Pišu: Ivona Strašćek i Matija Junaković
Iako statistike pokazuju ogroman rast industrije influencer marketinga, pravi je izazov za korisnike naučiti kako razlikovati autentičnu preporuku od prikrivene promocije
Granica između osobne preporuke i plaćenog oglasa na društvenim mrežama sve je manje vidljiva. Influenceri svakodnevno preporučuju proizvode, restorane, kozmetiku, aplikacije i modne brendove, a publika njihove objave često doživljava kao iskrene savjete osobe kojoj vjeruje. Problem nastaje kada promotivni sadržaj nije jasno označen pa korisnici ne mogu prepoznati radi li se o osobnom iskustvu ili plaćenoj suradnji.
Prema podacima Statista Research Departmenta, globalna vrijednost influencer marketing industrije 2025. godine procijenjena je na više od 32 milijarde američkih dolara, što pokazuje koliko su suradnje između brendova i influencera postale važan dio digitalnog oglašavanja. Istraživanje Europske komisije o zaštiti potrošača na društvenim mrežama 2024. godine pokazalo je da gotovo 97% influencera objavljuje komercijalni sadržaj, dok samo dio njih promotivne objave označava potpuno jasno i transparentno.
Prema podacima Statista Research Departmenta, globalna vrijednost influencer marketing industrije 2025. godine procijenjena je na više od 32 milijarde američkih dolara, što pokazuje koliko su suradnje između brendova i influencera postale važan dio digitalnog oglašavanja. Istraživanje Europske komisije o zaštiti potrošača na društvenim mrežama 2024. godine pokazalo je da gotovo 97% influencera objavljuje komercijalni sadržaj, dok samo dio njih promotivne objave označava potpuno jasno i transparentno.
Česti primjeri koji dovode kupce u zabludu
Influencer dijeli personalizirani kod za popust (npr. "IME20") ili poveznicu preko koje dobiva postotak od prodaje. Također česta praksa je pojava istog proizvoda kod nekoliko različitih kreatora sadržaja gdje je najvjerojatnije riječ o koordiniranoj kampanji.
Ovaj sadržaj je generiran uz pomoć AI-ja
Autor može objaviti video u kojem govori o proizvodu koji „stalno koristi“, pokazuje kako ga upotrebljava i naglašava njegove prednosti, ali pritom nigdje ne navede da se radi o plaćenoj suradnji.
|
Ponekad je oznaka oglasa skrivena među velikim brojem hashtagova, napisana sitnim slovima ili prikazana na par sekundi pa ju je teško primijetiti. Takve objave posebno su problematične jer publika sadržaj doživljava kao spontanu preporuku. Kada korisnici vjeruju da influencer govori iz vlastitog iskustva, veća je vjerojatnost da će proizvod smatrati pouzdanim i odlučiti ga kupiti. Upravo zato regulatorna tijela i organizacije za zaštitu potrošača naglašavaju da promotivni sadržaj mora biti transparentan i jasno označen.
|
|
Također je nužno pripaziti na izraze koje autori često koriste poput „trčite odmah do ove trgovine“ ili „ovaj proizvod je must-have u vašoj kolekciji“ koji na taj način kupce primamljuju da kupe reklamirani proizvod.
|
|
Posljedice neoznačenog promo sadržaja
Kada korisnici ne prepoznaju da je riječ o oglasu odluke o kupnji donose na temelju nepotpunih informacija, idealiziranih prikaza proizvoda i iskustava koja možda nisu spontana ni iskrena, već plaćena. U takvim slučajevima publika vjeruje da gleda tuđe stvarno iskustvo, iako je sadržaj oblikovan u skladu s interesima oglašivača što može dovesti do nerealnih očekivanja i kasnijeg razočaranja.
Ovaj sadržaj je generiran uz pomoć AI-ja
|
Sve je veći broj žena koje su vođene obećavajućim objavama influencera podijelile da su se osjećale prevareno jer je stvarnost proizvoda koje su kupile bila daleko od onoga što su vidjele na društvenim mrežama. Tako na platformi Facebook postoji i stranica Ženski recenziraj gdje uglavnom žene recenziraju proizvode koje su kupile pa je dosta njih na stranici objavilo i negativne recenzije o popularnim proizvodima.
|
|
|
Korisnice ondje opisuju kako su primjerice popularne tajice ili skupe bočice za vodu u praksi ispale znatno lošije od jeftinijih alternativa te upozoravaju druge da ne vjeruju svemu što vide na internetu jer su objave često rezultat plaćenih reklama.
|
|
Važnost transparentnosti i digitalne medijske pismenosti
Na društvenim mrežama oglasi više ne izgledaju kao klasične reklame. Umjesto profesionalnih kampanja i televizijskih spotova, promocija se često pojavljuje kroz svakodnevni sadržaj.
Profesor s Fakulteta političkih znanosti Domagoj Bebić osvrnuo se na ovu temu te smatra da mlađe generacije znaju prepoznati sponzorirani sadržaj, ali i dalje izražava zabrinutost za kontinuiranu izloženost u takvim formatima.
„Influencer marketing često funkcionira kroz osobni narativ, lifestyle sadržaj i “autentičnu” preporuku, što zamagljuje granicu između spontanog dijeljenja iskustva i plaćene promocije. Iako su mlađi korisnici medijski pismeniji nego što im se često pripisuje, kontinuirana izloženost takvim formatima može normalizirati komercijalne poruke do te mjere da ih više ne percipiraju kao oglašavanje u klasičnom smislu“, objasnio je.
