Socijalni kapital, često zanemaren aspekt društva, jedan je od ključnih čimbenika u oblikovanju zajednica i pojedinaca. U današnjem brzom i tehnološki naprednom svijetu, gdje se često naglašava individualnost, razvoj socijalnog kapitala postaje važan čimbenik koji pridonosi održivosti i prosperitetu društva. Ali što točno znači socijalni kapital?
Grafika: Marko Šupica
U grafici iznad naveli smo nekoliko definicija socijalnog kapitala, koje su dali svjetski poznati sociolozi i politolozi, čiji se akademski radovi u velikoj mjeri dotiču socijalnog kapitala. Socijalni kapital, dakle, odnosi se na mreže društvenih veza, povjerenje i reciprocitet koji postoje unutar zajednica i među pojedincima. Istraživanja pokazuju da su zajednice s visokim socijalnim kapitalom sklonije rješavanju problema, brže se prilagođavaju promjenama i ostvaruju veći stupanj zadovoljstva životom. Na primjer, male zajednice gdje se ljudi međusobno poznaju i surađuju često su otpornije na stres i krize.
Jedan od ključnih elemenata socijalnog kapitala predstavlja povjerenje. Kada ljudi vjeruju jedni drugima, lakše surađuju, dijele resurse i podržavaju zajedničke ciljeve. Povezanost među pojedincima stvara osjećaj pripadnosti i odgovornosti prema zajednici, što rezultira jačim društvenim vezama i boljim ishodima na različitim područjima života. U grafici dolje prikazano je nekoliko glavnih sastavnica sociokulturnog kapitala, prema knjizi Sociokulturni kapital i gospodarska tranzicija, autora Aleksandra Štulhofera i Ivana Rimca.
Jedan od ključnih elemenata socijalnog kapitala predstavlja povjerenje. Kada ljudi vjeruju jedni drugima, lakše surađuju, dijele resurse i podržavaju zajedničke ciljeve. Povezanost među pojedincima stvara osjećaj pripadnosti i odgovornosti prema zajednici, što rezultira jačim društvenim vezama i boljim ishodima na različitim područjima života. U grafici dolje prikazano je nekoliko glavnih sastavnica sociokulturnog kapitala, prema knjizi Sociokulturni kapital i gospodarska tranzicija, autora Aleksandra Štulhofera i Ivana Rimca.
K by Lucija Zelić
Autor: Lucija Zelić
Komponenta povjerenja
Povjerenje je ključna komponenta socijalnog kapitala, koja čini temelj za međuljudske odnose, suradnju i uspjeh zajednica. Razumijevanje komponenti povjerenja pomaže u jačanju socijalnog kapitala i stvaranju održivih društava.
Postoji više stavaka koje čine i održavaju povjerenje unutar socijalnog kapitala, a mi ćemo navesti neke od njih:
1. Međusobno poštovanje kao osnova povjerenja:
Povjerenje u socijalnom kapitalu često počiva na međusobnom poštovanju između pojedinaca. Kada ljudi osjećaju da su cijenjeni i poštovani, stvaraju se temelji za izgradnju dubljih i stabilnijih odnosa. Međusobno poštovanje potiče otvorenost, dijalog i spremnost za suradnju, ključne elemente za održavanje pozitivne društvene dinamike.
2. Dosljednost u ponašanju kao graditelj povjerenja: Dosljednost u ponašanju pojedinaca i institucija ključna je komponenta povjerenja unutar socijalnog kapitala. Kada se ljudi mogu pouzdati u dosljednost u postupcima i obećanjima drugih, stvara se osjećaj stabilnosti i predvidljivosti. Ova dosljednost jača socijalni kapital pridonoseći osjećaju sigurnosti i smanjujući nesigurnost u međuljudskim odnosima.
3. Transparentnost kao graditelj povjerenja u institucijama: Transparentnost u djelovanju institucija igra ključnu ulogu u izgradnji povjerenja u socijalnom kapitalu. Kada su informacije jasne, pristupačne i istinite, pojedinci se osjećaju informirano i sudjeluju u društvenim procesima. Transparentnost pridonosi smanjenju sumnji i stvaranju povjerenja u institucije koje djeluju u interesu zajednice.
4. Podrška međusobnoj suradnji kao rezultat povjerenja: Povjerenje unutar socijalnog kapitala potiče međusobnu suradnju između pojedinaca i skupina. Kada ljudi vjeruju jedni drugima, lakše je surađivati, dijeliti resurse i rješavati zajedničke probleme. Ova međusobna podrška jača društvene veze i doprinosi izgradnji kapaciteta zajednice za rješavanje izazova.
5. Inkluzivnost kao temelj za raznoliko povjerenje: Socijalni kapital postaje snažniji kada je povjerenje inkluzivno i obuhvaća različite skupine u društvu. Inkluzivnost potiče raznolikost perspektiva i iskustava, čime se obogaćuje socijalni kapital. Kada se ljudi osjećaju prihvaćeni unutar zajednice, povjerenje raste, a socijalni kapital postaje otporniji na konflikte i podstiče održivu zajednicu.
