UTJECAJ UMJETNE INTELIGENCIJE NA NOVINARSTVO
TKO JE NAPISAO VIJEST?
GLOBAL ILI UMJETNA INTELIGENCIJA
Anketa koju su ispunjavali studenti novinarstva. Zaokruživali su tko je napisao ovu vijest, umjetna inteligencija ili Global.
Anketu je ispunilo osam studenata. Njih četvero smatra da je vijest napisala umjetna inteligencija, a ostalih četiri smatra da je vijest napisao Global.
Studenti su navodili razloge zbog kojih smatraju da je vijest napisao Global ili AI:
Druga vijest za koju su studenti također morali odrediti tko je napisao vijest, Global ili AI.
Od osam studenata njih četvero smatra da je vijest napisao Global, a ostalih četvero smatraju da je vijest napisala umjetna inteligencija.
Rezultati ankete pokazuju kako studenti ne mogu točno potvrditi tko je napisao vijest. Za istu vijest neki smatraju da su rečenice previše robotske, dok drugi smatraju da je vijest jako dobro napisana i da je roboti ne bi tako napisali. Mišljenja su različita ali dokazano je da studenti ne mogu točno prepoznati tko je napisao vijest.
stavovi novinara o umjetnoj inteligenciji
Prof. dr. sc. Boris Beck govori kako smatra da umjetna inteligencija nije pouzdana, ne zna je li ona korisna ili beskorisna. Nikada se ne zna kada AI govori istinu jer je pouzdan samo 60%. Govori kako je probao napraviti ppt prezentaciju s pomoću umjetne inteligencije i pola prezentacije je bilo upotrebljivo, a pola je bacio. Budući da je poznavao temu o kojoj je radio prezentaciju znao je što očekuje. Također, kada je chat gpt-u zadao temu za članak koji je trebao napisati nije ništa mogao iskoristiti jer je sve bilo prepisano i totalno neinventivno iako je sve bilo točno. Od chat gpt-a je tražio da mu nađe literaturu za određenu temu jer je smatrao da je to za AI lagan zadatak, no to mu je bilo najgore razočarenje, govori da je sve do jednog bilo izmišljeno. O budućnosti novinarstva, Beck govori kako će s jedne strane bujati besplatni sadržaji puni reklama i klikbejta, relativno bezvrijedni, dok će s druge strane društvene mreže nuditi raznovrstan i trivijalan sadržaj prepun laži, s treće strane će postojati pouzdano i kvalitetno novinarstvo koje će se morati plaćati, vrijeme će pokazati koliko će koji od ta tri pristupa imati udio u tržištu. Također govori kako će AI s vremenom napredovati i proizvodit će lažni i izmišljeni sadržaj koji će se širiti, moći će se koristiti za shematizirane vijesti iz recimo, sporta, burze, vremenske prognoze.., u čemu će štedjeti ljudski rad. Moguće je da će u naprednijim verzijama pomagati kreativnosti, to jest uočavanju veza koje prije nisu bile primijećene, no svejedno, sve će to morati voditi ljudi.
KAKO RADITI S UMJETNOM INTELIGENCIJOM?
PARIŠKA POVELJA
Pariška povelja o umjetnoj inteligenciji je izdana kako bi definirala etiku i načela koja će novinari, redakcije i medijske kuće diljem svijeta moći usvojiti i primijeniti u svom radu s umjetnom inteligencijom. Osmislila ju je komisija koju su inicirali Reporteri bez granica (RFS).
