ŠTO JE DEINFLUENCING?
"Ovo moraš kupiti!", "bez ovog ne možeš živjeti", riječi su koje smo puno puta čuli od inlfuencera na društvenim mrežama. Naši ekrani preplavljeni su plaćenim i sponzoriranim sadržajima. No, u posljednjih par godina, dolazi do totalne suprotnosti. Influenceri počinju dijeliti sadržaj koji ne trebamo kupiti, odnosno dolazi do deinfluencinga. Prema istraživanju Let me deinfluence you! The impacts of deinfluencing content, objavljenom 2026. godine u Journal of the Academy of Marketing Science, deinfluencing je trend koji sve više raste i zapravo je suprotnost klasičnog influencanja. Radi se o tome da kreatori otvoreno govore što ne kupiti i na što ne vrijedi trošiti novac. U fokusu je realnost i pametnije odluke, a ne još jedan impulsni “moram to imati” trenutak.
U širem smislu, on doprinosi ideji održivije i odgovornije potrošnje te potiče korisnike da ne vjeruju slijepo marketingu i trendovima, nego da sami procijene što im zaista treba. Osim toga, deinfluencing je nastao i kao reakcija na pad povjerenja u influencere, jer sve više ljudi postaje svjesno sponzoriranog sadržaja i skrivenih reklama. Upravo zato kreatori koji koriste ovaj pristup često djeluju iskrenije i autentičnije, što može povećati njihovu vjerodostojnost kod publike. Iako na prvi pogled odvraća od kupnje, deinfluencing i dalje ima snažan utjecaj na ponašanje potrošača jer pomaže ljudima da donose promišljenije i informiranije odluke.
U osmosmjerci se mogu pronaći pojmovi povezani s deinfluencingom i društvenim mrežama. Na zabavan i interaktivan način moguće je naučiti više o pojmovima poput antihaula, teorija uloga i sličnih može se bolje razumjeti kako deinfluencing utječe na publiku i online sadržaj.
Iako se deinfluencing često opisuje kao trend na društvenim mrežama, njegov utjecaj seže mnogo dalje od samih recenzija proizvoda. Ovaj pokret potiče korisnike da preispitaju vlastite kupovne navike, kritički analiziraju marketinške poruke i donose promišljenije odluke o potrošnji. Na taj način deinfluencing postaje važan dio šireg pokreta anti-potrošnje, koji se suprotstavlja kulturi prekomjernog konzumerizma i promovira odgovorniji odnos prema novcu, društvu i okolišu.
ZAŠTO INFLUENCERI DIJELE ANTIPREPORUKE?
Influenceri sve češće dijele antipreporuke kao odgovor na pad povjerenja publike i zasićenost klasičnim reklamama. Umjesto promoviranja proizvoda pod svaku cijenu, sve više njih želi pokazati iskrenost i autentičnost, otvoreno govoreći što ne vrijedi kupiti. Na taj način pokušavaju se izdvojiti od tipičnog influencer marketinga, ali i pomoći publici da donosi pametnije i promišljenije odluke.
Antipreporuke tako postaju način vraćanja povjerenja i stvaranja realnijeg odnosa s pratiteljima. Neki od razloga za to su što su proizvodi često preskupi u odnosu na kvalitetu, ne ispunjavaju očekivanja ili ne daju obećane rezultate, postoje jeftinije i bolje alternative, proizvodi su nepotrebni ili samo prolazni trend, a ponekad i zbog etičkih ili ekoloških problema povezanih s brendom.
Influenceri sve češće dijele antipreporuke kao odgovor na pad povjerenja publike i zasićenost klasičnim reklamama. Umjesto promoviranja proizvoda pod svaku cijenu, sve više njih želi pokazati iskrenost i autentičnost, otvoreno govoreći što ne vrijedi kupiti. Na taj način pokušavaju se izdvojiti od tipičnog influencer marketinga, ali i pomoći publici da donosi pametnije i promišljenije odluke.
