UTJECAJ UMJETNE INTELIGENCIJE NA NOVINARSTVO

Umjetna inteligencija je donijela velike promjene u različite aspekte ljudskog djelovanja. Tehnologija svakim danom sve brže napreduje. Stuart Russell, stručnjak za AI govori kako se umjetna inteligencija može usporediti s atomskom bombom jer se ne zna kada će nadmašiti ljudsku inteligenciju. Stručnjaci se nadaju da će to biti za deset godina no tehnologija svakim danom sve više napreduje stoga bi se to moglo desiti i puno brže, no točan odgovor ne zna nitko. Umjetna inteligencija ima velik utjecaj na novinarstvo. Novinari brinu hoće li ostati bez posla, bez svoje struke? Katharina Schell, zamjenica glavnog urednika APA-e tvrdi kako umjetna inteligencija ne može zamijeniti novinarstvo jer ona ne služi da priča priče, već da olakša novinarima posao.
Umjetna inteligencija može novinarima pomoći u pretvaranju audiovizualnog u tekstualno. Na taj način, novinari bi imali više vremena za pisanje priča i odlaske na teren umjesto da gube vrijeme na poslove koje umjetna inteligencija može obaviti u nekoliko minuta. Florian Matschecko govori kako se umjetna inteligencija ne treba smatrati radnom snagom već alatom koji pomaže u bržem obavljanju posla i da umjetna inteligencija ne može utjecati na radna mjesta novinara. Umjetna inteligencija se u novinarstvu može gledati kao pomoć, a ne prijetnja. Neke redakcije su već najavile smanjenje broja zaposlenih zbog umjetne inteligencije koja će doći na njihovo mjesto.
Postavlja se pitanje hoće li novinari izgubiti svoje radno mjesto napretkom umjetne inteligencije?
Umjetna inteligencija može novinarima pomoći u pretvaranju audiovizualnog u tekstualno. Na taj način, novinari bi imali više vremena za pisanje priča i odlaske na teren umjesto da gube vrijeme na poslove koje umjetna inteligencija može obaviti u nekoliko minuta. Florian Matschecko govori kako se umjetna inteligencija ne treba smatrati radnom snagom već alatom koji pomaže u bržem obavljanju posla i da umjetna inteligencija ne može utjecati na radna mjesta novinara. Umjetna inteligencija se u novinarstvu može gledati kao pomoć, a ne prijetnja. Neke redakcije su već najavile smanjenje broja zaposlenih zbog umjetne inteligencije koja će doći na njihovo mjesto.
Postavlja se pitanje hoće li novinari izgubiti svoje radno mjesto napretkom umjetne inteligencije?
TKO JE NAPISAO VIJEST?
GLOBAL ILI UMJETNA INTELIGENCIJA?
U ovom malom eksperimentu prikazano je koliko Chatgpt koji je umjetna inteligencija može izmisliti informacije i tako prenijeti fake news javnosti. S ispitivanjem naših bližih kolega prikazuje se kako je teško raspoznati AI generiran sadržaj od autorskog.
U anketi ispitani su studenti novinarstva. Zaokruživali su tko je napisao ovu vijest, umjetna inteligencija ili Global.
Anketu je ispunilo osam studenata. Njih četvero smatra da je vijest napisala umjetna inteligencija, a ostalih četiri smatra da je vijest napisao Global.
Studenti su navodili razloge zbog kojih smatraju da je vijest napisao Global ili AI:
Druga vijest za koju su studenti također morali odrediti tko je napisao vijest, Global ili AI.
Od osam studenata njih četvero smatra da je vijest napisao Global, a ostalih četvero smatraju da je vijest napisala umjetna inteligencija.
Rezultati ankete pokazuju kako studenti ne mogu točno potvrditi tko je napisao vijest. Za istu vijest neki smatraju da su rečenice previše robotske, dok drugi smatraju da je vijest jako dobro napisana i da je roboti ne bi tako napisali. Mišljenja su različita ali dokazano je da studenti ne mogu točno prepoznati tko je napisao vijest.
