Trudnoća bi trebala biti razdoblje radosti i priprema za dolazak novog života, no za mnoge žene to je vrijeme suočavanja s diskriminacijom na radnom mjestu. Unatoč zakonskoj zaštiti, trudnice se često susreću s nepravednim postupcima poslodavaca, što može imati ozbiljne posljedice po njihovo zdravlje i karijeru.
U Hrvatskoj su radni odnosi uređeni Zakonom o radu, prema kojem trudnice spadaju u kategoriju posebno zaštićenih radnica. Ustav jamči pravo na rad i štiti trudnice i majčinstvo. Osim nacionalnih propisa, Hrvatska je obvezana i međunarodnim konvencijama te direktivama EU-a.
Ipak, unatoč opsežnoj regulativi, trudnice su često izložene kršenju prava i diskriminaciji na temelju trudnoće, poroda i majčinstva. Česti su slučajevi u kojima poslodavci odbijaju zaposliti trudnice, otkazuju ugovore o radu, predlažu nepovoljnije uvjete ili traže podatke o trudnoći, što je zakonom zabranjeno.
Međutim, trudnica može ostati bez posla ako joj istekne ugovor na određeno vrijeme, jer takvi ugovori nisu jednako zaštićeni kao oni na neodređeno. Također, trudnice nisu zaštićene od izvanrednog otkaza u slučajevima teških povreda radne obveze, poput sukoba s poslodavcem, klevete, nesavjesnog rada, kaznenih djela i slično. Ugovor o radu trudnice može prestati i zbog poslovno uvjetovanih otkaza (npr. ukidanje radnog mjesta), likvidacije poslodavca, prestanka obrta ili brisanja trgovca iz registra.
Ipak, unatoč opsežnoj regulativi, trudnice su često izložene kršenju prava i diskriminaciji na temelju trudnoće, poroda i majčinstva. Česti su slučajevi u kojima poslodavci odbijaju zaposliti trudnice, otkazuju ugovore o radu, predlažu nepovoljnije uvjete ili traže podatke o trudnoći, što je zakonom zabranjeno.
Međutim, trudnica može ostati bez posla ako joj istekne ugovor na određeno vrijeme, jer takvi ugovori nisu jednako zaštićeni kao oni na neodređeno. Također, trudnice nisu zaštićene od izvanrednog otkaza u slučajevima teških povreda radne obveze, poput sukoba s poslodavcem, klevete, nesavjesnog rada, kaznenih djela i slično. Ugovor o radu trudnice može prestati i zbog poslovno uvjetovanih otkaza (npr. ukidanje radnog mjesta), likvidacije poslodavca, prestanka obrta ili brisanja trgovca iz registra.
Fotografija: Petra Oršulić, ''Tragovi novog života''
DOPUST TRUDNE RADNICE
Pravo trudnica na sigurne radne uvjete i dopust jedno je od temeljnih radnih prava zajamčenih Zakonom o radu. Svaka trudnica ima pravo na premještaj na sigurnije radno mjesto ili na dopust s naknadom plaće ako uvjeti rada mogu ugroziti njezino zdravlje ili zdravlje djeteta. Međutim, složeni administrativni postupci i nedosljedna primjena zakona često stvaraju prepreke u ostvarivanju tih prava
"TRUDNOĆA NIJE BOLEST, ALI MOŽE BITI TERET NA POSLU"
Rad u zdravstvu nosi svoje izazove, no kada se u tu jednadžbu uključi trudnoća, situacija postaje osjetljivo pitanje prava i sigurnosti. Mlada specijalizantica anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja u manjoj općoj bolnici svjedoči o tome kako sustav može zakazati u najkritičnijim trenucima. Njezin slučaj, koji oslikava širu problematiku s kojom se trudnice suočavaju na radnim mjestima diljem Hrvatske, progovara o diskriminaciji.
Sugovornica, iz straha od osude i mogućih posljedica na poslu, odlučila je ostati anonimna.