Antipreporuke tako postaju način vraćanja povjerenja i stvaranja realnijeg odnosa s pratiteljima. Neki od razloga za to su što su proizvodi često preskupi u odnosu na kvalitetu, ne ispunjavaju očekivanja ili ne daju obećane rezultate, postoje jeftinije i bolje alternative, proizvodi su nepotrebni ili samo prolazni trend, a ponekad i zbog etičkih ili ekoloških problema povezanih s brendom.
|
|
Prema istraživanju Authenticity in Influencer Marketing, možemo zaključiti da influenceri često dijele antipreporuke upravo zbog toga što su mnogi proizvodi postali popularni zahvaljujući snažnom marketingu i viralnosti na društvenim mrežama, a ne zbog stvarne kvalitete. U istaknutim videima, influencerice tvrde kako su određeni proizvodi često precijenjeni te da njihova visoka cijena ne opravdava rezultate koje obećavaju. Također, naglašavaju da se publika često nalazi pod pritiskom trendova i impulzivne kupnje, zbog čega žele upozoriti pratitelje da ne kupuju proizvode samo zato što su viralni ili često promovirani online. Na taj način antipreporuke služe kao kritika pretjeranog marketinga i pokušaj poticanja publike na promišljenije odluke pri kupnji.
Kad preporuka postane upozorenje
|
Nakon analize videa i antipreporuka koje influenceri dijele na društvenim mrežama, pokušali smo saznati kako na ovaj trend gledaju i sami kreatori sadržaja. U intervjuu s influencericom Nikom Elez razgovarali smo o tome zašto publika sve više vjeruje deinfluencing sadržaju, koliko su društvene mreže danas zasićene reklamama te zbog čega influenceri sve češće otvoreno govore o proizvodima koje ne preporučuju. Click to set custom HTML
Dizajn autora lekoantonela5
|
|
Kada je u pitanju stvaranje bilo kakvog sadržaja za društvene mreže, Nika Elez smatra da su autentičnost i iskreni osvrt na proizvode ključne metode pomoću kojih se privlači pozornost pratitelja.
"Mislim da je ljudima bitno kada nam dođe netko i uštedi novac na nečemu što je razvikano i na nečemu što bismo vjerojatno kupili da nam netko nije rekao: Hej, stani. Ovo nije dobro", istaknula je Nika osvrnuvši se na to zašto je dobro upozoriti pratitelje na nedostatke proizvoda i pritom održati povjerenje publike.
Iako nije sklona snimanju takvog sadržaja, Nika poručuje da deinfluencing ima pozitivnu ulogu u izgradnji odnosa s publikom jer se na taj način influencer prikazuje kao "običan čovjek" koji proživljava slična iskustva kao i njegovi pratitelji. Takav pristup sadržaju u konačnici dovodi do zbližavanja influencera s njegovim pratiteljima.
"Mislim da je ljudima bitno kada nam dođe netko i uštedi novac na nečemu što je razvikano i na nečemu što bismo vjerojatno kupili da nam netko nije rekao: Hej, stani. Ovo nije dobro", istaknula je Nika osvrnuvši se na to zašto je dobro upozoriti pratitelje na nedostatke proizvoda i pritom održati povjerenje publike.
Iako nije sklona snimanju takvog sadržaja, Nika poručuje da deinfluencing ima pozitivnu ulogu u izgradnji odnosa s publikom jer se na taj način influencer prikazuje kao "običan čovjek" koji proživljava slična iskustva kao i njegovi pratitelji. Takav pristup sadržaju u konačnici dovodi do zbližavanja influencera s njegovim pratiteljima.
POVJERENJE JE POSTALO VAŽNIJE OD POPULARNOSTI
Kako bismo bolje razumjeli fenomen deinfluencinga i razloge njegove sve veće popularnosti, razgovarali smo s Domagojem Bebićem, profesorom Fakulteta političkih znanosti i stručnjakom za nove medije, te kliničkom psihologinjom Teom Brezinšćak, koja se bavi mentalnim zdravljem mladih. Iz njihove perspektive pokušali smo saznati zašto korisnici društvenih mreža sve više vjeruju antipreporukama, što stoji iza pada povjerenja u klasični influencer marketing te kakvu ulogu u tome imaju psihološki mehanizmi, algoritmi i promjene u ponašanju publike.
