U Hrvatskoj su radni odnosi uređeni Zakonom o radu, prema kojem trudnice spadaju u kategoriju posebno zaštićenih radnica. Ustav jamči pravo na rad i štiti trudnice i majčinstvo. Osim nacionalnih propisa, Hrvatska je obvezana i međunarodnim konvencijama te direktivama EU-a.
Ipak, unatoč opsežnoj regulativi, trudnice su često izložene kršenju prava i diskriminaciji na temelju trudnoće, poroda i majčinstva. Česti su slučajevi u kojima poslodavci odbijaju zaposliti trudnice, otkazuju ugovore o radu, predlažu nepovoljnije uvjete ili traže podatke o trudnoći, što je zakonom zabranjeno.
Međutim, trudnica može ostati bez posla ako joj istekne ugovor na određeno vrijeme, jer takvi ugovori nisu jednako zaštićeni kao oni na neodređeno. Također, trudnice nisu zaštićene od izvanrednog otkaza u slučajevima teških povreda radne obveze, poput sukoba s poslodavcem, klevete, nesavjesnog rada, kaznenih djela i slično. Ugovor o radu trudnice može prestati i zbog poslovno uvjetovanih otkaza (npr. ukidanje radnog mjesta), likvidacije poslodavca, prestanka obrta ili brisanja trgovca iz registra.
Ipak, unatoč opsežnoj regulativi, trudnice su često izložene kršenju prava i diskriminaciji na temelju trudnoće, poroda i majčinstva. Česti su slučajevi u kojima poslodavci odbijaju zaposliti trudnice, otkazuju ugovore o radu, predlažu nepovoljnije uvjete ili traže podatke o trudnoći, što je zakonom zabranjeno.
Međutim, trudnica može ostati bez posla ako joj istekne ugovor na određeno vrijeme, jer takvi ugovori nisu jednako zaštićeni kao oni na neodređeno. Također, trudnice nisu zaštićene od izvanrednog otkaza u slučajevima teških povreda radne obveze, poput sukoba s poslodavcem, klevete, nesavjesnog rada, kaznenih djela i slično. Ugovor o radu trudnice može prestati i zbog poslovno uvjetovanih otkaza (npr. ukidanje radnog mjesta), likvidacije poslodavca, prestanka obrta ili brisanja trgovca iz registra.
Pravobraniteljica za djecu, u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje i udrugom RODA, 2012. godine provela je istraživanje o položaju trudnica i majki s malom djecom na tržištu rada. U istraživanju je sudjelovalo 414 žena koje su na tržištu rada iskusile jednu od dviju vrsta spolne diskriminacije – zbog trudnoće ili obveza prema djeci.
Zašto trudnice ne prijavljuju diskriminaciju na radnom mjestu?
Prema riječima prof. dr. sc. Ivane Grgurev, postoji nekoliko sistemskih problema koji dodatno obeshrabruju trudnice da traže zaštitu svojih prava.
„Mali je broj sudskih sporova jer je naše pravosuđe sporo, pa su tužiteljice demotivirane za traženje zaštite putem sudskog postupka“, objašnjava Grgurev.
Osim toga, ona naglašava da su naknade štete u domaćoj sudskoj praksi vrlo niske, što također utječe na smanjenje interesa za pokretanje tužbi.
Iako broj pritužbi trudnica na radnim mjestima nije visok, pravobraniteljica napominje da je to razumljivo s obzirom na osjetljivost ove skupine žena. Raskid radnog odnosa može imati ozbiljne ekonomske posljedice za trudnice i majke, zbog čega se mnoge odlučuju ne prijavljivati moguće nepravilnosti. U Izvješću za 2011. godinu, pravobraniteljica ističe da je broj pritužbi "vrlo nizak", ali da to ne znači da diskriminacija nije prisutna.
Prema podacima za razdoblje od 2010. do 2023. godine, od 606 pritužbi, 56 je bilo vezano uz zaposlene trudnice, a u 12 slučajeva je utvrđena diskriminacija. Na temelju tih nalaza, pravobraniteljica izdaje preporuke i upozorenja poslodavcima.