Povelja se sastoji od deset točaka. Prva točka govori kako korištenje i razvoj AI sustava u novinarstvu mora podržati temeljne vrijednosti novinarske etike, uključujući istinitost i točnost, poštenje, nepristranost, neovisnost, nepovređivanje, nediskriminacija, odgovornost, poštivanje privatnosti i povjerljivosti izvora. Druga točka govori kako upotreba sustava umjetne inteligencije bi trebala biti promišljena i dobro informirana odluka koju donose ljudi. Urednički timovi moraju jasno definirati ciljeve, opseg i uvjete korištenja za svaki AI sustav. Treća točka govori kako sustavi umjetne inteligencije koje koriste mediji i novinari trebali bi proći neovisnu, sveobuhvatnu i temeljitu evaluacija koja uključuje grupe za podršku novinarstvu. Četvrta točka govori kako medijske kuće preuzimaju uredničku odgovornost, pa tako i u njihovu upotrebu AI u prikupljanju, obradi ili širenju informacija. Oni su odgovorni i odgovaraju za svaki komad sadržaja koji objavljuju. Peta točka govori kako svaka uporaba umjetne inteligencije koja ima značajan utjecaj na proizvodnja ili distribucija novinarskog sadržaja trebala bi biti jasno objavljeni i priopćeni svima koji primaju informacija uz relevantan sadržaj. Šesta točka govori kako bi medijske kuće trebale, kako god je to moguće koristiti najsuvremenije alate koji jamče autentičnost i porijeklo objavljeni sadržaj, pružajući pouzdane pojedinosti o njegovom podrijetlu i sve naknadne promjene koje je možda pretrpio. Svaki sadržaj koji ne zadovoljava ove standarde autentičnosti treba smatrati potencijalno obmanjujućim i treba proći temeljitu provjeru. Sedma točka govori da novinari i medijske kuće nastoje osigurati jasan i pouzdanu razliku između sadržaja izvedenog iz fizičko snimanje stvarnog svijeta (kao što su fotografije, te audio i video zapisi) i ono što nastaje ili značajno izmijenjen korištenjem AI sustava. Osma točka govori da u medijskim kućama, dizajn i korištenje AI sustava za automatska personalizacija i preporuka sadržaja treba voditi novinarskom etikom. Deveta točka govori da kao bitni čuvari prava na informaciju, novinari, medijske kuće i grupe za potporu novinarima trebale bi igrati aktivnu ulogu upravljanju sustavima umjetne inteligencije. Deseta točka govori da vlasnici AI sustava također su dužni voditi transparentnu i detaljnu evidenciju novinara sadržaj koji se koristi za obuku i napajanje njihovih sustava. Nositelji prava moraju promijeniti namjenu svog sadržaja sustavima umjetne inteligencije uvjetovano poštovanjem integriteta informacije i temeljna načela novinarstva etika. |
Ne postoji pisano pravilo za korištenje umjetne inteligencije u novinarstvu, ali novinari ne žele koristiti umjetnu inteligenciju jer im je važnija kvaliteta od kvantitete.
5 DOBRIH UTJECAJA UMJETNE INTELIGENCIJE NA NOVINARSTVO- KAKO ISKORISTITI AI U NAŠU SVRHU?
"Umjetna inteligencija ima potencijal učiniti neovisno novinarstvo boljim nego što je ikad bilo - ili ga jednostavno zamijeniti" utvrdio je Mathias Doepfner, izvršni direktor Axel Springera, vlasnika Bilda. U ovom članku istraživanjem korištenja AI-ja u redakcijama oko svijeta uočila sam neke od prednosti njegovog korištenja u novinarstvu pružajući uvid u kompleksnu dinamiku između tehnologije i novinarske prakse. Analizom promjena koje su došle uz AI vidimo i promjene u novinarstvu. Dolazi do pitanja Kako novinari ga mogu dobro iskoristiti u svojem profesionalnom radu.
1. AUTOMATIZACIJA RUTINSKIH ZADATAKA
Umjetna inteligencija uveliko utječe na ubrzanje cijelog procesa pa tako i brzo izdavanje završnog produkta. Ima mogućnost pomoći u transkripciji snimljenih sadržaja što uveliko skraćuje cijeli proces montaže. Osim toga AI pomaže novinarima u analizi podataka i istraživačkom procesu prije samog pisanja i snimanja projekta. Može se koristiti kao fact checker za informacije povijesnog tipa. Sve ovo olakšava rutinske zadatke i daje mogućnost novinarima da se fokusiraju samo na složene dijelove projekata poput intervjua i dobivanja izjava.