Izidora Pongrac
Antonela Šamal
što kažu novinari o umjetnoj inteligenciji?
BORIS BECK O NEPOUZDANOM CHATGPT-U
Prof. dr. sc. Boris Beck govori kako smatra da umjetna inteligencija nije pouzdana, ne zna je li ona korisna ili beskorisna. Nikada se ne zna kada AI govori istinu jer je pouzdan samo 60%. Govori kako je probao napraviti ppt prezentaciju s pomoću umjetne inteligencije i pola prezentacije je bilo upotrebljivo, a pola je bacio. Budući da je poznavao temu o kojoj je radio prezentaciju znao je što očekuje.
Također, kada je chat gpt-u zadao temu za članak koji je trebao napisati nije ništa mogao iskoristiti jer je sve bilo prepisano i totalno neinventivno iako je sve bilo točno. Od chat gpt-a je tražio da mu nađe literaturu za određenu temu jer je smatrao da je to za AI lagan zadatak, no to mu je bilo najgore razočarenje, govori da je sve do jednog bilo izmišljeno.
O budućnosti novinarstva, Beck govori kako će s jedne strane bujati besplatni sadržaji puni reklama i klikbejta, relativno bezvrijedni, dok će s druge strane društvene mreže nuditi raznovrstan i trivijalan sadržaj prepun laži, s treće strane će postojati pouzdano i kvalitetno novinarstvo koje će se morati plaćati, vrijeme će pokazati koliko će koji od ta tri pristupa imati udio u tržištu.
Govori kako će AI s vremenom napredovati i proizvodit će lažni i izmišljeni sadržaj koji će se širiti, moći će se koristiti za shematizirane vijesti iz recimo, sporta, burze, vremenske prognoze.., u čemu će štedjeti ljudski rad. Moguće je da će u naprednijim verzijama pomagati kreativnosti, to jest uočavanju veza koje prije nisu bile primijećene, no svejedno, sve će to morati voditi ljudi.
Antonela Šamal
DOBRI I LOŠI PRIMJERI AI-ja s LJubišom pricom
Zamjenik glavnog urednika Ljubiša Prica također smatra da umjetna inteligencija neće zamijeniti novinare. Zajedno s novinarkom napravio je usporedbu teksta net.hr-a sa člankom napisanim ChatGPTom na temu upada Hrvatske u finale Eurovizije. Kroz analizu primjećujemo kako nije održivo pisati umjetnom inteligencijom.
Prvo uočavamo da ChatGPT ne zna niti prave informacije i preformulira postojeće. čak navodi krivi naziv njegove pjesme: plesni ritam umjesto Rim Tim Tagi Dim. Navodi i njegovu nepostojeću pobjedu. Naslov također nije neki koji bi privukao čitatelje. O tom Chatgpt nema algoritme da mu pomognu te stavlja generički naslov : Baby lasagna prolazi u finale. S količinom vijesti koje su na ovu temu ne bih se istaknuo i tako naštetio mediju da ne bude viđen.
„Net.hr pokušava kao i bilo koji drugi medij imati što više čitatelja i što više ljudi da se zadrži na člancima. Zbog toga uvijek pazimo na naslove da budu intrigantni poput Najboljih 10: Hrvatska ide u finale Eurosonga, Pogledajte nastupe finalista koje gledamo u subotu.“ govori Ljubiša Prica.
Net.hr pokušava dati pozadinu od cijelog događaja dok Chatgpt pokušava se fokusirati na karijeru Baby lasagne. Također koristi puno fraza da nadopuni tekst: Baby lasagna nije samo glazbenik on je simbol novog doba u glazbenoj industriji. Net.hr ne dopušta korištenje chat-gpta u bilo koje svrhe jer smatra da nije dovoljno razvijeno i da možda jednog dana pomogne u repetitivnim poslovima, no sad nije dostignulo kvalitetu za korištenje zaključuje Prica.