Iako je deinfluencing započeo kao svojevrsna reakcija na prezasićenost reklamama i plaćenim suradnjama, danas prerasta u širi društveni fenomen. Razgovori sa stručnjacima pokazali su da popularnost antipreporuka nije slučajna, već proizlazi iz potrebe publike za većom autentičnošću, transparentnošću i sadržajem kojem mogu vjerovati. Dok Domagoj Bebić ističe važnost promjena u digitalnom okruženju i načinu na koji algoritmi oblikuju sadržaj koji vidimo, Tea Brezinšćak upozorava na psihološke mehanizme koji utječu na naše odluke, povjerenje i ponašanje pri kupnji. U vremenu kada su društvene mreže prepune preporuka i viralnih trendova, čini se da korisnici sve više cijene iskrenost, čak i kada ona dolazi u obliku savjeta što ne kupiti.
a što na sve to kaže druga strana?
|
Iako deinfluencing dolazi od influencera, važnu ulogu u njegovoj popularnosti imaju i reakcije publike. U komentarima ispod TikTok videa može se primijetiti da mnogi korisnici društvenih mreža pozitivno reagiraju na antipreporuke te često zahvaljuju influencerima jer su ih “spasili nepotrebne kupnje” ili im uštedjeli novac. Mnogi korisnici ističu kako im je ovakav sadržaj korisniji i iskreniji od klasičnih reklama jer im pomaže da prije kupnje bolje razmisle o tome trebaju li im određeni proizvodi uopće. Tek nakon toga publika u komentarima često dijeli i vlastita iskustva s viralnim proizvodima, pri čemu navode da su neki proizvodi bili precijenjeni, preskupi ili nisu ispunili očekivanja stvorena kroz marketing i društvene mreže. Takve reakcije pokazuju da publika sve više cijeni autentičnost, realna iskustva i sadržaj koji nije usmjeren isključivo na prodaju proizvoda.
|
|
MOĆ NEGATIVNIH PREPORUKA
Postoji razlog zašto ljudi na društvenim mrežama često više vjeruju antipreporukama nego klasičnim reklamama i preporukama proizvoda. Prema istraživanju Influencer Marketing’s Trust Crisis iz 2025. godine, publika sve manje vjeruje klasičnim influencer reklamama zbog velikog broja plaćenih suradnji i sadržaja koji djeluje neautentično. Kada influencer otvoreno kritizira proizvod ili govori što ne vrijedi kupiti, publika to često doživljava kao znak iskrenosti jer takav sadržaj nije usmjeren isključivo na prodaju. U videu dolje stavljenom, možete bolje shvatiti psihološki fenomen negativity bias odnosno, negativu pristranost.
Postoji razlog zašto ljudi na društvenim mrežama često više vjeruju antipreporukama nego klasičnim reklamama i preporukama proizvoda. Prema istraživanju Influencer Marketing’s Trust Crisis iz 2025. godine, publika sve manje vjeruje klasičnim influencer reklamama zbog velikog broja plaćenih suradnji i sadržaja koji djeluje neautentično. Kada influencer otvoreno kritizira proizvod ili govori što ne vrijedi kupiti, publika to često doživljava kao znak iskrenosti jer takav sadržaj nije usmjeren isključivo na prodaju. U videu dolje stavljenom, možete bolje shvatiti psihološki fenomen negativity bias odnosno, negativu pristranost.
Negativity bias, autor: Petra Ivandić
Dodatni problem predstavlja i netransparentnost influencer marketinga. Istraživanje objavljeno u časopisu Marketing Science iz 2025. pokazalo je da više od 95% sponzoriranih influencer objava na platformi X nije bilo jasno označeno kao plaćena suradnja. Zbog toga korisnici društvenih mreža sve češće osjećaju nepovjerenje prema sadržaju koji izgleda previše promotivno ili umjetno. Istraživanje također pokazuje da gotovo 40% korisnika više vjeruje influencerima s kojima se mogu poistovjetiti nego onima s velikim brojem pratitelja ili savršeno uređenim sadržajem.