Ova statistika naglašava važnost daljnjeg rada na podizanju svijesti o ravnopravnosti spolova te na pružanju adekvatne zaštite trudnicama i majkama na tržištu rada.
Prema podacima za razdoblje od 2010. do 2023. godine, od 606 pritužbi, 56 je bilo vezano uz zaposlene trudnice, a u 12 slučajeva je utvrđena diskriminacija. Na temelju tih nalaza, pravobraniteljica izdaje preporuke i upozorenja poslodavcima.
Ova statistika naglašava važnost daljnjeg rada na podizanju svijesti o ravnopravnosti spolova te na pružanju adekvatne zaštite trudnicama i majkama na tržištu rada.
„ Nizak broj prijava nije iznenađujuć. Raskid radnog odnosa i gubitak stalnog izvora prihoda posebno teško pogađa ovu skupinu žena, s obzirom na povećanje troškova života koje donosi rođenje djeteta. Ove osobe su stoga osjetljivije na rizik od moguće viktimizacije od strane sadašnjeg ili budućeg poslodavca ako se odluče podnijeti pritužbu pravobraniteljici ili pokrenuti sudski postupak.“
pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, 2011.
DOPUST TRUDNE RADNICE- Pravo na dopust i zaštitu od štetnih uvjeta na radu
Ovo pravo proizlazi iz Zakona o radu (članak 31.), koji obvezuje poslodavca da trudnicama na poslovima koji ugrožavaju zdravlje ili život omogućuje rad na odgovarajućim poslovima. Ako poslodavac ne može osigurati takve poslove, radnica ima pravo na dopust s naknadom plaće prema Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama (čl. 24. i 25.).
Ova prava uređuje i Pravilnik o stanci za dojenje i zaštiti trudnica, koji također propisuje obvezu dostave liječničke potvrde o trudnoći unutar 30 dana. Trudna radnica može koristiti dopust ako poslodavac ne osigura odgovarajući posao, a poslodavac mora donijeti odluku u roku od osam dana.
Zakon o zaštiti na radu i Pravilnik o sigurnosti na radu obvezuju poslodavce da osiguraju zaštitu trudnih radnica na radnim mjestima, a specijalisti medicine rada ocjenjuju rizike na temelju postojećih zakonskih smjernica.
Prema pravilnicima, radnici na poslovima s posebnim uvjetima moraju redovito prolaziti medicinske preglede, a trudne radnice moraju biti zaštićene od štetnih uvjeta, uključujući fizičke napore i biološke rizike.
Iako zakoni jasno definiraju prava trudnih radnica, praksa pokazuje nesklad u tumačenju i primjeni propisa, zbog čega se trudnice često ne upućuju na odgovarajuće preglede ili zaštitu. Poslodavci i specijalisti medicine rada trebaju poduzeti odgovarajuće mjere za zaštitu zdravlja majki i djece.
Ova prava uređuje i Pravilnik o stanci za dojenje i zaštiti trudnica, koji također propisuje obvezu dostave liječničke potvrde o trudnoći unutar 30 dana. Trudna radnica može koristiti dopust ako poslodavac ne osigura odgovarajući posao, a poslodavac mora donijeti odluku u roku od osam dana.
Zakon o zaštiti na radu i Pravilnik o sigurnosti na radu obvezuju poslodavce da osiguraju zaštitu trudnih radnica na radnim mjestima, a specijalisti medicine rada ocjenjuju rizike na temelju postojećih zakonskih smjernica.
Prema pravilnicima, radnici na poslovima s posebnim uvjetima moraju redovito prolaziti medicinske preglede, a trudne radnice moraju biti zaštićene od štetnih uvjeta, uključujući fizičke napore i biološke rizike.