Prica zatim pokazuje dva primjera korištenja AI-ja od RTL-a.
Prvo uočavamo da ChatGPT ne zna niti prave informacije i preformulira postojeće. čak navodi krivi naziv njegove pjesme: plesni ritam umjesto Rim Tim Tagi Dim. Navodi i njegovu nepostojeću pobjedu. Naslov također nije neki koji bi privukao čitatelje. O tom Chatgpt nema algoritme da mu pomognu te stavlja generički naslov : Baby lasagna prolazi u finale. S količinom vijesti koje su na ovu temu ne bih se istaknuo i tako naštetio mediju da ne bude viđen.
„Net.hr pokušava kao i bilo koji drugi medij imati što više čitatelja i što više ljudi da se zadrži na člancima. Zbog toga uvijek pazimo na naslove da budu intrigantni poput Najboljih 10: Hrvatska ide u finale Eurosonga, Pogledajte nastupe finalista koje gledamo u subotu.“ govori Ljubiša Prica.
Net.hr pokušava dati pozadinu od cijelog događaja dok Chatgpt pokušava se fokusirati na karijeru Baby lasagne. Također koristi puno fraza da nadopuni tekst: Baby lasagna nije samo glazbenik on je simbol novog doba u glazbenoj industriji. Net.hr ne dopušta korištenje chat-gpta u bilo koje svrhe jer smatra da nije dovoljno razvijeno i da možda jednog dana pomogne u repetitivnim poslovima, no sad nije dostignulo kvalitetu za korištenje zaključuje Prica.
Prica zatim pokazuje dva primjera korištenja AI-ja od RTL-a.
U prvom videu kojeg su morali maknuti sa interneta su generirali njihove glasove s kojima pozivaju ljude da ulože novce u nešto. „Puno ljudi je ovo povjerovalo i pisalo RTLu i mislim da je još veći gaf bio da bi zaozbiljno naštetio našoj vjerodostojnosti“ nadodaje. Mlađa publika znala je da je riječ o umjetnoj inteligenciji, a stariji zbog toga jer nisu još dovoljno upoznati s njom i nisu se dovoljno susretali s njom povjerovali su jer smatraju medij RTL vjerodostojnim.
Jedan dobar primjer korištenja umjetne inteligencije u dobre svrhe je nedavno korištenje umjetne inteligencije za 20 godišnjicu RTLa u kojem su napravili mlađe verzije voditelja koje pokazuju kako si pričali i izgledali prije 20 godina. „Ovim primjerom može se vidjeti da nije sve loše da dolazi s umjetnom inteligencijom. Treba se znati iskoristiti i može biti veliki plus u našoj profesiji“ govori Prica.
Jedan dobar primjer korištenja umjetne inteligencije u dobre svrhe je nedavno korištenje umjetne inteligencije za 20 godišnjicu RTLa u kojem su napravili mlađe verzije voditelja koje pokazuju kako si pričali i izgledali prije 20 godina. „Ovim primjerom može se vidjeti da nije sve loše da dolazi s umjetnom inteligencijom. Treba se znati iskoristiti i može biti veliki plus u našoj profesiji“ govori Prica.