Sugovornica, iz straha od osude i mogućih posljedica na poslu, odlučila je ostati anonimna.
"Radila sam s anesteziološkim plinovima i rendgenskim zračenjem, a dopust su mi odbili."
Operacijske sale nisu bezopasna radna okruženja. Anesteziološki plinovi, ionizirajuće zračenje i izloženost biološkim agensima svakodnevni su izazovi. "Rad s anesteziološkim plinovima, posebice u prvom tromjesečju trudnoće, povezan je s unutarmateričnim zastojem rasta fetusa. Osim toga, prijenosni rendgen uređaji korišteni tijekom operacija predstavljaju dodatni rizik za trudnice. Unatoč tome, moj zahtjev za dopustom je odbijen bez pismenog obrazloženja."
Poslodavac je telefonskim putem obavijestio liječnicu da joj dopust neće biti odobren jer je trudnoću prijavila usmenim putem bez pismenog priopćenja. Iako je odgovarajuća papirologija zajedno s molbom za dopust bila podnesena nakon više usmenih obavijesti, poslodavac je tvrdio da dokumentacija nije potpuna. Na neugodan način joj je priopćeno da cijeli postupak mora započeti ispočetka, što uključuje dodatne preglede i administrativne procedure.
Zakon o radu jasno propisuje da poslodavac mora osigurati sigurnost trudne radnice ili joj omogućiti dopust. Međutim, naša sugovornica nije dobila pismenu potvrdu o odbijenici dopusta već je sve riješeno putem neugodnog telefonskog poziva. Takav pristup ostavlja trudnice nezaštićenima i izloženima potencijalno opasnim radnim uvjetima.
Poslodavac je telefonskim putem obavijestio liječnicu da joj dopust neće biti odobren jer je trudnoću prijavila usmenim putem bez pismenog priopćenja. Iako je odgovarajuća papirologija zajedno s molbom za dopust bila podnesena nakon više usmenih obavijesti, poslodavac je tvrdio da dokumentacija nije potpuna. Na neugodan način joj je priopćeno da cijeli postupak mora započeti ispočetka, što uključuje dodatne preglede i administrativne procedure.
Zakon o radu jasno propisuje da poslodavac mora osigurati sigurnost trudne radnice ili joj omogućiti dopust. Međutim, naša sugovornica nije dobila pismenu potvrdu o odbijenici dopusta već je sve riješeno putem neugodnog telefonskog poziva. Takav pristup ostavlja trudnice nezaštićenima i izloženima potencijalno opasnim radnim uvjetima.
"Moji strahovi su se ostvarili - trudnoća je završila spontanim pobačajem."
Nakon odbijenice, mlada liječnica nastavila je raditi pod rizičnim uvjetima. "Osjetila sam strah za svoju trudnoću. Morala sam svakodnevno raditi s pacijentima, izlagati se izlučevinama, zaraznim agensima i raditi s rendgenskim uređajima. Nažalost, spontani pobačaj dogodio se početkom drugog tromjesečja, prije nego što sam uspjela ponoviti cijeli postupak prijave za dopust."
Ova tragedija otvara pitanja odgovornosti i (ne)poštivanja zakona. Poslodavac je imao zakonski rok od osam dana za odlučivanje o zahtjevu, ali je odgovor stigao puno kasnije, opravdavajući se nepotpunom dokumentacijom.
Nedostatak pravovremene reakcije poslodavca i nedosljedna provedba zakona pokazuju kako formalna zaštita trudnica često ostaje samo na papiru. Ova situacija upućuje na ozbiljne propuste u sustavu koji bi trebao štititi najranjivije radnike.
Ova tragedija otvara pitanja odgovornosti i (ne)poštivanja zakona. Poslodavac je imao zakonski rok od osam dana za odlučivanje o zahtjevu, ali je odgovor stigao puno kasnije, opravdavajući se nepotpunom dokumentacijom.