Postoji više stavaka koje čine i održavaju povjerenje unutar socijalnog kapitala, a mi ćemo navesti neke od njih:
1. Međusobno poštovanje kao osnova povjerenja:
Povjerenje u socijalnom kapitalu često počiva na međusobnom poštovanju između pojedinaca. Kada ljudi osjećaju da su cijenjeni i poštovani, stvaraju se temelji za izgradnju dubljih i stabilnijih odnosa. Međusobno poštovanje potiče otvorenost, dijalog i spremnost za suradnju, ključne elemente za održavanje pozitivne društvene dinamike.
2. Dosljednost u ponašanju kao graditelj povjerenja: Dosljednost u ponašanju pojedinaca i institucija ključna je komponenta povjerenja unutar socijalnog kapitala. Kada se ljudi mogu pouzdati u dosljednost u postupcima i obećanjima drugih, stvara se osjećaj stabilnosti i predvidljivosti. Ova dosljednost jača socijalni kapital pridonoseći osjećaju sigurnosti i smanjujući nesigurnost u međuljudskim odnosima.
3. Transparentnost kao graditelj povjerenja u institucijama: Transparentnost u djelovanju institucija igra ključnu ulogu u izgradnji povjerenja u socijalnom kapitalu. Kada su informacije jasne, pristupačne i istinite, pojedinci se osjećaju informirano i sudjeluju u društvenim procesima. Transparentnost pridonosi smanjenju sumnji i stvaranju povjerenja u institucije koje djeluju u interesu zajednice.
4. Podrška međusobnoj suradnji kao rezultat povjerenja: Povjerenje unutar socijalnog kapitala potiče međusobnu suradnju između pojedinaca i skupina. Kada ljudi vjeruju jedni drugima, lakše je surađivati, dijeliti resurse i rješavati zajedničke probleme. Ova međusobna podrška jača društvene veze i doprinosi izgradnji kapaciteta zajednice za rješavanje izazova.
5. Inkluzivnost kao temelj za raznoliko povjerenje: Socijalni kapital postaje snažniji kada je povjerenje inkluzivno i obuhvaća različite skupine u društvu. Inkluzivnost potiče raznolikost perspektiva i iskustava, čime se obogaćuje socijalni kapital. Kada se ljudi osjećaju prihvaćeni unutar zajednice, povjerenje raste, a socijalni kapital postaje otporniji na konflikte i podstiče održivu zajednicu.
Autor: Lucija Zelić
SOCIJALNI KAPITAL U KONTEKSTU HRVATSKE
Socijalni kapital u Hrvatskoj igra ključnu ulogu u oblikovanju društvenih dinamika. Unatoč turbulentnoj povijesti, zajednice održavaju snažne društvene veze koje su ključne za opstanak i prosperitet. Tradicionalna gostoljubivost, obiteljski duh te jak osjećaj pripadnosti zajednici čine temelje socijalnog kapitala naše države. Međutim, tranzicija prema modernom društvu i urbanizacija donijeli su i još uvijek donose izazove, čija je česta posljedica gubitak mnogih tradicionalnih vrijednosti.
Autor: Lucija Zelić
Važnost obnove i jačanja socijalnog kapitala postaje očita u izazovima suvremenog društva. Jedan od takvih izazova je definitivno i migrantska kriza u Hrvatskoj, koja proizlazi iz globalne migracijske situacije. Hrvatska, kao tranzitna zemlja na Balkanskoj ruti, suočava se s porastom dolaska izbjeglica i migranata, koji najčešće bježe iz ratom pogođenih područja Bliskog istoka i Azije. Ovaj kontinuirani priljev postavlja velike izazove za državu, pogotovo s obzirom na ograničene resurse i infrastrukturne kapacitete.
Referirajući se na članak profesora Kristijana Kotarskog, Multikulturalizam vs. asimilacija u zapadnim liberalnim društvima, postoji tzv. nemoguće trojstvo imigracijske politike. Drugim riječima, bilokoja država ne može niti u jednom trenutku svog postojanja istovremeno kombinirati:
a) zadržavanje socijalne države (s visokom razinom socijalnog kapitala)
b) multikulturalizam (koji raste proporcionalno s porastom broja useljenika koji pripadaju različitoj kulturi)
c) omogućavanje daljnjeg useljavanja (zbog apsorbcijskih kapaciteta države)
Broj useljenih u svakoj pojedinoj hrvatskoj županiji, tijekom 2021. godine
Autor karte: Marko Šupica
Gornja grafika prikazuje nam broj useljenika u svakoj županiji Republike Hrvatske u razdoblju od siječnja do prosinca 2021. godine (tamnije nijanse - više useljenih, svjetlije nijanse - manje useljenih). Trend masovnog useljavanja, koji zadnjih godina u pojedinim županijama čak premašuje broj iseljenih, uvelike mijenja demografsku sliku hrvatskog naroda, a osim već spomenutih apsorbtivnih kapaciteta, utječe i na socijalni kapital naše zemlje. Raslojavanje socijalnog kapitala u Hrvatskoj postaje sve očitije u kontekstu društvenih, ekonomskih i političkih promjena. Duboko ukorijenjeni faktori, poput ekonomske nejednakosti, političke polarizacije i demografskih izazova, doprinose stvaranju jaza između različitih društvenih slojeva.