BUDUĆNOST NOVINARSTVA I MEDIJSKIH ZAKONA S ROBERTOM TOMLJENOVIĆEM
Robert Tomljenović potpredsjednik je Vijeća za elektroničke medije i zamjenik ravnatelja Agencije za elektroničke medije, regulatornog tijela za elektroničke medije u Hrvatskoj. Između ostalog, odgovoran je za projekte vezane uz medijsku pismenost. On smatra kako je potrebno nekoliko pomaka koji nadolaze s evolucijom AI-ja koja će transformirati medije i natjerati novinare na prilagodbu:
1. ZAKON ZA UPOZORENJA AI GENERIRANOG SADRŽAJA
Prvi korak bio bi konkretan zakon u kojem svaki članak bih trebao biti jasno naglašen da je napravljen uz pomoć AI-ja. Bilo riječi o automatski izgeneriranom ili korištenjem AI-ja kao pomoć u skraćivanju informacija, analizi podataka i slično. Takav zakon trenutno ne postoji, što je veliki problem jer nema konkretnih posljedica. Jedino kako redakcije mogu regulirati ovaj sadržaj je samoregulacijom. „Ako znaš da ćeš imati konkretne sankcije nećeš nešto raditi“ nadodaje Tomljenović. Hrvatska je zemlja koja prati zapadne trendove. Robert smatra da Hrvatska će krenuti s postavljanjem zakona poslije pojave zakona drugdje. “Hrvatska neće prva okrenuti list i usvojiti takav zakon. Mi kao i ostale države Europe pratimo divlji zapad“ objašnjava Tomljenović. Smatra da Hrvatska ne treba još zakon jer nije korištenje AI normalizirano. Robert nadodaje kako „U hrvatskim medijima ne koristi se AI toliko često. Za sad su rijetki slučajevi gdje je osoba dobila otkaz zbog korištenja chatgptja ali postaju sve češće opomene.“
2. NEDOVOLJNI I RAZLIČITI KODEKSI
Jedina vrsta regulacije trenutno su različiti redakcijski kodeksi. Ovakva samoregulacija temelji se na unutarnjem porivu praćenja moralnih pravila pa tako i pravila ne korištenja AI-ja. Na urednicima je također da provjeravaju sadržaje i kontroliraju ponašanje novinara no često im nešto može promaći iz ruku: poput AI-ja koji može biti korišten na različite oblike. „Mislim da korištenje umjetne inteligencije za analizu algoritma je nešto pozitivno što mediji mogu napraviti. Analizom traženih tema mogu pojedincu davati personalizirani sadržaj“ objašnjava Tomljenović.
3. EDUCIRANJE O MEDIJIMA I O UMJETNOJ INTELIGENCIJI
„Javnost se treba educirati o korištenju i uočavanju umjetne inteligencije.“ započinje Tomljenović. Između ostalog Robert Tomljenović odgovoran je za projekte vezane uz medijsku pismenost (npr. web portal www.medijskapismenost.hr i projekt Dani medijske
pismenosti). Kroz svoje karijeru pokazuje da medijska pismenost je vrlo bitna u bilo kojem aspektu odnosa javnosti i medija, pa je tako povezana i s umjetnom inteligencijom. „Novinari trebaju znati koristiti medije da bi mogli koristiti AI u svojim člancima, a korisnici trebaju imati kritičko mišljenje prema medijima kako bi mogli prepoznati AI.“ objašnjava Tomljenović
4. PRIJETNJA PROFESIJI
Novinarstvo je profesija koja seže duboko u povijest i biti će uvijek potrebna za informiranje javnosti. Tomljenović napominje da smatra da rastom utjecaja AI-ja mnogo profesija doživjeti će preporod odnosno da će „AI natjerati novinare i redakcije da funkcioniraju drukčije nego danas.“ Nadodaje da „ljudi će tražiti čovjekov dodir pogotovo nakon zakona gdje će se morati pokazati tko je autor priča.“ Nešto što ne vidi da će se uskoro promijeniti je potrebna ljudska provjera. Uvijek će biti potrebna promjena u medijima i prilagodba ali također će biti potrebna provjera. „Umjetna inteligencija barem sad u tome nije razvijena i smatram da neće bit još dugo. To je još jedan razlog zašto novinarska profesija nije zamjenjiva“ zaključuje Robert Tomljenović.
Hrvatski mediji još nisu počeli iskorištavati umjetnu inteligenciju. U bliskoj budućnosti Hrvatski novinari morati će se prilagoditi i početi se educirati o programima umjetne inteligencije. Novinarstvo nije profesorija prošlosti, ali morati će se prilagoditi.