Nedostatak pravovremene reakcije poslodavca i nedosljedna provedba zakona pokazuju kako formalna zaštita trudnica često ostaje samo na papiru. Ova situacija upućuje na ozbiljne propuste u sustavu koji bi trebao štititi najranjivije radnike.
Strah od tužbe - "Nisam se željela dodatno izlagati stresu."
Iako su kolege prepoznali nepravednost situacije, nitko se nije usudio intervenirati.
"Razmišljala sam o tužbi jer su prethodnim zaposlenicama uz istu dokumentaciju odobravali dopust. Ali strah od posljedica na radnom mjestu i dodatni stres su me zaustavili."
Strah od narušavanja odnosa s poslodavcem i dugotrajni sudski procesi obeshrabruju mnoge žene u Hrvatskoj da potraže pravnu zaštitu.
"Razmišljala sam o tužbi jer su prethodnim zaposlenicama uz istu dokumentaciju odobravali dopust. Ali strah od posljedica na radnom mjestu i dodatni stres su me zaustavili."
Strah od narušavanja odnosa s poslodavcem i dugotrajni sudski procesi obeshrabruju mnoge žene u Hrvatskoj da potraže pravnu zaštitu.
Pravobraniteljica za djecu, u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje i udrugom RODA, 2012. godine provela je istraživanje o položaju trudnica i majki s malom djecom na tržištu rada. U istraživanju je sudjelovalo 414 žena koje su na tržištu rada iskusile jednu od dviju vrsta spolne diskriminacije – zbog trudnoće ili obveza prema djeci.
Infografika: Ivana Marić
Porazno je što od 2012. godine, kada je Pravobraniteljica za djecu u suradnji s HZZ-om i udrugom RODA provela istraživanje o položaju trudnica i majki na tržištu rada, nije provedeno novo istraživanje. Unatoč sudjelovanju 414 žena koje su tada svjedočile o diskriminaciji zbog trudnoće ili obveza prema djeci, sustavna analiza ovog problema izostala je više od desetljeća.
PRIČA IZ KAZNIONICE KOJA OTKRIVA PROPUSTE SUSTAVA
Martina Oršulić, bivša zaposlenica Kaznionice u Požegi, o iskustvima i izazovima koje je doživjela kao trudna radnica. Iako su zakoni jasni, njezin poslodavac nije poštovao obveze, ostavljajući je u nesigurnom radnom okruženju.
Video: Petra Oršulić
Izvori fotografija: Pixell; https://bit.ly/3PL2Fgj , https://bit.ly/4aptxMt . Envato; https://bit.ly/3WvDsKJ , https://bit.ly/40jn8O0 , https://bit.ly/40ljbbM , https://bit.ly/4hqsWMF
Martina je svoje pravo na sigurnost morala tražiti sama, a sustav, unatoč zakonskim odredbama, nije joj pružio adekvatnu podršku.
ZAŠTO TRUDNICE NE PRIJAVLJUJU DISKRIMINACIJU NA RADNOM MJESTU?
Prema riječima prof. dr. sc. Ivane Grgurev, postoji nekoliko sistemskih problema koji dodatno obeshrabruju trudnice da traže zaštitu svojih prava.
„Mali je broj sudskih sporova jer je naše pravosuđe sporo, pa su tužiteljice demotivirane za traženje zaštite putem sudskog postupka“, objašnjava Grgurev.
Osim toga, ona naglašava da su naknade štete u domaćoj sudskoj praksi vrlo niske, što također utječe na smanjenje interesa za pokretanje tužbi.
ZAKON POSTOJI, ALI PRAKSA ZAKAZUJE
Zakon o radu jasno štiti trudnice od opasnih uvjeta rada i diskriminacije. Trudnica ima pravo na premještaj na sigurnije radno mjesto ili dopust s naknadom plaće. No, kako pokazuju stvarni primjeri, zakoni se ne provode uvijek dosljedno. Poslodavci često ignoriraju zakonske obveze, ostavljajući trudnice bez zaštite.