IZMEĐU POVJERENJA I SKEPTICIZMA
Za potrebe istraživanja, provele smo anketu u kojoj su priklupljena su 58 odgovora. Cilj ankete bio je utvrditi koliko su naši ispitanici upoznati s pojmom deinfluencing, što misle o njemu te preferiraju li više plaćene i sponzorirane sadržaje ili one autentične i iskrenije. Među analaiziranim sociodemografskim obilježjima treba spomenuti dob i spol ispitanika. Ispitanici koji su sudjelovali u anketnom istraživanju imaju od 18 do 33 godine pri čemu čak četvrtina ispitanika ima 22 godine . Također, važno je istaknuti da je većina ispitanika ženskog spola. Anketa se sastojala od dva dijela: prvi dio je uključivao općenita pitanja o pojmu deinfluecingu i navikama ispitanika. Za drugi dio, odabrani ispitanici su morali pogledati video u kojem influencerica dijeli antipreporuku. Nakon toga, uslijedio je set pitanja vezan za taj video.
Za potrebe istraživanja, provele smo anketu u kojoj su priklupljena su 58 odgovora. Cilj ankete bio je utvrditi koliko su naši ispitanici upoznati s pojmom deinfluencing, što misle o njemu te preferiraju li više plaćene i sponzorirane sadržaje ili one autentične i iskrenije. Među analaiziranim sociodemografskim obilježjima treba spomenuti dob i spol ispitanika. Ispitanici koji su sudjelovali u anketnom istraživanju imaju od 18 do 33 godine pri čemu čak četvrtina ispitanika ima 22 godine . Također, važno je istaknuti da je većina ispitanika ženskog spola. Anketa se sastojala od dva dijela: prvi dio je uključivao općenita pitanja o pojmu deinfluecingu i navikama ispitanika. Za drugi dio, odabrani ispitanici su morali pogledati video u kojem influencerica dijeli antipreporuku. Nakon toga, uslijedio je set pitanja vezan za taj video.
|
Rezultati pokazuju kako većina ispitanika ovakav sadržaj doživljava autentičnijim od klasičnih plaćenih reklama. Na skali od 1 do 5 (gdje 1 predstavlja iznimno neslaganje, a broj 5 iznimno slaganje) , čak 27 ispitanika odabralo je ocjenu 5, dok je njih 15 odabralo ocjenu 4. To znači da gotovo polovica ispitanika (46,6%) smatra kako su antipreporuke vrlo autentičan oblik sadržaja. Među našim ispitanicama, mali broj njih je sadržaj ocijenio neautentičnim, što pokazuje da se sve više cijeni iskreno i otvoreno izražavanje negativnih mišljenja o proizvodima. Takav sadržaj kod publike stvara osjećaj veće transparentnosti i realnijeg odnosa između influencera i pratitelja. Upravo zbog toga mnogi korisnici društvenih mreža smatraju da ovakvi videi pružaju vjerodostojnije informacije i pomažu im pri donošenju promišljenijih odluka o kupnji.
|
"Na skali od 1 do 5 ( gdje 1 predstavlja u potpunosti se ne slažem, a 5 u potpunosti se slažem), doživljavate li deinfluencing sadržaj autentičnijim od klasičnog oglašavanja?"
|
|
"Nakon pogledanog videa, je li vam se promjenila razina povjerenja u deinfluencere?"
|
Nakon pogledanog videa, zanimalo nas je li se promijenila razina povjerenja u deinfluencere. Među našim ispitancima, najveći broj odgovorio je „možda” (27), dok je 18 ispitanika odgovorilo kako sada imaju više povjerenja u takve influencere. Rezultati pokazuju da deinfluencing kod dijela publike može povećati vjerodostojnost influencera, ali i da određeni korisnici i dalje ostaju oprezni prema sadržaju na društvenim mrežama. Takvi odgovori mogu ukazivati na to da publika sve više cijeni iskrenost i otvoreno izražavanje negativnih mišljenja, ali istovremeno postaje svjesnija načina na koji funkcionira influencer marketing i plaćene suradnje.
