“Bilo je nužno civilizirati čovjekov odnos prema čovjeku. Sada je nužno civilizirati čovjekov odnos prema prirodi i životinjama." - Victor Hugo
U Hrvatskoj je prema podacima iz 2023. godine napušteno nešto više od šest tisuća pasa i mačaka. U skloništima najčešće završavaju životinje koje su provodile svoj život u neadekvatnom smještaju, one koje su svojim ljudima jednostavno dosadile ili one koje svoj dom nikada nisu ni pronašle. Problem napuštenih životinja bio je nečiji osobni problem prije no što je postao problem zajednice. Podizanje svijesti i buđenje empatije u ljudima ključno je kako bi se iz korijena promijenio stav prema udomljavanju životinja.
U Hrvatskoj postoji 41 sklonište za pse i mačke koja često nemaju dovoljno kapaciteta.
Pomaže li država u financiranju skloništa, jesu li udomitelji dovoljno educirani o životinjama koje udomljavaju, koliko je uistinu ozbiljan problem napuštenih životinja u Hrvatskoj i što se po tom pitanju može poboljšati pogledajte u istraživanju „Put pod šapama“, Nine Čepo, Ive Dolenc, Marina Jerkovića i Anite Bajić.
Istraživanje provedbe zakona o zaštiti životinja |
|
Zbog neodgovornosti ljudi i neprovođenja zakonskih obaveza i preventivnih mjera, 2020. godine utrošeno je više od 35 milijuna kuna za zbrinjavanje napuštenih životinja.
Udruga Prijatelji životinja iz Zagreba provela je istraživanje kojim je ispitala provedbu Zakona o zaštiti životinja (NN 102/17, 32/19) na području jedinica lokalne samouprave Republike Hrvatske u 2020. godini.
Ciljevi istraživanja bili su detektirati kritične točke provođenja Zakona o zaštiti životinja, razviti strategiju rješavanja provođenja zakona i savjetovati jedinice lokalne samouprave kako poboljšati njegovo provođenje. U Republici Hrvatskoj postoji 556 jedinica lokalne samouprave kojima je proslijeđen ovaj upitnik. Na upitnik je odgovorilo njih 540.
Od 540 jedinica lokalne samouprave njih 521 zbrinula je 10 011 životinja, a 19 ih nema uvid ili ne zna koliko životinja je zbrinuto na njezinu području.
Odluku o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca prema Zakonu o zaštiti životinja iz 2017. godine donijelo je 86% ispitanika. Većina sudjeluje u radu Koordinacijske radne skupine koje se sastoje od predstavnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, skloništa za životinje, udruga za zaštitu životinja, komunalnih redara, policije, veterinarske inspekcije. U rad Koordinacijske radne skupine mogu se uključiti i predstavnici drugih pravnih i fizičkih osoba, odnosno cilj je okupiti sve koji su nadležni i obavezni te sve koji mogu i žele pomoći provedbi Zakona o zaštiti životinja, objašnjavaju na svojoj stranici Prijatelji životinja.
Nije provedena nikakva kontrola na gotovo polovici teritorija Hrvatske, iako je to bila konkretna zakonska obaveza, koju je trebalo provesti do lipnja 2018. godine. Više od polovice jedinica lokalne samouprave nije propisalo trajnu sterilizaciju, premda je to učinkovita preventivna mjera koja izravno utječe na kontrolu populacije napuštenih životinja. Iako sterilizacija i kastracija životinja nije propisana zakonom, to je preventivna mjera koja izravno utječe na kontrolu populacije. Za cijenu zbrinjavanja jedne napuštene životinje može se platiti do deset kastracija i time spriječiti nekontrolirano razmnožavanje.
Trećina jedinica lokalne samouprave ne financira niti subvencionira provođenje programa kastracije slobodnoživućih mačaka prema principu uhvati-kastriraj-vrati. Financiranje ili subvencioniranje kastracije skrbničkih (vlasničkih) pasa i mačaka provodi samo nešto više od 100 jedinica lokalne samouprave, što znači da ih većina ne provodi.
Više od 80% jedinica lokalne samouprave ima sklopljen ugovor ili ima vlastito sklonište, ali većina jedinica lokalne samouprave ne planira osnovati vlastito sklonište. Sklapanje ugovora od 2006. godine uvedeno je kao zakonska obaveza, a do 2020. godine i dalje ih nisu sklopili svi. Sklapanje ugovora s neprofitnim skloništem i ugovaranje cijena po zbrinutoj životinji (umjesto plaćanja mjesta ili godišnjeg paušala) smanjuju izdatke i potiču brže udomljavanje napuštenih životinja.
Do 2020. godine, trećina jedinica lokalne samouprave još uvijek nije imala pristup Upisniku kućnih ljubimaca Lysacan, iako za pristup Upisniku ne treba ništa drugo osim poslati Ministarstvu poljoprivrede e-mailom zahtjev za pristup. Pristup Upisniku preduvjet je dobre kontrole mikročipiranja pasa.
Zanimljivo je da više od polovice jedinica lokalne samouprave ne promovira i ne oglašava ni na koji način napuštene životinje, a više od 20% nije podijelilo nijedan letak za edukaciju stanovništva, iako su besplatni.
Izvor: Prijatelji životinja, istraživanje provedeno 2020. na 540 jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj
Postupak udomljavanja životinja u hrvatskoj
lokacije pronađenih pasa i mačaka u zagrebu - sklonište dumovec |
Click to set custom HTML
|