MEDIJ napravljen UMJETNom INTELIGENCIJom- CHANNEL A1 NEWS
Channel A1 news kanal je koji je pokrenut umjetnom inteligencijom. Dobio je medijsku pažnju kada je izplivao video od 22 minute u kojem razni uglađeni voditelji vijesti stoje ispred kamere i prikazuju dnevne vijesti u videu objavljenom na društvenim mrežama, ali nijedan od njih nije pravi.
Channel A1 News sa sjedištem u Los Angelesu je start-up koji su stvorili poduzetnici Adam Mosam i Scott Zabielski, koji planiraju u budućnosti objaviti vijesti generirane umjetnom inteligencijom na streaming TV kanalu. "Činilo se da postoji vrlo zanimljiva prilika da se poboljša korisničko iskustvo vijesti", kaže Mosam, korištenjem umjetne inteligencije za prilagođavanje sadržaja pojedincima.
AI tehnologija također može pomoći u prevođenju scenarija i intervjua s jednog jezika na drugi. U Kuvajtu, AI osoba pod imenom Fedha prošla je kroz naslove za Kuwait News. Hermes je tu vijest predstavio u svibnju 2023. za grčku državnu radioteleviziju ERT. Južnokorejski emiter SBS predao je dužnosti predstavljanja vijesti Zae-Inu, deepfakeu generiranom umjetnom inteligencijom, na pet mjeseci ove godine. Ima ih i u Indiji i na Tajvanu : sve ih je stvorila umjetna inteligencija.
„ Ne radimo ovo jer mislimo da robot radi bolje od čovjeka „ ipak izjavljuje Adam Mosam javnosti nakon skoka popularnosti AI-ja u novinarstvu.
Mosam tvrdi da je prvi kanal vijesti na svijetu koji je u potpunosti generirao umjetna inteligencija, no konstantno dobiva pitanje: je li moguće potpuno ukloniti čovjeka iz petlje?
Trenutno Channel 1 ima desetak osoblja koji rade na provjeravanju tv tekstova generiranih umjetnom inteligencijom. AI također prati algoritme i odabire priče koje bi trebale biti pokrivene. Mosam kaže da postoji proces od 13 koraka kroz koji prolaze za svaku priču prije emitiranja kako bi se osiguralo da neki problemi oko generativne umjetne inteligencije ne dospiju u eter.
Tu on govori da ljudska provjera nije zamjenjiva. Sposobnost pronalaženja događaja vrijednih vijesti i izvještavanja o njima još je jedan element s kojim se umjetna inteligencija može boriti objašnjava Mosam. Testna epizoda Channela 1 uvelike se oslanjala na otkrivene priče i snimke koje su snimili ljudski novinari.
Mosan vjeruje da postoje neki elementi procesa izvješćivanja koje AI može izvesti, ali drugi ne mogu. "Nikada nećete moći učinkovito prikupljati obavještajne podatke od osobe do osobe i intervjuirati osobu do osobe", kaže on. "Ali mogao bih upravljati dronom i analizirati što gledam." Prikupljanje vijesti isključivo putem umjetne inteligencije, bez uključenja ljudi, nije u trenutnom setu planova Kanala 1.
Nakon svega možemo zaključiti da čak kad je medij generiran umjetnom inteligrncijom ne može potpuno biti ostavljen u „robotske ruke“, pogotovo kad je riječ o vizualnom dijelu medija. Ljudska provjera i profesionalnost razlog je zašto takvi mediji još uvijek i postoje.
Antonela Šamal
AI tehnologija također može pomoći u prevođenju scenarija i intervjua s jednog jezika na drugi. U Kuvajtu, AI osoba pod imenom Fedha prošla je kroz naslove za Kuwait News. Hermes je tu vijest predstavio u svibnju 2023. za grčku državnu radioteleviziju ERT. Južnokorejski emiter SBS predao je dužnosti predstavljanja vijesti Zae-Inu, deepfakeu generiranom umjetnom inteligencijom, na pet mjeseci ove godine. Ima ih i u Indiji i na Tajvanu : sve ih je stvorila umjetna inteligencija.