Iako antipreporuke djeluju autentičnije od klasičnih reklama, dio odabranih ispitanika i dalje nije potpuno siguran može li influencerima u potpunosti vjerovati, bez obzira na vrstu sadržaja koji objavljuju. To pokazuje kako se odnos publike prema influencerima promijenio te da korisnici društvenih mreža danas kritičnije promatraju sadržaj koji konzumiraju. Upravo zbog toga deinfluencing može djelovati kao pokušaj vraćanja povjerenja i stvaranja realnijeg odnosa između influencera i njihove publike. |
Željela smo ustanoviti zašto naši ispitanici misle da ovakva sadržaj postaje sve više viralniji. Mnogi smatraju da su korisnici društvenih mreža umorni od klasičnih reklama i promoviranja proizvoda pod svaku cijenu, zbog čega antipreporuke djeluju osvježavajuće i bliže stvarnim iskustvima običnih ljudi. U odgovorima su također često isticali kako im je dosta plaćenih suradnji u kojima influenceri promoviraju gotovo svaki proizvod bez obzira na njegovu stvarnu kvalitetu. Upravo zato deinfluencing doživljavaju iskrenijim jer influenceri otvoreno govore i o negativnim stranama proizvoda, a takav sadržaj publika povezuje s većom autentičnošću i manjim utjecajem marketinga.
Rezultati ukazuju na to da ovakvi videi pomažu ljudima da izbjegnu nepotrebno trošenje novca te da prije kupnje bolje razmisle trebaju li im određeni proizvodi uopće. Mnogi smatraju da su društvene mreže prepune viralnih trendova koji stvaraju pritisak na korisnike da stalno kupuju nove proizvode kako bi bili dio trendova. Upravo zbog toga antipreporuke kod publike stvaraju osjećaj povjerenja i korisnosti jer djeluju kao savjet “obične osobe”, a ne kao još jedna reklama. Takav sadržaj korisnici često doživljavaju kao realniji, spontaniji i bliži svakodnevnim iskustvima od klasi klasičnog influencer marketinga.
Publika sve više traži autentičnost, za koju se smatra da su je klasični influecneri izgubili. Isto tako, traže transparentnost na društvenim mrežama, što je pokazatelj da deinfluecing nije samo prolazan trend nego reakcija na pretjerani broj plaćenih suradnji.
Neosporna je činjenica da su društvene mreže postale važan dio naše svakodnevice. Prema podacima iz ankete, gotovo svi ispitanici koriste društvene mreže svaki dan i to ponajviše Instagram i WhatsApp te u nešto manjoj mjeri TikTok, Facebook i YouTube. Većina naših ispitanika (više od 80%) prati influencere na društvenim mrežama. Uz navedeno, prilično zanimljiv podatak proizlazi iz pitanja o tome jesu li ispitanici ikad kupili proizvod na temelju preporuke influencera pri čemu su mišljenja ispitanika podijeljena. Polovina odabranih ispitanika odvažila se kupiti proizvod za koji su saznali zahvaljujući influenceru dok se preostala polovina ispitanika ipak suzdržala od kupovine. Stoga, ako uzmemo u obzir da ispitanici u jednakoj mjeri ili kupuju ili ne kupuju proizvod na preporuku influencera, javlja se pitanje: kakav utjecaj imaju influenceri uopće na razmišljanja i odluke o kupnji?
Iako su Adaba i suradnici (2025) u svojem istraživanju o utjecaju influencera na kupovne namjere i ponašanja potrošača utvrdili da influenceri na društvenim mrežama značajno potiču pratitelje na razmišljanje o kupnji, pokazalo se ipak da se ispitanici rijetko odvaže na kupnju proizvoda. Osim toga, u istom je istraživanju dokazano da povjerenje u influencere ne mora nužno implicirati razmišljanje o kupnji. To bi značilo da, iako vjerujemo influenceru kojeg dugo pratimo, nećemo nužno razmišljati o kupovini proizvoda koji se promovira ni odvažiti se na kupnju istog.