Osim ekonomske dimenzije, raslojavanje socijalnog kapitala manifestira se i u sferi društvenih odnosa. Tradicionalne zajednice su pod pritiskom modernizacije i urbanizacije, što često rezultira gubitkom tradicionalnih vrijednosti i zajedničkih oblika povezanosti. Postojanje podjele između različitih socijalnih skupina može ograničiti međusobno povjerenje i suradnju, ključne elemente socijalnog kapitala, čime se dalje produbljuju postojeće društvene podjele.
Osim ekonomske dimenzije, raslojavanje socijalnog kapitala manifestira se i u sferi društvenih odnosa. Tradicionalne zajednice su pod pritiskom modernizacije i urbanizacije, što često rezultira gubitkom tradicionalnih vrijednosti i zajedničkih oblika povezanosti. Postojanje podjele između različitih socijalnih skupina može ograničiti međusobno povjerenje i suradnju, ključne elemente socijalnog kapitala, čime se dalje produbljuju postojeće društvene podjele.
Imigranti u hrvatskoj by Marko Šupica
Autor slideshowa: Marko Šupica
VOX POPULI - REZULTATI ANKETE
U tjednu između 16. i 22. siječnja, proveli smo anketu, vezanu uz poznavanje i posljedice socijalnog kapitala, na 113 ispitanika. Za početak, selektirali smo ih po spolu (72% ženskih i 28% muških ispitanika) te po dobi gdje smo dobili sljedeće rezultate:
- od 18 do 20 godina - dvoje ispitanika
- od 21 do 30 godina - 89 ispitanika
- od 31 do 40 godina - 8 ispitanika
- od 41 do 49 godina - 8 ispitanika
- 50+ godina - 6 ispitanika
Čak 73 (64,6%) ispitanih nije upoznato s pojmom socijalnog kapitala.
- od 18 do 20 godina - dvoje ispitanika
- od 21 do 30 godina - 89 ispitanika
- od 31 do 40 godina - 8 ispitanika
- od 41 do 49 godina - 8 ispitanika
- 50+ godina - 6 ispitanika
Čak 73 (64,6%) ispitanih nije upoznato s pojmom socijalnog kapitala.
Socijalni kapital by Marko Šupica
Autor: Marko Šupica
Na pitanje stvaraju li predrasude prema imigrantima kojih je u Hrvatskoj sve više, rezultati su podjednaki (51,2% ne stvara, 48,8% ispitanika stvara predrasude. Kao glavni razlozi stvaranja predrasuda navedeni su:
a) drukčija kultura, rasa, jezik i sl.
b) ugrožavanje sigurnosti ostalih stanovnika, devijatno ponašanje
c) situacija u drugim zemljama (npr. Njemačka)
Neugodna iskustva s imigrantima, bilokakve vrste, imalo je čak 28 (1/4 ispitanika), ali su zato nelagoda i strah još veći pa se tako čak 60% ispitanika osjeća nesigurnije na ulici, uslijed priljeva imigranata.
Marko Šupica
Lucija Zelić
-
MIŠLJENJE STRUČNJAKA - INTERVJU S DR.SC. kRISTIJANOM KOTARSKIM
Intervju i montaža: Marko Šupica
Snimanje: Lucija Zelić
Snimanje: Lucija Zelić
ZAKLJUČAK
Iz riječi profesora Kotarskog, a i kroz provedenu anketu možemo zaključiti da trenutna percepcija imigranata u Hrvatskoj, kako među stručnjacima tako i među običnim građanima, ne ukazuje na to da ih se doživljava kao opću prijetnju socijalnom kapitalu. Ipak, važno je naglasiti potrebu strožeg provođenja kontrola i odgovarajućih imigracijskih politika (asimilacija).
Takve se mjere moraju primjenjivati uz poštivanje temeljnih ljudskih prava te s naglaskom na inkluzivnosti i stvaranju zajednice koja cijeni raznolikost. Kroz odgovorno upravljanje migracijama, Hrvatska može ostvariti ravnotežu između zaštite vlastitih interesa i poštivanja univerzalnih vrijednosti solidarnosti i pravednosti, što će u konačnici održati socijalni kapital.
Takve se mjere moraju primjenjivati uz poštivanje temeljnih ljudskih prava te s naglaskom na inkluzivnosti i stvaranju zajednice koja cijeni raznolikost. Kroz odgovorno upravljanje migracijama, Hrvatska može ostvariti ravnotežu između zaštite vlastitih interesa i poštivanja univerzalnih vrijednosti solidarnosti i pravednosti, što će u konačnici održati socijalni kapital.