u EU.
Standardi dobrobiti životinja za profesionalne uzgajivače razlikuju se među državama članicama. Također, postoje brojni dokazi o neodgovarajućim praksama i zlostavljanju.
Što se tiče transporta životinja predložili su generalno bolje uvjete u transportu životinja i kraće vrijeme putovanja.
Prijedlog Komisije za generalnu dobrobit životinja uključivao je: minimalne standarde za uzgoj, smještaj, skrb i liječenje u cijeloj EU, stroga provjera internetske prodaje, države članice moraju ponuditi osposobljavanje za osobe koje se bave sa životinjama, a svaka osoba koja kupi psa ili mačku mora biti obaviještena o važnosti odgovornog vlasništva, uvoz pasa i mačaka mora ispunjavati jednakovrijedne standarde dobrobiti.
Izvor: https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/ip_23_6251
Kao glavne razloge ovog prijedloga naveli su da oko 44% kućanstva u EU posjeduje barem jednog kućnog ljubimca, a da je trgovina psima i mačkama dosegla godišnju vrijednost od 1,3 milijarde eura. Naglo je porasla i nezakonita trgovina psima i mačkama, čemu je doprinijelo rastuće internetsko tržište na kojem se trenutno odvija 60% ukupne trgovine pasa i mačaka u EU.
Standardi dobrobiti životinja za profesionalne uzgajivače razlikuju se među državama članicama. Također, postoje brojni dokazi o neodgovarajućim praksama i zlostavljanju.
Što se tiče transporta životinja predložili su generalno bolje uvjete u transportu životinja i kraće vrijeme putovanja.
Prijedlog Komisije za generalnu dobrobit životinja uključivao je: minimalne standarde za uzgoj, smještaj, skrb i liječenje u cijeloj EU, stroga provjera internetske prodaje, države članice moraju ponuditi osposobljavanje za osobe koje se bave sa životinjama, a svaka osoba koja kupi psa ili mačku mora biti obaviještena o važnosti odgovornog vlasništva, uvoz pasa i mačaka mora ispunjavati jednakovrijedne standarde dobrobiti.
Izvor: https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/ip_23_6251
PRIČE O UDOMLJAVANJU: "LJUBIMCI SU DIO OBITELJI"
FOTO: Privatna arhiva
|
"Znala sam da je ona ta kada sam vidjela njenu fotografiju na Facebooku. Hitno ju je trebalo udomiti jer je bila na listi za uspavljivanje. Imala je ciste na maternici i nitko ju ne bi operirao da ju ja nisam uzela sebi", rekla nam je Slavica Ruklić (50) koja je 2014. godine udomila crvenkastu mini pudlu Goldy. Dodala je da se nije ni trenutak dvoumila jer obožava životinje te je u tom trenu već imala šest pasa. Goldy je tada imala sedam godina i, iako je bila uplašena, dobro se uklopila u svoje novo društvo. "Više je nema s nama. Uginula je zbog raka koji joj se metastazirao na pluća. Nije joj bilo spasa, ali znam da sam joj pružila još šest divnih godina koliko je bila s nama".
|
Goldy nije bila tipičan pas te da je većinu svog vremena provodila ležeći i odmarajući. "Pazila je na ostatak društva. Oni su svi bili dosta mlađi od nje, pa im je više bila kao mama. Nisam još vidjela toliko dobrog i poslušnog psa", prisjetila se Slavica. Dodala je da je jako bitno udomljavati, pogotovo starije životinje. "Shvatila sam da ljudi nisu toliko skloni udomljavati starije životinje. Svi bi htjeli samo štence. Ne shvaćaju da svakoj životinji treba ljubav i obitelj. Ne postoji pas koji ti neće uzvratiti ljubav".
Proces udomljavanja joj nije bio težak te je zahvalna što su joj djelatnici olakšali cijeli proces. "Imam stvarno ugodno iskustvo. Odmah sam znala u kakvom je stanju i što je sve potrebno napraviti kako bi joj pružila dom".
Proces udomljavanja joj nije bio težak te je zahvalna što su joj djelatnici olakšali cijeli proces. "Imam stvarno ugodno iskustvo. Odmah sam znala u kakvom je stanju i što je sve potrebno napraviti kako bi joj pružila dom".