2. PERSONALIZACIJA VIJESTI
Umjetna inteligencija omogućuje prilagoditi vijesti prema nekim preferencijama čitatelja ili gledatelja. Pružaju im najnovije informacije koje bi ih zanimale i tako poboljšavaju korisničko iskustvo. Personalizirani sadržaj najzanimljiviji je ljudima jer se mogu povezati o temom o kojoj se priča. Zbog toga se često poveća i angažman čitatelja ili gledatelja sa sudjeluje u nekakvoj javnoj raspravi s različitim anketama i komentarima. Zajedno s velikim angažmanom i interesom doprinosi se i većoj kvaliteti novinarskog sadržaja.
3. ANALIZA VELIKIH PODATAKA
Umjetna inteligencija osim što pomaže u personalizaciji vijesti i automatizaciji rutinskih zadataka pomaže i u analizi velikih podatkovnih datoteka. AI učinkovito i brzo analizira veliku količinu podataka. Može zbog toga identificirati različite obrasce, preferencije i različite trendove. Takve informacije mogu uveliko pomoći novinarima u procesu prije samog započinjanja projekta. Ujedno novinari mogu dublje razumijeti temu zbog toga bolje i preciznije prenijeti i informacije drugima.
4. AUTOMATSKO GENERIRANJE
Brzina u novinarstvu je nažalost danas vrlo tražena vrlina. Tako umjetna inteligencija može pomoći news portalima u automatskom stvaranju izvještaja. Iako mnogi kritiziraju ovu opciju definitivno postaje sve više popularna zbog financijskog aspekta. Nekakva pozitivna strana ovoga je to što može osloboditi vrijeme novinara gdje se mogu posvetiti pisanju složenijih članak dok vijesti mogu biti automatski generirane. Ovo može biti posebno korisno u hitnim situacijama kada je potrebno brzo dostaviti informacije.
5. PREVENCIJA PLAGIJATA
Umjetna inteligencija funkcionira tako da se oslanja na tuđe prijašnje radove. Baš zbog tog aspekta može detektirati plagijarizam. Tako osigurava samu novinarsku etiku integritet novinarskog sadržaja praćenjem radova i zakona za autorska prava.
Unatoč svega toga, bitno je napomenuti da umjetna inteligencija ne može zamjeniti novinarsku profesiju. AI može se samo iskoristiti kao alat za napredak i poboljšanje brzine rada. Novinari trebaju znati samo u svoju korist iskoristiti ove alate.
5 RAZLOGA ZAŠTO NOVINARI NE VOLE UMJETNU INTELIGENCIJU
Skupa s modernim vremenima, mnogi djelovi naših života se mijenjaju pod utjecajem novih tehnologija. Jedna od tih novih tehnologija je umjetna inteligencija odnosno AI. Svaki dan vidimo kako sve više utječe na različite sektore : od obrazovanja, medicine pa isto tako na profesiju novinarstva. Integracija AI-ja u novinarstvu pokrenula je val debati o tome hoće li dobro ili loše utjecati na profesiju. Mnogi novinari kritički gledaju i tumače AI. Većina se slaže u tome da narušava proces rada po sljedećim karakteristikama.
1. RIZIK O DEZINFORMACIJAMA
Nepravilna uporaba AI, posebno u generiranju lažnih vijesti ili manipulaciji informacijama, može povećati rizik od dezinformacija. Na početku trebao se prisjetiti da točnost različitih programa AI-ja ovisi o količini i vrsti informacija na kojima se temelje. Također sve AI generirano je zapravo generirano uz pomoć prijašnjih radova ljudi. Često te informacije su pristrane baš zbog pitanja Može li čovjek uopće biti ne pristran. Značenje ovoga jest sljedeće: ako podaci o obuci imaju pristranosti i netočnosti, krajnji produkt će ih također sadržavati. Također često AI kada pitan jednostavno navede izvor koji ne postoji što samo pokazuje nepouzdanost AI-ja.
2. GUBITAK RADNIH MJESTA
Automatizacija može dovesti do smanjenja potrebe za ljudskim radom, što može rezultirati gubitkom radnih mjesta u novinarstvu. Financije novina je veliki problem koji je došao s Internetom. Novinari se pokušavaju prilagoditi i s supskripcijama i reklamnim sadržajima. Dolaskom umjetne inteligencije dolazi do naizgled rješenja problema. Počinju se raditi cijele web stranice koje izbacuju sadržaj koji je automatski generiran i niske kvalitete. Velike kompanije pokušavaju skratiti svoj trošak tako da daju otkaze novinarima i uzimaju različite nepouzdane programe koje ne trebaju plaćati.