Iako broj pritužbi trudnica na radnim mjestima nije visok, pravobraniteljica napominje da je to razumljivo s obzirom na osjetljivost ove skupine žena. Raskid radnog odnosa može imati ozbiljne ekonomske posljedice za trudnice i majke, zbog čega se mnoge odlučuju ne prijavljivati moguće nepravilnosti. U Izvješću za 2011. godinu, pravobraniteljica ističe da je broj pritužbi "vrlo nizak", ali da to ne znači da diskriminacija nije prisutna.
Prema podacima za razdoblje od 2010. do 2023. godine, od 606 pritužbi, 56 je bilo vezano uz zaposlene trudnice, a u 12 slučajeva je utvrđena diskriminacija. Na temelju tih nalaza, pravobraniteljica izdaje preporuke i upozorenja poslodavcima.
Ova statistika naglašava važnost daljnjeg rada na podizanju svijesti o ravnopravnosti spolova te na pružanju adekvatne zaštite trudnicama i majkama na tržištu rada.
Iako broj pritužbi trudnica na radnim mjestima nije visok, pravobraniteljica napominje da je to razumljivo s obzirom na osjetljivost ove skupine žena. Raskid radnog odnosa može imati ozbiljne ekonomske posljedice za trudnice i majke, zbog čega se mnoge odlučuju ne prijavljivati moguće nepravilnosti. U Izvješću za 2011. godinu, pravobraniteljica ističe da je broj pritužbi "vrlo nizak", ali da to ne znači da diskriminacija nije prisutna.
Prema podacima za razdoblje od 2010. do 2023. godine, od 606 pritužbi, 56 je bilo vezano uz zaposlene trudnice, a u 12 slučajeva je utvrđena diskriminacija. Na temelju tih nalaza, pravobraniteljica izdaje preporuke i upozorenja poslodavcima.
Ova statistika naglašava važnost daljnjeg rada na podizanju svijesti o ravnopravnosti spolova te na pružanju adekvatne zaštite trudnicama i majkama na tržištu rada.
Infografika: Ivana Marić
„ Nizak broj prijava nije iznenađujuć. Raskid radnog odnosa i gubitak stalnog izvora prihoda posebno teško pogađa ovu skupinu žena, s obzirom na povećanje troškova života koje donosi rođenje djeteta. Ove osobe su stoga osjetljivije na rizik od moguće viktimizacije od strane sadašnjeg ili budućeg poslodavca ako se odluče podnijeti pritužbu pravobraniteljici ili pokrenuti sudski postupak.“
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, 2011.
DOPUST TRUDNE RADNICE - Pravo na dopust i zaštitu od štetnih uvjeta na radu
Fotografija: Petra Oršulić, ''U iščekivanju''
Ovo pravo proizlazi iz Zakona o radu (članak 31.), koji obvezuje poslodavca da trudnicama na poslovima koji ugrožavaju zdravlje ili život omogućuje rad na odgovarajućim poslovima. Ako poslodavac ne može osigurati takve poslove, radnica ima pravo na dopust s naknadom plaće prema Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama (čl. 24. i 25.).
Ova prava uređuje i Pravilnik o stanci za dojenje i zaštiti trudnica, koji također propisuje obvezu dostave liječničke potvrde o trudnoći unutar 30 dana. Trudna radnica može koristiti dopust ako poslodavac ne osigura odgovarajući posao, a poslodavac mora donijeti odluku u roku od osam dana.
Zakon o zaštiti na radu i Pravilnik o sigurnosti na radu obvezuju poslodavce da osiguraju zaštitu trudnih radnica na radnim mjestima, a specijalisti medicine rada ocjenjuju rizike na temelju postojećih zakonskih smjernica.
Prema pravilnicima, radnici na poslovima s posebnim uvjetima moraju redovito prolaziti medicinske preglede, a trudne radnice moraju biti zaštićene od štetnih uvjeta, uključujući fizičke napore i biološke rizike.