„ Ne radimo ovo jer mislimo da robot radi bolje od čovjeka „ ipak izjavljuje Adam Mosam javnosti nakon skoka popularnosti AI-ja u novinarstvu.
Mosam tvrdi da je prvi kanal vijesti na svijetu koji je u potpunosti generirao umjetna inteligencija, no konstantno dobiva pitanje: je li moguće potpuno ukloniti čovjeka iz petlje?
Trenutno Channel 1 ima desetak osoblja koji rade na provjeravanju tv tekstova generiranih umjetnom inteligencijom. AI također prati algoritme i odabire priče koje bi trebale biti pokrivene. Mosam kaže da postoji proces od 13 koraka kroz koji prolaze za svaku priču prije emitiranja kako bi se osiguralo da neki problemi oko generativne umjetne inteligencije ne dospiju u eter.
Tu on govori da ljudska provjera nije zamjenjiva. Sposobnost pronalaženja događaja vrijednih vijesti i izvještavanja o njima još je jedan element s kojim se umjetna inteligencija može boriti objašnjava Mosam. Testna epizoda Channela 1 uvelike se oslanjala na otkrivene priče i snimke koje su snimili ljudski novinari.
Mosan vjeruje da postoje neki elementi procesa izvješćivanja koje AI može izvesti, ali drugi ne mogu. "Nikada nećete moći učinkovito prikupljati obavještajne podatke od osobe do osobe i intervjuirati osobu do osobe", kaže on. "Ali mogao bih upravljati dronom i analizirati što gledam." Prikupljanje vijesti isključivo putem umjetne inteligencije, bez uključenja ljudi, nije u trenutnom setu planova Kanala 1.
Nakon svega možemo zaključiti da čak kad je medij generiran umjetnom inteligrncijom ne može potpuno biti ostavljen u „robotske ruke“, pogotovo kad je riječ o vizualnom dijelu medija. Ljudska provjera i profesionalnost razlog je zašto takvi mediji još uvijek i postoje.
Antonela Šamal
odnos MEDIJA I PUBLIKE
Povjerenje u izvjestitelje palo je na najnižu razinu svih vremena, prema istraživanju tvrtke za ispitivanje javnog mnijenja Ipsos, samo 42% ljudi u Ujedinjenom Kraljevstvu vjeruje čitateljima televizijskih vijesti, što je pad od 16 postotnih bodova u godini dana. Skepticizam oko voditelja vijesti kao neovisnih arbitara istine neobičan je moderni fenomen, pri čemu mnogi odlučuju svoje vijesti dobivati od pojedinačnih kreatora ili utjecajnih osoba.
Te zvijezde društvenih medija iskorištavaju vezu sa svojom publikom koja se naziva parasocijalni utjecaj. Prvi put skovani 1950-ih od strane akademika sa Sveučilišta u Chicagu, parasocijalni odnosi definirani su kao uvjerenje koje su imali gledatelji noćnih informativnih programa tog vremena da voditelj iza deska razgovara kroz kameru izravno s njima. Voditelji vijesti postali su više od novinara koji vam govore vijesti; bili su prijatelji, dobrodošli u vaše dnevne sobe iz noći u noć.
Utjecaji na društvenim mrežama prihvatili su taj isti format izravno u kameru i percipirali osobnu povezanost s velikim uspjehom. Zanimljivo je kako je oznaka 'parasocijalno' evoluirala od opisa afiniteta koji bi pojedinci mogli osjećati prema udaljenim voditeljima vijesti u nešto mnogo šire.
