Kad um i tijelo kažu dosta, to nije znak za odustajanje već signal za promjenu koja je moguća
ŠTO JE BURNOUT I KAKO GA MOŽEMO PREPOZNATI?
Dugotrajni umor, gubitak motivacije i osjećaj da svakodnevne obveze postaju nepremostive prepreke za mnoge više nisu prolazna faza, već znak ozbiljnijeg problema. Sindrom sagorijevanja, poznatiji kao burnout, sve se češće povezuje s mladima koji se suočavaju s intenzivnim školskim, akademskim, poslovnim i financijskim zahtjevima, ali i pritiskom da budu stalno produktivni.
Piše: Nikolina Kusić
Izvor: Shutterstock
Iako se sindrom sagorijevanja često povezuje s radnim okruženjem, psiholozi upozoravaju da se može razviti u svim životnim razdobljima obilježenima dugotrajnim stresom i nedostatkom vremena za oporavak.
“Burnout nije običan umor. To je stanje u kojem tijelo, emocije i glava dugo šalju poruku da je previše“, objašnjava psihologinja i psihoterapeutkinja Mira Buble Ćudina, koja u svojem radu često susreće mlade osobe suočene s posljedicama kroničnog stresa.
Simptomi burnouta se ne pojavljuju odjednom već počinju postupno, kroz kronični umor, pad koncentracije i gubitak motivacije. U svakodnevnom životu to se može manifestirati povlačenjem iz društva, poteškoćama sa spavanjem, razdražljivošću ili osjećajem emocionalne praznine. Radi se o stanju koje se dugo ignorira i smatra normalnim dijelom 'užurbanog života'. Simptome je vrlo važno na vrijeme prepoznati, ali i dopustiti si odmor.
Iako se sindrom sagorijevanja često povezuje s radnim okruženjem, psiholozi upozoravaju da se može razviti u svim životnim razdobljima obilježenima dugotrajnim stresom i nedostatkom vremena za oporavak.
“Burnout nije običan umor. To je stanje u kojem tijelo, emocije i glava dugo šalju poruku da je previše“, objašnjava psihologinja i psihoterapeutkinja Mira Buble Ćudina, koja u svojem radu često susreće mlade osobe suočene s posljedicama kroničnog stresa.
Simptomi burnouta se ne pojavljuju odjednom već počinju postupno, kroz kronični umor, pad koncentracije i gubitak motivacije. U svakodnevnom životu to se može manifestirati povlačenjem iz društva, poteškoćama sa spavanjem, razdražljivošću ili osjećajem emocionalne praznine. Radi se o stanju koje se dugo ignorira i smatra normalnim dijelom 'užurbanog života'. Simptome je vrlo važno na vrijeme prepoznati, ali i dopustiti si odmor.
Gdje počinje promjena, prepoznavanje PROBLEMA i prvi koraci
Proces oporavka od burnouta je moguć, ali traži puno više od samo produženog vikenda ili kratkog odmora.
“Najčešća greška je da ljudi pokušavaju nastaviti istim tempom, samo s malo više sna Krive se jer ne mogu funkcionirati kao prije. Burnout se ne pregura snagom volje te često nastane zato što smo predugo gurali preko vlastitih granica“, ističe Buble Ćudina.
“Burnout se često manifestira kroz fizičke i psihičke posljedice, gotovo poput bolesti. Kao što oporavak od slomljene kosti ili ozbiljne infekcije traje dugo, tako i oporavak od burnouta zahtijeva vrijeme. Postoji faza u kojoj je osoba potpuno iscrpljena, zatim razdoblje postupnog oporavka, pa faza u kojoj kriza više nije toliko intenzivna, ali se osoba još uvijek ne osjeća potpuno kao prije“, objasnila je Amelia Nagoski u svojoj knjizi Burnout iz 2019. koja se bavi procesom i metodama oporavka.