Iako zakoni jasno definiraju prava trudnih radnica, praksa pokazuje nesklad u tumačenju i primjeni propisa, zbog čega se trudnice često ne upućuju na odgovarajuće preglede ili zaštitu. Poslodavci i specijalisti medicine rada trebaju poduzeti odgovarajuće mjere za zaštitu zdravlja majki i djece.
Ova prava uređuje i Pravilnik o stanci za dojenje i zaštiti trudnica, koji također propisuje obvezu dostave liječničke potvrde o trudnoći unutar 30 dana. Trudna radnica može koristiti dopust ako poslodavac ne osigura odgovarajući posao, a poslodavac mora donijeti odluku u roku od osam dana.
Zakon o zaštiti na radu i Pravilnik o sigurnosti na radu obvezuju poslodavce da osiguraju zaštitu trudnih radnica na radnim mjestima, a specijalisti medicine rada ocjenjuju rizike na temelju postojećih zakonskih smjernica.
Prema pravilnicima, radnici na poslovima s posebnim uvjetima moraju redovito prolaziti medicinske preglede, a trudne radnice moraju biti zaštićene od štetnih uvjeta, uključujući fizičke napore i biološke rizike.
Iako zakoni jasno definiraju prava trudnih radnica, praksa pokazuje nesklad u tumačenju i primjeni propisa, zbog čega se trudnice često ne upućuju na odgovarajuće preglede ili zaštitu. Poslodavci i specijalisti medicine rada trebaju poduzeti odgovarajuće mjere za zaštitu zdravlja majki i djece.
"SIGURNOST TRUDNICE NIJE PRIVILEGIJA, VEĆ PRAVO KOJE ČUVA DVA ŽIVOTA." |
|
Video: Ivana Marić
KORACI KOJE RADNICA TREBA NAPRAVITI:
|
1. Ginekološki pregled i potvrda o trudnoći Prvi korak za ostvarivanje prava na dopust uključuje posjet ginekologu radi pregleda i dobivanja potvrde o trudnoći. Ovo pravo pripada svim trudnicama s urednom trudnoćom. Međutim, trudnice s komplikacijama često nailaze na poteškoće jer im se najčešće odmah otvara bolovanje, iako to nije nužno za urednu trudnoću. Nažalost, pravo na dopust izvan bolovanja još uvijek nije dovoljno poznato ni trudnicama ni liječnicima. 2. Obavijest poslodavcu i uputnica za medicinu rada Nakon dobivanja potvrde o trudnoći, trudnica treba obavijestiti poslodavca o svom stanju i zatražiti uputnicu za pregled na medicini rada. Poslodavac je dužan ispravno navesti razlog za izdavanje uputnice jer samoinicijativni pregledi radnica nisu priznati. Nakon pregleda, medicinsko povjerenstvo izdaje mišljenje o radnom mjestu, koje je ključno za daljnje korake. 3. Podnošenje zahtjeva poslodavcu Sljedeći korak je podnošenje zahtjeva poslodavcu za ostvarivanje prava prema Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama. Uz zahtjev je potrebno priložiti potvrdu o trudnoći i mišljenje medicine rada. Poslodavac mora donijeti odluku u roku od 8 dana. Ako se ne očituje u tom roku, smatra se da je zahtjev automatski odobren. Zahtjev je važno predati u dva primjerka i službeno ga urudžbirati. 4. Pravo na žalbu Ako poslodavac trudnici ponudi zamjensko radno mjesto koje nije u skladu s njezinim obrazovanjem i radnim iskustvom, radnica ima pravo podnijeti žalbu na tu odluku. Time se štiti pravo trudnice da radi na poziciji koja odgovara njezinim stručnim kvalifikacijama i sposobnostima. |
Infografika: Ivana Marić
KAKO SE UTVRĐUJE DISKRIMINACIJA?