FOTO: Udruga Pobjede Osijek
|
DESET GODINA sam čekala da mogu napisati ovo:
ADA SE UDOMILA!!! Deset godina od onog lanca, od one odvratne priče, pet godina od prve šetnje u koju je dugo, duuugo odbijala ići jer se bojala svega, otvorenog prostora, nepoznatih ljudi... Oni su sinoć došli iz Pule po nju! Gospođa Ada od sitnih jutrošnjih sati je Puležanka. I sve joj je šok i vjeverica jer je ona naša draga specošica, trebat će joj neko vrijeme al su ljudi toliko divni, toliko nježni da mislim da će brzo navići se na dobro. |
A ja vam moram priznati da mi je srce bilo ko klackalica sinoć, gledam je u svom stanu (jer sam ju povela iz Azila da kod mene dođu po nju) i razmišljam kako prirodno ta slika izgleda, kako sam dugo željela da se ona desi, pa me kida da ju ne dam i onda dođu ovi ljudi, izbrišu sve moje strahove i nedoumice
I shvatim da su oni sudbina i da se sve upravo događa kako se trebalo desiti i jedva zaspem sinoć nakon što su ošli, a jutros se probudim sa mirom u srcetu, konačno je sve sjelo na svoje mjesto.
I ne znam kužite li, al desila se jedna oooogromanjska stvar,
ADICA SE UDOMILA!!!!!!!
I shvatim da su oni sudbina i da se sve upravo događa kako se trebalo desiti i jedva zaspem sinoć nakon što su ošli, a jutros se probudim sa mirom u srcetu, konačno je sve sjelo na svoje mjesto.
I ne znam kužite li, al desila se jedna oooogromanjska stvar,
ADICA SE UDOMILA!!!!!!!
FOTO: Udruga Pobjede Osijek
|
"Ovo je prvi susret Rokija i njegove udomiteljice!!
Pa sve se vidi, sve se zna! Pa lega moj, pa sad znam šta je svih ŠEST godina radio u Azilu, majkemi čekao je nju!! Hvala vam svima koji ste dijelili Rokijevu priču, ekipi koja ga je dovezla do Splita (i zaljubila se u njega tijekom vožnje pa rekli ako propadne udomljenje oni ga odmah usvajaju ) i predivnim ljudima koji su ga učinili svojim! Hvala nebesima što nas sve drže živima tom nadom da se hepiendovi dešavaju, da postoje!" ŽIVIO ROKI! ŽIVILI UDOMITELJI! ŽIVILA DOBROTA! |
FOTO: Udruga Pobjede Osijek
|
"Aj sjedite pliz, ovo je stvarno VIJEST!
I to vijest koja se, pazi sad! čeka punih 7 (SEDAM!) godina! Viola se, ljudi moji, Violica se UDOMILA!!!!! Dok se ona uči na krevet i na toplo mi nazdravljamo, ajte i vi s nama! (gospođa je od danas Zagrepčanka)" |
FOTO: Udruga Pobjede Osijek
|
"Za Suzanin život svi skupa smo strepili nakon što joj je dijagnosticiran parvo virus, tjednima se borila sa bolesti, bila na infuziji, koktelima lijekova... Oporavljala se na privremenom smještaju i nakon što je ozdravila... Ona je shvatila da se sve posložilo tako da je Suzana zapravo na oporavak i njegu došla u svoj dom."
|
FOTO: Udruga Pobjede Osijek
|
"Kako izgleda trenutak kad ti se mijenja život na bolje?
Ovako!! Čičko nam ode biti voljen i sretan, a iz pouzdanih izvora znamo da će biti baš tako i nikako drukčije." |
"farmica" - sklonište za sve životinje
"Farmica" je sklonište u Našicama koje je prvo postojalo kao građanska inicijativa. Prošli su težak put do legalizacije svog skloništa, s prvog su ih zemljišta izbacili, tužili zbog toga što nisu ispunjavali sve uvjete da bi se mogli registrirati kao sklonište, a skrbili su o životinjama... Danas su locirani u selu Brezik Našički na zemljištu od 35000m2 koje su uspjeli kupiti nakon što su objavili apel na svojoj Facebook stranici, a dobri ljudi su prepoznali njihovu borbu. Tako su postali svjetski poznati, a na njihovim se livadama mogu pronaći i domaće životinje.
O svemu tome razgovarale smo s Ivanom Varkonji, osnivačicom skloništa "Farmica", djelatnicama skloništa Katarinom Koprivčić, Teom Prišć i volonterkom Devon Hill.
O svemu tome razgovarale smo s Ivanom Varkonji, osnivačicom skloništa "Farmica", djelatnicama skloništa Katarinom Koprivčić, Teom Prišć i volonterkom Devon Hill.