Nic Newman je novinar koji je oblikovao BBC-jeve internetske usluge tijekom više od desetljeća. Bio je gostujući suradnik na Reutersovom institutu za proučavanje novinarstva. U svojem predavanju govori da ideja da novinari ne čitaju vijesti nije toliko neobična, čak i ako ideja da su računalno generirane jest. "Kad sam se počeo baviti novinarstvom, imali ste glumce koji su čitali vijesti", kaže Nic Newman. "Ljudima je to nekako odgovaralo." Newman vidi korist AI-ja ali samo za kratke vijesti, no nije siguran da će gledatelji prigrliti parasocijalni odnos s voditeljem umjetnom inteligencijom.
Antonela Šamal
Te zvijezde društvenih medija iskorištavaju vezu sa svojom publikom koja se naziva parasocijalni utjecaj. Prvi put skovani 1950-ih od strane akademika sa Sveučilišta u Chicagu, parasocijalni odnosi definirani su kao uvjerenje koje su imali gledatelji noćnih informativnih programa tog vremena da voditelj iza deska razgovara kroz kameru izravno s njima. Voditelji vijesti postali su više od novinara koji vam govore vijesti; bili su prijatelji, dobrodošli u vaše dnevne sobe iz noći u noć.
Utjecaji na društvenim mrežama prihvatili su taj isti format izravno u kameru i percipirali osobnu povezanost s velikim uspjehom. Zanimljivo je kako je oznaka 'parasocijalno' evoluirala od opisa afiniteta koji bi pojedinci mogli osjećati prema udaljenim voditeljima vijesti u nešto mnogo šire.
Nic Newman je novinar koji je oblikovao BBC-jeve internetske usluge tijekom više od desetljeća. Bio je gostujući suradnik na Reutersovom institutu za proučavanje novinarstva. U svojem predavanju govori da ideja da novinari ne čitaju vijesti nije toliko neobična, čak i ako ideja da su računalno generirane jest. "Kad sam se počeo baviti novinarstvom, imali ste glumce koji su čitali vijesti", kaže Nic Newman. "Ljudima je to nekako odgovaralo." Newman vidi korist AI-ja ali samo za kratke vijesti, no nije siguran da će gledatelji prigrliti parasocijalni odnos s voditeljem umjetnom inteligencijom.
Antonela Šamal
KAKO RADITI S UMJETNOM INTELIGENCIJOM?
PARIŠKA POVELJA
Pariška povelja o umjetnoj inteligenciji je izdana kako bi definirala etiku i načela koja će novinari, redakcije i medijske kuće diljem svijeta moći usvojiti i primijeniti u svom radu s umjetnom inteligencijom. Osmislila ju je komisija koju su inicirali Reporteri bez granica (RFS).
Povelja se sastoji od deset točaka. Prva točka govori kako korištenje i razvoj AI sustava u novinarstvu mora podržati temeljne vrijednosti novinarske etike, uključujući istinitost i točnost, poštenje, nepristranost, neovisnost, nepovređivanje, nediskriminacija, odgovornost, poštivanje privatnosti i povjerljivosti izvora. Druga točka govori kako upotreba sustava umjetne inteligencije bi trebala biti promišljena i dobro informirana odluka koju donose ljudi. Urednički timovi moraju jasno definirati ciljeve, opseg i uvjete korištenja za svaki AI sustav. Treća točka govori kako sustavi umjetne inteligencije koje koriste mediji i novinari trebali bi proći neovisnu, sveobuhvatnu i temeljitu evaluacija koja uključuje grupe za podršku novinarstvu. Četvrta točka govori kako medijske kuće preuzimaju uredničku odgovornost, pa tako i u njihovu upotrebu AI u prikupljanju, obradi ili širenju informacija. Oni su odgovorni i odgovaraju za svaki komad sadržaja koji objavljuju. Peta točka govori kako svaka uporaba umjetne inteligencije koja ima značajan utjecaj na proizvodnja ili distribucija novinarskog sadržaja trebala bi biti jasno objavljeni i priopćeni svima koji primaju informacija uz relevantan sadržaj. Šesta točka govori