NOVINARZ

Iza rezultata: Kako mentalno zdravlje postaje nova utakmica vrhunskog sporta

  • početna
  • Generacije
  • Teme
U profesionalnom sportu porazi se vide odmah. Ozljede ulaze u zapisnik. Statistika ostaje zapisana. Ono što često ostaje skriveno jesu trenuci kada sportaš, unatoč fizičkoj spremnosti, mentalno više ne može pratiti ritam natjecanja.

Tenisač Luka Mikrut jedan je od sportaša koji otvoreno govori o razdobljima mentalnog umora.


„Dogodio mi se burnout prošle godine nakon odličnih rezultata. Sve se brzo izdogađalo, ideš na turnire i shvatiš da mentalno nisi spreman. Kao da nisi stigao procesuirati ono što se dogodilo.”

Picture
Sportska psihologinja Renata Barić upozorava da mladi sportaši najbolje napreduju kada se osjećaju sigurno i prihvaćeno, a ne kada ih vodi isključivo strah od pogreške ili rezultata. U intervjuu za Media servis naglasila je kako su odrasli „dužni stvoriti sigurno okruženje za djecu”, posebno u sportu gdje su pritisak i očekivanja često vrlo izraženi. 

Sasvim suprotno logici, za Mikruta je najteže razdoblje bilo nakon uspjeha. Za to "krivi" velika očekivanja.


„Nakon turnira u Valenciji imao sam velika očekivanja, kao i ljudi oko mene. Nisam se dobro nosio s tim i tada je došao taj mentalni umor.”

Sportski psiholozi već godinama upozoravaju da ozljede ne predstavljaju samo fizički problem. Prema preporukama Međunarodnog olimpijskog odbora, ozljede, prisilne pauze i pad performansi među glavnim su čimbenicima rizika za razvoj psiholoških poteškoća kod elitnih sportaša.

To potvrđuje i priča nogometaša Ivana Bujana, 19-godišnjeg igrača NK Šparte Elektre koji je prošle godine doživio puknuće križnog ligamenta nakon razdoblja provedenog u Rudešu.

„Kad sam saznao koliko traje oporavak, nisam prvo razmišljao o koljenu. Razmišljao sam o tome da svi nastavljaju igrati, a ja stojim. Imao sam osjećaj kao da mi je netko stisnuo pauzu na život.”

„Najgore nije bila bol. Najgore je bilo doći na trening i gledati druge kako igraju.”

Sličan osjećaj opisuje i Luka Mikrut:

„Najteže mi je bilo gledati kako svi igraju dok se ja oporavljam. Bio je turnir u Splitu, svi su igrali, a ja sam nosio longetu i nisam mogao ništa.”

Košarkaš Jan Štimac, 22-godišnji član Pešća Uniteda, kaže da sportaši često skrivaju vlastite probleme.​
Picture

MOO navodi da sportaši često traže pomoć prvenstveno od obitelji, suigrača i trenera, dok se stručna pomoć još uvijek koristi rjeđe.

Luka Mikrut ističe koliko mu je podrška bila važna:

„Kad se dogodila ozljeda nije bilo lako, ali treneri, obitelj i prijatelji bili su uz mene. Puno je lakše podijeliti to razdoblje nego ostati sam.”
​

Sve više istraživanja pokazuje da vrhunski sportaši nisu imuni na psihološke poteškoće. Sustavni pregled i meta-analiza Gouttebargea i suradnika (2019) pokazali su da simptome anksioznosti i depresije prijavljuje čak 34 % aktivnih elitnih sportaša. 
Picture
Najčešći problemi uključuju anksioznost, emocionalnu iscrpljenost, poremećaje spavanja, burnout i strah od povratka nakon ozljede.

Simptomi sportskog burnouta najčešće uključuju mentalni umor, gubitak fokusa, osjećaj iscrpljenosti, pad motivacije, emocionalnu prazninu i osjećaj pritiska nakon uspjeha.

Mentalno zdravlje sportaša danas više nije tema rezervirana za svlačionice i privatne razgovore. Priče Luke Mikruta, Ivana Bujana i Jana Štimca pokazuju da iza medalja, pobjeda i statistika stoje ljudi koji prolaze iste strahove, neizvjesnosti i krize kao i svi drugi.

Kako kaže Mikrut:

„Svi mi sportaši smo isto normalni ljudi.”
​

Upravo zato stručnjaci poput Renate Barić upozoravaju da sport ne smije razvijati samo rezultate i pobjednike, nego i emocionalno stabilne i zdrave ljude.

Fakultet političkih znanosti 2026.
  • početna
  • Generacije
  • Teme