Iako su Adaba i suradnici (2025) u svojem istraživanju o utjecaju influencera na kupovne namjere i ponašanja potrošača utvrdili da influenceri na društvenim mrežama značajno potiču pratitelje na razmišljanje o kupnji, pokazalo se ipak da se ispitanici rijetko odvaže na kupnju proizvoda. Osim toga, u istom je istraživanju dokazano da povjerenje u influencere ne mora nužno implicirati razmišljanje o kupnji. To bi značilo da, iako vjerujemo influenceru kojeg dugo pratimo, nećemo nužno razmišljati o kupovini proizvoda koji se promovira ni odvažiti se na kupnju istog.
|
KOLIKO TE GODIŠNJE KOŠTAJU VIRALNI PROIZVODI KOJE NA KORISTIŠ?
Za kraj, kako bismo potaknuli veću svijest o utjecaju društvenih mreža na naše kupovne navike, izradile smo kalkulator koji procjenjuje koliko novca godišnje odlazi na trendovske i viralne proizvode. Iako se pojedinačne kupnje često čine beznačajnima, njihov zbroj može pokazati koliko zapravo trošimo na proizvode koje kupujemo pod utjecajem trendova, a koje često nakon kratkog vremena prestanemo koristiti. Kalkulator korisnicima omogućuje da na jednostavan način izračunaju vlastitu potrošnju i promisle o tome koliko ih zapravo košta praćenje najnovijih online trendova. Prema navedenom istraživanju Influencer Marketing's Trust Crisis (2025), čak 82 % pripadnika generacije Z barem je jednom kupilo proizvod nakon što ga je vidjelo na društvenim mrežama, a prosječni korisnik godišnje potroši između 150 i 200 američkih dolara na proizvode koje je otkrio putem influencera i njihovih preporuka. straživanja pokazuju da su korisnici koji su impulzivno kupovali proizvode viđene na društvenim mrežama tijekom godine u prosjeku potrošili oko 754 dolara, odnosno više od 60 dolara mjesečno. |
|
Rezultat koji ste dobili možda ne djeluje značajno, no kada ga usporedimo sa stvarima koje se mogu kupiti za taj iznos, lakše je shvatiti stvarnu vrijednost novca koji ste potrošili na proizvode koje često prestanemo koristiti nakon kupnje.
Ako je vaša godišnja potrošnja na viralne proizvode do 50 € godišnje, taj iznos odgovara kupnji nekoliko knjiga, nekoliko odlazaka u kino ili kava s prijateljima. Za 50 do 100 € već biste mogli uplatiti jednodnevni izlet, posjet zabavnom parku ili uložiti u opremu za novi hobi.
Godišnja potrošnja od 100 do 300 € dovoljna je za nekoliko mjeseci članarine za teretanu, nove slušalice ili kratko vikend putovanje. Ako ste na viralne proizvode potrošili između 300 i 600 €, za taj iznos mogli biste otputovati na višednevni odmor, otići na koncert omiljenog izvođača ili kupiti kvalitetan laptop.
Ako vaš rezultat prelazi 600 € godišnje, možda je vrijeme da preispitate vaše kupovne navike. Za taj iznos može se uložiti u neko daleko putovanje, upisati edukaciju ili tečaj, ali može se i stvoriti solidan temelj za štednju. Iako povremena impulzivna kupnja nije ništa neobično, ovakav rezultat pokazuje koliko se mali troškovi mogu nakupiti tijekom godine.
Cilj ove usporedbe nije obeshrabriti kupovinu, već pokazati kako se mali iznosi koje trošimo na viralne proizvode tijekom godine mogu pretvoriti u iskustva, interese ili ciljeve koji nam donose više zadovoljstva i imaju dugoročnu vrijednost.