kako bi medijske kuće trebale, kako god je to moguće koristiti najsuvremenije alate koji jamče autentičnost i porijeklo objavljeni sadržaj, pružajući pouzdane pojedinosti o njegovom podrijetlu i sve naknadne promjene koje je možda pretrpio. Svaki sadržaj koji ne zadovoljava ove standarde autentičnosti treba smatrati potencijalno obmanjujućim i treba proći temeljitu provjeru. Sedma točka govori da novinari i medijske kuće nastoje osigurati jasan i pouzdanu razliku između sadržaja izvedenog iz fizičko snimanje stvarnog svijeta (kao što su fotografije, te audio i video zapisi) i ono što nastaje ili značajno izmijenjen korištenjem AI sustava. Osma točka govori da u medijskim kućama, dizajn i korištenje AI sustava za automatska personalizacija i preporuka sadržaja treba voditi novinarskom etikom. Deveta točka govori da kao bitni čuvari prava na informaciju, novinari, medijske kuće i grupe za potporu novinarima trebale bi igrati aktivnu ulogu upravljanju sustavima umjetne inteligencije. Deseta točka govori da vlasnici AI sustava također su dužni voditi transparentnu i detaljnu evidenciju novinara sadržaj koji se koristi za obuku i napajanje njihovih sustava. Nositelji prava moraju promijeniti namjenu svog sadržaja sustavima umjetne inteligencije uvjetovano poštovanjem integriteta informacije i temeljna načela novinarstva etika. Izidora Pongrac |
Ne postoji pisano pravilo za korištenje umjetne inteligencije u novinarstvu, ali novinari ne žele koristiti umjetnu inteligenciju jer im je važnija kvaliteta od kvantitete.
Ovo je eksperimentalan članak kojega je napisala umjetna inteligencija.
Izidora Pongrac
Izidora Pongrac
zaključak
Umjetna inteligencija je svojim napretkom donijela promijene u novinarstvo. Transkripcija intervjua, analiza podataka, generiranje izvještaja sve su to zadaci koje umjetna inteligencija može napraviti puno brže od novinara. Tako, novinar ima više vremena za pisanje priče, odlaske na teren...Novinari zbog umjetne inteligencije počinju gubiti posao jer se umjetna inteligencija smatra kao zamjena novinaru umjesto kao pomoćni alat novinaru. Također, loša strana umjetne inteligencije su dezinformacije, posebno kada se radi o manipuliranju informacijama.
Problem je što neki ne prepoznaju lažne informacije već povjeruju u njih i šire ih dalje. Umjetna inteligencija je kao dvosjekli mač, s jedne strane pomaže novinarima i olakšava im posao dok s druge strane uništava novinarstvo. Širi dezinformacije, zamjenjuje novinare na radnom mjestu. Koliko god umjetna inteligencija brzo prikupljala podatke, vršila transkripcije, za sada ne može ispričati priču kao što je ispriča čovjek. Budući da napreduje sve brže i brže, novinari su zabrinuti za svoja radna mjesta i za budućnost novinarstva. Novinarstvo se stoga mora pridržavati Pariške povelje i pronaći rješenje kako da koriste umjetnu inteligenciju, a da pritom nikome ne naštete.
Problem je što neki ne prepoznaju lažne informacije već povjeruju u njih i šire ih dalje. Umjetna inteligencija je kao dvosjekli mač, s jedne strane pomaže novinarima i olakšava im posao dok s druge strane uništava novinarstvo. Širi dezinformacije, zamjenjuje novinare na radnom mjestu. Koliko god umjetna inteligencija brzo prikupljala podatke, vršila transkripcije, za sada ne može ispričati priču kao što je ispriča čovjek. Budući da napreduje sve brže i brže, novinari su zabrinuti za svoja radna mjesta i za budućnost novinarstva. Novinarstvo se stoga mora pridržavati Pariške povelje i pronaći rješenje kako da koriste umjetnu inteligenciju, a da pritom nikome ne naštete.
Izidora Pongrac