Trudnicama je olakšan položaj u antidiskriminacijskim postupcima jer im nije potrebno dokazivati da su stavljene u nepovoljniji položaj u odnosu na usporedivu osobu. Samo utvrđenje uzročno-posljedične veze između trudnoće i nepovoljnog postupanja, poput otkaza zbog trudnoće, dovoljno je za potvrdu diskriminacije. Kako trudnoća nije odvojiva od ženskog spola, svako stavljanje trudnice u nepovoljniji položaj zbog trudnoće – bilo da je riječ o odbijanju zapošljavanja ili otkazivanju ugovora o radu – smatra se diskriminacijom na temelju spola.
Prof. dr. sc. Ivane Grgurev napominje kako pravni sustav jasno prepoznaje takve oblike diskriminacije i pruža trudnicama mehanizme za zaštitu njihovih prava.
Prof. dr. sc. Ivane Grgurev napominje kako pravni sustav jasno prepoznaje takve oblike diskriminacije i pruža trudnicama mehanizme za zaštitu njihovih prava.
ŠTO MOŽE UČINITI TRUDNICA KOJA JE DISKRIMINIRANA NA RADNOM MJESTU?
Ako trudnica smatra da je diskriminirana na radnom mjestu, postoji nekoliko pravnih opcija koje može poduzeti kako bi zaštitila svoja prava. Prema odgovorima prof. dr. sc. Ivane Grgurev, trudnica se može obratiti poslodavcu s zahtjevom za zaštitu svojih prava, tražeći prestanak diskriminacije i ispravak nepoštenih radnih uvjeta.
Ako poslodavac ne reagira na takav zahtjev, trudnica može potražiti pomoć i obratiti se Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova, koja će intervenirati i pružiti pravnu podršku.
Također, diskriminirana trudnica može odlučiti podnijeti tužbu protiv poslodavca i pokrenuti sudski postupak. U tom slučaju, može zahtijevati utvrđenje diskriminacije, prestanak nepravednog postupanja, kao i naknadu štete. Ako joj je otkazan ugovor o radu zbog trudnoće, trudnica ima pravo zahtijevati povratak na radno mjesto, a sud će donijeti odgovarajuću presudu kako bi osigurao njezina prava.
Ako poslodavac ne reagira na takav zahtjev, trudnica može potražiti pomoć i obratiti se Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova, koja će intervenirati i pružiti pravnu podršku.
Također, diskriminirana trudnica može odlučiti podnijeti tužbu protiv poslodavca i pokrenuti sudski postupak. U tom slučaju, može zahtijevati utvrđenje diskriminacije, prestanak nepravednog postupanja, kao i naknadu štete. Ako joj je otkazan ugovor o radu zbog trudnoće, trudnica ima pravo zahtijevati povratak na radno mjesto, a sud će donijeti odgovarajuću presudu kako bi osigurao njezina prava.
"POTREBNA JE JAČA ZAŠTITA I EDUKACIJA POSLODAVACA"
Prof. dr. sc. Ivana Grgurev istaknula je kako su sudski postupci spori i naknade niske, što obeshrabruje žene u potrazi za pravdom. "Potrebno je jače informirati trudnice o njihovim pravima, ali i educirati poslodavce o zakonskim obvezama. Također, nužno je unaprijediti mehanizme nadzora kako bi se osiguralo poštivanje zakona."
Tragično iskustvo mlade liječnice poziv je na hitne promjene u sustavu i dosljednu primjenu zakona kako bi se spriječile slične situacije. Potrebno je stvoriti radno okruženje u kojem će se poštovati prava trudnica i osigurati njihova sigurnost.
Tragično iskustvo mlade liječnice poziv je na hitne promjene u sustavu i dosljednu primjenu zakona kako bi se spriječile slične situacije. Potrebno je stvoriti radno okruženje u kojem će se poštovati prava trudnica i osigurati njihova sigurnost.