"AZIL OSIJEK" - jedan od najuređenijih azila u hrvatskoj
Osječki azil vodi Udruga Pobjede, a preuzeli su ga prije 16 godina od druge udruge koja je imala nehuman odnos prema psima. Bili su u strašnim uvjetima, od nedostatka hrane i vode, pa sve do prljavštine i (ne)uređenja prostora. Otkako su ga preuzeli volonteri i intenzivno radili na uređenju i brizi o životinjama, danas je osječki azil jedan od najuređenijih azila u Hrvatskoj s najvećim brojem udomljenih pasa u godini dana. Kako su došli do toga ispričale su nam Ivana Crnoja, osnivačica Udruge Pobjede i Dorotea Golubić, zaposlenica Udruge Pobjede.
šTO DALJE?
U Hrvatskoj postoji veliki problem s napuštenim životinjama i nedovoljnim kapacitetom za primanje istih. Osim toga, ne poduzimaju se potrebni koraci kako bi se broj napuštenih životinja smanjio (poput mikročipiranja, kastracije). Iako postoje organizacije, udruge i pojedinci koji se aktivno bave brigom o napuštenim životinjama, jasno je da se trebaju poduzeti veće i konkretnije mjere kako bi se ovaj problem riješio i pokazao značajniji napredak.
Postoji nekoliko ključnih koraka koji mogu prevenirati napuštanje životinja. U skloništu Udruge Pobjede u Osijeku, osnivačica Udruge i aktivistica za prava svih životinja Ivana Crnoja, istaknula je kako u Hrvatskoj postoji problem s 'vlasničkim' psima, odnosno kako i sam naziv govori, psima koji su imali svog vlasnika. Dakle, u Hrvatskoj nije toliko istančan problem s psima lutalicama, već s psima koji su do jučer bili nečiji. Upravo zbog toga jest nužno raditi na edukaciji i podizanju svijesti građana o postojanju ovog problema, ali i o odgovornom vlasništvu. Potrebno je redovito educirati građane o kastraciji i sterilizaciji i poticati ih da dobro razmisle prije no što udome kućnog ljubimca.
S druge strane, nužno jest da država preuzme aktivniju ulogu u rješavanju ove problematike. U skloništu Udruge Pobjede i u našičkom skloništu Farmica ističu kako su zakoni za zaštitu životinja u Hrvatskoj dobro napisani, ali kako je provedba tih zakona slaba. Upravo ovdje država može pomoći postroživanjem zakona o regulaciji uzgoja životinja, ali i strožom kontrolom nad radom veterinarske inspekcije i komunalnih redara. Također, ono što nedostaje u Hrvatskoj; država bi trebala uspostaviti mehanizme praćenja provedbe ovih zakona i sankcioniranja neodgovornih vlasnika.
Zaključno, samo zajedničkim naporima građana i vlasti ovaj se problem može riješiti. Dakle, edukacijama, podizanjem svijesti, ali i boljom (strožom) regulacijom svih segmenata uzgoja životinja. Udomljavanje napuštenih životinja trebao bi postati standard, a ne iznimka.
Postoji nekoliko ključnih koraka koji mogu prevenirati napuštanje životinja. U skloništu Udruge Pobjede u Osijeku, osnivačica Udruge i aktivistica za prava svih životinja Ivana Crnoja, istaknula je kako u Hrvatskoj postoji problem s 'vlasničkim' psima, odnosno kako i sam naziv govori, psima koji su imali svog vlasnika. Dakle, u Hrvatskoj nije toliko istančan problem s psima lutalicama, već s psima koji su do jučer bili nečiji. Upravo zbog toga jest nužno raditi na edukaciji i podizanju svijesti građana o postojanju ovog problema, ali i o odgovornom vlasništvu. Potrebno je redovito educirati građane o kastraciji i sterilizaciji i poticati ih da dobro razmisle prije no što udome kućnog ljubimca.
S druge strane, nužno jest da država preuzme aktivniju ulogu u rješavanju ove problematike. U skloništu Udruge Pobjede i u našičkom skloništu Farmica ističu kako su zakoni za zaštitu životinja u Hrvatskoj dobro napisani, ali kako je provedba tih zakona slaba. Upravo ovdje država može pomoći postroživanjem zakona o regulaciji uzgoja životinja, ali i strožom kontrolom nad radom veterinarske inspekcije i komunalnih redara. Također, ono što nedostaje u Hrvatskoj; država bi trebala uspostaviti mehanizme praćenja provedbe ovih zakona i sankcioniranja neodgovornih vlasnika.
Zaključno, samo zajedničkim naporima građana i vlasti ovaj se problem može riješiti. Dakle, edukacijama, podizanjem svijesti, ali i boljom (strožom) regulacijom svih segmenata uzgoja životinja. Udomljavanje napuštenih životinja trebao bi postati standard, a ne iznimka.
Behind the scenes
Ne ide baš uvijek sve po planu... Timothy uzvraća udarac!