Iako zakoni jasno definiraju prava trudnih radnica, praksa pokazuje nesklad u tumačenju i primjeni propisa, zbog čega se trudnice često ne upućuju na odgovarajuće preglede ili zaštitu. Poslodavci i specijalisti medicine rada trebaju poduzeti odgovarajuće mjere za zaštitu zdravlja majki i djece.
kORACI KOJE RADNICA TREBA NAPRAVITI:
1. Posjetiti ginekologa radi pregleda i potvrde o trudnoći. Ovo pravo imaju trudnice s urednom trudnoćom, dok trudnice s komplikacijama mogu imati poteškoće. Ginekolozi često otvore bolovanje zbog komplikacija, iako to nije nužno za urednu trudnoću, jer trudnice imaju pravo na dopust koji nije dovoljno poznat.
2. Obavijestiti poslodavca o trudnoći i zatražiti uputnicu za medicinu rada radi zaštite od štetnih utjecaja na radnom mjestu Poslodavac mora pravilno navesti razlog uputnice, jer samoinicijativni pregledi radnica neće biti priznati. Nakon pregleda, medicinsko povjerenstvo izdaje mišljenje na temelju kojeg radnica podnosi zahtjev poslodavcu. 3. Podnijeti zahtjev poslodavcu za ostvarivanje prava prema Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama, uz priloženu potvrdu o trudnoći i mišljenje medicine rada. Poslodavac mora donijeti odluku u 8 dana, inače se smatra da je zahtjev odobren. Zahtjev treba urudžbirati u dva primjerka. 4. Pravo na žalbu Ako poslodavac ponudi zamjensko radno mjesto koje nije u skladu s obrazovanjem i iskustvom radnice, ona može podnijeti žalbu na odluku poslodavca. |
Kako se utvrđuje diskriminacija?
Trudnicama je olakšan položaj u antidiskriminacijskim postupcima jer im nije potrebno dokazivati da su stavljene u nepovoljniji položaj u odnosu na usporedivu osobu. Samo utvrđenje uzročno-posljedične veze između trudnoće i nepovoljnog postupanja, poput otkaza zbog trudnoće, dovoljno je za potvrdu diskriminacije. Kako trudnoća nije odvojiva od ženskog spola, svako stavljanje trudnice u nepovoljniji položaj zbog trudnoće – bilo da je riječ o odbijanju zapošljavanja ili otkazivanju ugovora o radu – smatra se diskriminacijom na temelju spola.
Prof. dr. sc. Ivane Grgurev napominje kako pravni sustav jasno prepoznaje takve oblike diskriminacije i pruža trudnicama mehanizme za zaštitu njihovih prava.
Prof. dr. sc. Ivane Grgurev napominje kako pravni sustav jasno prepoznaje takve oblike diskriminacije i pruža trudnicama mehanizme za zaštitu njihovih prava.
Što može učiniti trudnica koja je diskriminirana na radnom mjestu?
Ako trudnica smatra da je diskriminirana na radnom mjestu, postoji nekoliko pravnih opcija koje može poduzeti kako bi zaštitila svoja prava. Prema odgovorima prof. dr. sc. Ivane Grgurev, trudnica se može obratiti poslodavcu s zahtjevom za zaštitu svojih prava, tražeći prestanak diskriminacije i ispravak nepoštenih radnih uvjeta. Ako poslodavac ne reagira na takav zahtjev, trudnica može potražiti pomoć i obratiti se Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova, koja će intervenirati i pružiti pravnu podršku.
Također, diskriminirana trudnica može odlučiti podnijeti tužbu protiv poslodavca i pokrenuti sudski postupak. U tom slučaju, može zahtijevati utvrđenje diskriminacije, prestanak nepravednog postupanja, kao i naknadu štete. Ako joj je otkazan ugovor o radu zbog trudnoće, trudnica ima pravo zahtijevati povratak na radno mjesto, a sud će donijeti odgovarajuću presudu kako bi osigurao njezina prava.
Također, diskriminirana trudnica može odlučiti podnijeti tužbu protiv poslodavca i pokrenuti sudski postupak. U tom slučaju, može zahtijevati utvrđenje diskriminacije, prestanak nepravednog postupanja, kao i naknadu štete. Ako joj je otkazan ugovor o radu zbog trudnoće, trudnica ima pravo zahtijevati povratak na radno mjesto, a sud će donijeti odgovarajuću presudu kako bi osigurao njezina prava.