Problem u marketingu kod kreatora sadržaja često ne leži u samom proizvodu, već u nedostatku transparentnosti i nejasnom označavanju oglasa. Kao korisnik važno je znati kada netko iznosi osobno mišljenje, a kada sudjeluje u plaćenoj kampanji.
Profesor se također osvrnuo i na temu pravila o oglašavanju na društvenim mrežama te smatra da nisu dovoljno dosljedna:
„Problem nije samo u pravilima, nego u nadzoru i sankcioniranju. Smatram da bi standardi transparentnosti trebali biti jasniji i stroži, osobito kada je riječ o sadržaju koji prati mlađa publika“.
Upravo ta razlika ključna je za procjenu vjerodostojnosti preporuke kada oglasi nisu jasno označeni, a odluke o kupnji se donose pod utjecajem prikrivenog marketinga. Posljedica toga može biti kupnja proizvoda koji ne ispunjava očekivanja stvorena idealiziranim objavama. U vremenu u kojem reklame sve više nalikuju običnim objavama prijatelja, sposobnost prepoznavanja prikrivenog oglašavanja postaje važan preduvjet da društvene mreže budu sigurnije mjesto za informiranje i kupovinu.
Profesor s Fakulteta političkih znanosti Domagoj Bebić osvrnuo se na ovu temu te smatra da mlađe generacije znaju prepoznati sponzorirani sadržaj, ali i dalje izražava zabrinutost za kontinuiranu izloženost u takvim formatima.
„Influencer marketing često funkcionira kroz osobni narativ, lifestyle sadržaj i “autentičnu” preporuku, što zamagljuje granicu između spontanog dijeljenja iskustva i plaćene promocije. Iako su mlađi korisnici medijski pismeniji nego što im se često pripisuje, kontinuirana izloženost takvim formatima može normalizirati komercijalne poruke do te mjere da ih više ne percipiraju kao oglašavanje u klasičnom smislu“, objasnio je.
Problem u marketingu kod kreatora sadržaja često ne leži u samom proizvodu, već u nedostatku transparentnosti i nejasnom označavanju oglasa. Kao korisnik važno je znati kada netko iznosi osobno mišljenje, a kada sudjeluje u plaćenoj kampanji.
Profesor se također osvrnuo i na temu pravila o oglašavanju na društvenim mrežama te smatra da nisu dovoljno dosljedna:
„Problem nije samo u pravilima, nego u nadzoru i sankcioniranju. Smatram da bi standardi transparentnosti trebali biti jasniji i stroži, osobito kada je riječ o sadržaju koji prati mlađa publika“.
Upravo ta razlika ključna je za procjenu vjerodostojnosti preporuke kada oglasi nisu jasno označeni, a odluke o kupnji se donose pod utjecajem prikrivenog marketinga. Posljedica toga može biti kupnja proizvoda koji ne ispunjava očekivanja stvorena idealiziranim objavama. U vremenu u kojem reklame sve više nalikuju običnim objavama prijatelja, sposobnost prepoznavanja prikrivenog oglašavanja postaje važan preduvjet da društvene mreže budu sigurnije mjesto za informiranje i kupovinu.
Praktični savjeti kako bi se uspješno 'deinfluencali'
Ovaj sadržaj je generiran uz pomoć AI-ja
Kako biste se bolje zaštitili, korisno je svaki put kad vidite „preporuku“ proizvoda postaviti nekoliko konkretnih pitanja. Ako influencer koristi osobni kod za popust ili posebnu poveznicu, velika je vjerojatnost da od svake vaše kupnje ima financijsku korist, što upućuje na komercijalnu suradnju. Ako se ista stvar u kratkom razdoblju pojavljuje kod više različitih influencera, najčešće je riječ o koordiniranoj kampanji, a ne spontanoj preporuci.
Važno je i provjeriti je li suradnja jasno označena ili je oznaka skrivena među hashtagovima, u sitnim slovima ili na kratko prikazana u videu. Dodatni znak su i fraze koje vas guraju u brzu kupnju, poput „must-have“, „trčite odmah“ ili „ne propustite“, jer stvaraju osjećaj hitnosti i straha da nešto propuštate.
Umjesto da se oslanjate isključivo na sadržaj influencera, korisno je potražiti recenzije izvan njihovih profila, primjerice na specijaliziranim stranicama i grupama gdje korisnici otvoreno dijele i pozitivna i negativna iskustva. Što bolje razumijete ove obrasce, to ćete samostalnije i sigurnije odlučivati o tome čijim ćete preporukama vjerovati.
Važno je i provjeriti je li suradnja jasno označena ili je oznaka skrivena među hashtagovima, u sitnim slovima ili na kratko prikazana u videu. Dodatni znak su i fraze koje vas guraju u brzu kupnju, poput „must-have“, „trčite odmah“ ili „ne propustite“, jer stvaraju osjećaj hitnosti i straha da nešto propuštate.
Umjesto da se oslanjate isključivo na sadržaj influencera, korisno je potražiti recenzije izvan njihovih profila, primjerice na specijaliziranim stranicama i grupama gdje korisnici otvoreno dijele i pozitivna i negativna iskustva. Što bolje razumijete ove obrasce, to ćete samostalnije i sigurnije odlučivati o tome čijim ćete preporukama vjerovati.