3. OVISNOST O TEHNOLOGIJI
Ovisnost o AI-ju u provođenju novinarskih radova može ozbiljno narušiti ključne temelje novinarske prakse i etike. Integracija AI-a može rezultirati smanjenjem ljudske intuicije, kritičkog razmišljanja i kontrole nad algoritmima. Umjetna inteligencija jednostavno ne uspijeva uhvatiti dubinu potrebnu za teme poput političkih ekspozea ili kratkih priča, jer joj nedostaju svi oblici emocionalne inteligencije i onoga što znači biti čovjek.
4.NISKOKVALITETNO NOVINARSTVO
Novinarstvo je uvijek bilo utemeljeno u cilju širenjem kvalitetnih istinitih informacija javnosti kako bi mogli dubinski razumjeti teme u svrhu javnog diskursa. Umjetna inteligencija oslanja se na prethodne radove i ne može napraviti sadržaj skladan ljudskoj sposobnosti kreativnosti i interpretacije. To rezultira suhoparnim ili nedorečenim izvještajima koja ujedno bojaju novinarstvo kao neadekvatno, neprofesionalno i nekvalitetno. Ljudska kreativnost i empatija ključne su za stvaranje dubokih i angažirajućih novinarskih priča, no danas se web stranice više gledaju na kvantitetu nego kvalitetu sadržaja.
5. NEDOSTATAK ODGOVORNOSTI
Pitanje koje se nameće zbog krivo prenesenih informacija putem AI-ja je Tko je odgovoran? Algoritmi koji stoje iza AI sustava kompleksni su i novinari nisu do kraja svjesni kako oni donose odluke. To može dovesti do nedostatka transparentnosti i etičke odgovornosti u novinarskom procesu, čime se smanjuje povjerenje javnosti u vjerodostojnost novinarskog sadržaja. Ni stručnjacima nije jasno kako dolazi do nekih zaključaka koje algoritam čini. To znači da uopće ne razumijemo kako se generiraju određene vijesti.
1. RIZIK O DEZINFORMACIJAMA
Nepravilna uporaba AI, posebno u generiranju lažnih vijesti ili manipulaciji informacijama, može povećati rizik od dezinformacija. Na početku trebao se prisjetiti da točnost različitih programa AI-ja ovisi o količini i vrsti informacija na kojima se temelje. Također sve AI generirano je zapravo generirano uz pomoć prijašnjih radova ljudi. Često te informacije su pristrane baš zbog pitanja Može li čovjek uopće biti ne pristran. Značenje ovoga jest sljedeće: ako podaci o obuci imaju pristranosti i netočnosti, krajnji produkt će ih također sadržavati. Također često AI kada pitan jednostavno navede izvor koji ne postoji što samo pokazuje nepouzdanost AI-ja.
2. GUBITAK RADNIH MJESTA
Automatizacija može dovesti do smanjenja potrebe za ljudskim radom, što može rezultirati gubitkom radnih mjesta u novinarstvu. Financije novina je veliki problem koji je došao s Internetom. Novinari se pokušavaju prilagoditi i s supskripcijama i reklamnim sadržajima. Dolaskom umjetne inteligencije dolazi do naizgled rješenja problema. Počinju se raditi cijele web stranice koje izbacuju sadržaj koji je automatski generiran i niske kvalitete. Velike kompanije pokušavaju skratiti svoj trošak tako da daju otkaze novinarima i uzimaju različite nepouzdane programe koje ne trebaju plaćati.
3. OVISNOST O TEHNOLOGIJI
Ovisnost o AI-ju u provođenju novinarskih radova može ozbiljno narušiti ključne temelje novinarske prakse i etike. Integracija AI-a može rezultirati smanjenjem ljudske intuicije, kritičkog razmišljanja i kontrole nad algoritmima. Umjetna inteligencija jednostavno ne uspijeva uhvatiti dubinu potrebnu za teme poput političkih ekspozea ili kratkih priča, jer joj nedostaju svi oblici emocionalne inteligencije i onoga što znači biti čovjek.