Ako je vaša godišnja potrošnja na viralne proizvode do 50 € godišnje, taj iznos odgovara kupnji nekoliko knjiga, nekoliko odlazaka u kino ili kava s prijateljima. Za 50 do 100 € već biste mogli uplatiti jednodnevni izlet, posjet zabavnom parku ili uložiti u opremu za novi hobi.
Godišnja potrošnja od 100 do 300 € dovoljna je za nekoliko mjeseci članarine za teretanu, nove slušalice ili kratko vikend putovanje. Ako ste na viralne proizvode potrošili između 300 i 600 €, za taj iznos mogli biste otputovati na višednevni odmor, otići na koncert omiljenog izvođača ili kupiti kvalitetan laptop.
Ako vaš rezultat prelazi 600 € godišnje, možda je vrijeme da preispitate vaše kupovne navike. Za taj iznos može se uložiti u neko daleko putovanje, upisati edukaciju ili tečaj, ali može se i stvoriti solidan temelj za štednju. Iako povremena impulzivna kupnja nije ništa neobično, ovakav rezultat pokazuje koliko se mali troškovi mogu nakupiti tijekom godine.
Cilj ove usporedbe nije obeshrabriti kupovinu, već pokazati kako se mali iznosi koje trošimo na viralne proizvode tijekom godine mogu pretvoriti u iskustva, interese ili ciljeve koji nam donose više zadovoljstva i imaju dugoročnu vrijednost.
Prolazni trend ili alat protiv prekomjerne potrošnje?
Deinfluencing pokazuje da se odnos publike prema influencerima i sadržaju na društvenim mrežama mijenja. Korisnici više ne traže samo preporuke što kupiti, već i iskrena mišljenja, upozorenja i stvarna iskustva. U vremenu kada je granica između sadržaja i reklame sve manje vidljiva, povjerenje postaje važnija valuta od same popularnosti. Upravo zato antipreporuke sve češće privlače pažnju publike, ne zato što potiču nekupovanje, već zato što korisnicima daju osjećaj da donose informiranije i promišljenije odluke.
Iako je teško predvidjeti hoće li deinfluencing zadržati sadašnju popularnost, jasno je da mijenja očekivanja koja publika ima od influencera i sadržaja na društvenim mrežama. U budućnosti se može očekivati sve veći naglasak na transparentnosti, iskrenim iskustvima i odgovornijem preporučivanju proizvoda. Istovremeno, korisnici će vjerojatno postajati sve kritičniji prema sadržaju koji konzumiraju, svjesniji marketinških taktika i spremniji na provjeravanje informacija prije kupnje.
Bez obzira na to hoće li deinfluencing ostati dugoročan trend ili se razviti u neki novi oblik online komunikacije, njegova najveća vrijednost je poticanje promišljenog odnosa prema potrošnji. Iako će viralni proizvodi i dalje biti dio digitalne kulture, najveći izazov neće biti oduprijeti se svakom trendu, već naučiti prepoznati koji proizvodi imaju stvarnu vrijednost u našem svakodnevnom životu, a koji trebaju ostati samo još jedan kratkotrajan internetski hit.
Iako je teško predvidjeti hoće li deinfluencing zadržati sadašnju popularnost, jasno je da mijenja očekivanja koja publika ima od influencera i sadržaja na društvenim mrežama. U budućnosti se može očekivati sve veći naglasak na transparentnosti, iskrenim iskustvima i odgovornijem preporučivanju proizvoda. Istovremeno, korisnici će vjerojatno postajati sve kritičniji prema sadržaju koji konzumiraju, svjesniji marketinških taktika i spremniji na provjeravanje informacija prije kupnje.
Bez obzira na to hoće li deinfluencing ostati dugoročan trend ili se razviti u neki novi oblik online komunikacije, njegova najveća vrijednost je poticanje promišljenog odnosa prema potrošnji. Iako će viralni proizvodi i dalje biti dio digitalne kulture, najveći izazov neće biti oduprijeti se svakom trendu, već naučiti prepoznati koji proizvodi imaju stvarnu vrijednost u našem svakodnevnom životu, a koji trebaju ostati samo još jedan kratkotrajan internetski hit.