4.NISKOKVALITETNO NOVINARSTVO
Novinarstvo je uvijek bilo utemeljeno u cilju širenjem kvalitetnih istinitih informacija javnosti kako bi mogli dubinski razumjeti teme u svrhu javnog diskursa. Umjetna inteligencija oslanja se na prethodne radove i ne može napraviti sadržaj skladan ljudskoj sposobnosti kreativnosti i interpretacije. To rezultira suhoparnim ili nedorečenim izvještajima koja ujedno bojaju novinarstvo kao neadekvatno, neprofesionalno i nekvalitetno. Ljudska kreativnost i empatija ključne su za stvaranje dubokih i angažirajućih novinarskih priča, no danas se web stranice više gledaju na kvantitetu nego kvalitetu sadržaja.
5. NEDOSTATAK ODGOVORNOSTI
Pitanje koje se nameće zbog krivo prenesenih informacija putem AI-ja je Tko je odgovoran? Algoritmi koji stoje iza AI sustava kompleksni su i novinari nisu do kraja svjesni kako oni donose odluke. To može dovesti do nedostatka transparentnosti i etičke odgovornosti u novinarskom procesu, čime se smanjuje povjerenje javnosti u vjerodostojnost novinarskog sadržaja. Ni stručnjacima nije jasno kako dolazi do nekih zaključaka koje algoritam čini. To znači da uopće ne razumijemo kako se generiraju određene vijesti.
ZADATAK ZA UMJETNU INTELIGENCIJU:
Chat gpt-u je bilo zadano da napiše novinski članak do 500 riječi o krađi parfema u Areni s naslovom i podnaslovom.
ChatGPT je izmislio aktere u priči: očevidce Marko Petrović, Ana Jurić, policajca Nikola Milić. Uz cijelu izmišljenu priču, izmislio je i izjave. Ovo pokazuje jednu veliku prednost čovjeka nad ovakvim programima, a to je da ima konekcije, poznaje stvarne persone koje mu pomažu u izradi vjerodostojnog sadržaja.
Velika Krađa Parfema U Areni Šokirala Građane
Hapšenja i Intenzivna Istraga Nakon Drske Pljačke U Popularnom Tržnom Centru
Zagreb, 18. siječnja 2024. - Jučer poslijepodne, Arena, jedan od najpoznatijih trgovačkih centara u Zagrebu, postala je poprištem velike krađe parfema koja je izazvala šok među građanima. Pljačkaši su besprijekorno izveli svoj plan, ostavivši iza sebe prazne police i ogorčene zaposlenike.
Do pljačke je došlo oko 15 sati, kada su dva maskirana muškarca upala u luksuznu parfumeriju unutar Arene. Naoružani su bili prijetnjama, a njihova brza akcija ostavila je zaposlenike i kupce zapanjenima. Pljačkaši su ciljali isključivo na visokovrijedne parfeme, brzo su ih stavili u vreće i nestali prije nego što je osiguranje stiglo na lice mjesta.
U trenucima nakon pljačke, uprava Arene odmah je obavijestila lokalnu policiju koja je pokrenula intenzivnu istragu. Prema riječima glasnogovornika policije, Mateja Kovača, istražitelji su već prikupili tragove s mjesta događaja i pregledavaju nadzorne kamere kako bi identificirali počinitelje.
"Ovo je ozbiljan incident koji nećemo tolerirati. Policija ulaže sve napore kako bi identificirala i uhitila počinitelje te vratila ukradenu imovinu", izjavio je Kovač na konferenciji za medije.
U međuvremenu, uprava Arene surađuje s istražiteljima kako bi im pružila svu potrebnu pomoć. "Naša prva briga su naši zaposlenici i kupci. Radimo zajedno s policijom kako bismo osigurali da se ovakav događaj ne ponovi te kako bismo održali visoke standarde sigurnosti u našem trgovačkom centru", izjavio je Ivan Horvat, direktor Arene.
Građani su izrazili svoje nezadovoljstvo i zabrinutost zbog ovakvog događaja. Mnogi su istaknuli da se osjećaju nesigurno te pozvali vlasti da poduzmu mjere kako bi osigurale sigurnost u trgovačkim centrima.
Osim toga, očekuje se da će se pojačati mjere sigurnosti u svim trgovačkim centrima u gradu, a vlasnici trgovina razmatrat će dodatne korake kako bi zaštitili svoje poslovanje od budućih pljački. Policija poziva svjedoke da se jave s bilo kakvim informacijama koje bi mogle pomoći u identifikaciji počinitelja ili pronalasku ukradenih parfema.
Dok se istraga nastavlja, građani i dalje prate vijesti s nestrpljenjem, nadajući se brzom razrješenju ovog neugodnog incidenta koji je potresao njihovu lokalnu zajednicu.
Hapšenja i Intenzivna Istraga Nakon Drske Pljačke U Popularnom Tržnom Centru
Zagreb, 18. siječnja 2024. - Jučer poslijepodne, Arena, jedan od najpoznatijih trgovačkih centara u Zagrebu, postala je poprištem velike krađe parfema koja je izazvala šok među građanima. Pljačkaši su besprijekorno izveli svoj plan, ostavivši iza sebe prazne police i ogorčene zaposlenike.
Do pljačke je došlo oko 15 sati, kada su dva maskirana muškarca upala u luksuznu parfumeriju unutar Arene. Naoružani su bili prijetnjama, a njihova brza akcija ostavila je zaposlenike i kupce zapanjenima. Pljačkaši su ciljali isključivo na visokovrijedne parfeme, brzo su ih stavili u vreće i nestali prije nego što je osiguranje stiglo na lice mjesta.
U trenucima nakon pljačke, uprava Arene odmah je obavijestila lokalnu policiju koja je pokrenula intenzivnu istragu. Prema riječima glasnogovornika policije, Mateja Kovača, istražitelji su već prikupili tragove s mjesta događaja i pregledavaju nadzorne kamere kako bi identificirali počinitelje.
"Ovo je ozbiljan incident koji nećemo tolerirati. Policija ulaže sve napore kako bi identificirala i uhitila počinitelje te vratila ukradenu imovinu", izjavio je Kovač na konferenciji za medije.
U međuvremenu, uprava Arene surađuje s istražiteljima kako bi im pružila svu potrebnu pomoć. "Naša prva briga su naši zaposlenici i kupci. Radimo zajedno s policijom kako bismo osigurali da se ovakav događaj ne ponovi te kako bismo održali visoke standarde sigurnosti u našem trgovačkom centru", izjavio je Ivan Horvat, direktor Arene.
Građani su izrazili svoje nezadovoljstvo i zabrinutost zbog ovakvog događaja. Mnogi su istaknuli da se osjećaju nesigurno te pozvali vlasti da poduzmu mjere kako bi osigurale sigurnost u trgovačkim centrima.
Osim toga, očekuje se da će se pojačati mjere sigurnosti u svim trgovačkim centrima u gradu, a vlasnici trgovina razmatrat će dodatne korake kako bi zaštitili svoje poslovanje od budućih pljački. Policija poziva svjedoke da se jave s bilo kakvim informacijama koje bi mogle pomoći u identifikaciji počinitelja ili pronalasku ukradenih parfema.
Dok se istraga nastavlja, građani i dalje prate vijesti s nestrpljenjem, nadajući se brzom razrješenju ovog neugodnog incidenta koji je potresao njihovu lokalnu zajednicu.
To je eksperimentalan članak kojega je napisala umjetna inteligencija.
KAKO ĆE I KAKO NEĆE WIRED KORISTITI AI:
-neće objavljivati priče s tekstom generiranim pomoću umjetne inteligencije
-neće objavljivati ni tekst koji je uredio AI
-koristiti će AI da osmisli naslove
-pokušat će upotrijebit AI za stvaranje ideja za priče
-AI će služiti kao istraživački alat
-objavljivati će slike generirane s umjetnom inteligencijom ali pod određenim uvjetima
-neće objavljivati ni tekst koji je uredio AI
-koristiti će AI da osmisli naslove
-pokušat će upotrijebit AI za stvaranje ideja za priče
-AI će služiti kao istraživački alat
-objavljivati će slike generirane s umjetnom inteligencijom ali pod određenim uvjetima