Tablica: Different.hr – “Burnout sindrom – simptomi i kako ga otkriti”
Burnout se može prepoznati i kroz 12 fazi razvoja koje često idu postupno:
- Pretjerana motivacija i ambicija
- Pojačavanje radnog tempa i preuzimanje sve više obaveza
- Zanemarivanje vlastitih potreba (odmor, prehrana, san)
- Potiskivanje problema i unutarnjeg nezadovoljstva
- Gubitak vremena za privatni život i aktivnosti izvan posla
- Poricanje problema i uvjerenje da je “sve pod kontrolom”
- Povlačenje iz društvenih kontakata i izolacija
- Promjene u ponašanju i emocionalnoj stabilnosti Osjećaj otuđenosti i emocionalne distance
- Praznina, tjeskoba ili gubitak smisla
- Razvoj simptoma depresivnosti i izražene iscrpljenosti
- Mentalni ili fizički kolaps
PROCES OPORAVKA
Maslach, C., Jackson, S. E. & Leiter, M. P. (1981). The Maslach Burnout Inventory (MBI). Consulting Psychologists Press, Palo Alto. Preuzeto s: https://www.researchgate.net/figure/Maslach-Burnout-Inventory-Item-Stems-and-Frequency-With-Which-Items-Load-on-Expected_tbl1_247727962
Jedan od ključnih elemenata u borbi protiv burnouta je učenje upravljanja vremenom i energijom. Stručnjaci savjetuju tehniku malih koraka, a to je razbijanje velikih zadataka na manje, ostvarive ciljeve kako bi se smanjio osjećaj preopterećenosti.
Važan korak je pokušaj razumijevanja izvora problema, umjesto fokusiranja isključivo na posljedice.
Nedostatak sna i odmora izravno utječu na koncentraciju, motivaciju i emocionalnu stabilnost. Uravnotežena prehrana ima važnu ulogu u razini energije tijekom dana, a upravo je prehrana najviše narušena u osjećaju preopterećenosti.
Također, kvalitetni međuljudski odnosi i stabilna socijalna podrška mogu djelovati kao zaštitni faktor u smanjenju rizika od burnouta.
Jedan od načina na koji se može procijeniti rizik od burnouta je korištenje standardiziranih upitnika za samoprocjenu, poput Maslach Burnout Inventoryja (MBI), koji je jedan od najčešće korištenih alata u tom području. Ovaj upitnik promatra tri ključne dimenzije: emocionalnu iscrpljenost, depersonalizaciju (odnosno emocionalno distanciranje od posla i ljudi) te osjećaj osobnog postignuća.
Važno je naglasiti da se ovakav alat ne koristi kao medicinska dijagnostička metoda, bez obzira na rezultate, već isključivo kao način podizanja svijesti o vlastitom stanju kojeg psiholozi i stručnjaci preporučuju kao poduzimanje prvog koraka u procesu oporavka.
VAŽNOST SAMOSVIJESTI
Self-awareness nam pomaže prepoznati kako se osjećamo, zašto reagiramo na određeni način te kada smo pod prevelikim pritiskom. Upravo zbog toga samosvijest ima važnu ulogu u prevenciji burnouta, jer nam omogućuje da na vrijeme uočimo znakove iscrpljenosti i poduzmemo korake za očuvanje vlastitog mentalnog zdravlja. Razvijanjem nje jača se i emocionalna inteligencija, poboljšavaju odnosi s drugima te se donose odluke koje su usklađene s našim potrebama i mogućnostima.
Kako pružiti podršku osobi koja prolazi kroz burnout?
- Slušajte bez osuđivanja. Ponekad je dovoljno saslušati osobu i pokazati joj da je njezino iskustvo važno i da nije sama.
- Priznajte njezine osjećaje. Nemojte umanjivati ili odbacivati poteškoće koje osoba proživljava. Razumijevanje i podrška mogu ublažiti osjećaj preopterećenosti.
- Budite strpljivi. Burnout može utjecati na koncentraciju, pamćenje i sposobnost donošenja odluka. Oporavak zahtijeva vrijeme i razumijevanje.
- Ponudite konkretnu pomoć. Ponudite konkretnu podršku, poput pomoći u svakodnevnim obvezama ili obavljanju zadataka.
- Ne preuzimajte odgovornost za njihov oporavak. Iako je podrška važna, oporavak od burnouta ne ovisi isključivo o prijateljima, partneru ili obitelji. Važno je pružiti pomoć, ali i postaviti zdrave granice.
Izvor: Shutterstock
KAKO I GDJE POTRAŽITI ADEKVATNU POMOĆ
Foto: Centar za zdravlje mladih Zagreb, logo
https://share.google/hyYiFdy0CpC1ym9Rx
Bitan segment oporavka uključuje boravak na svježem zraku te redovito provođenje vremena izvan zatvorenih prostora, što može pomoći u smanjenju mentalnog umora i poboljšanju fokusa. Ključnu ulogu imaju i sustavi podrške i stručne institucije.
Svi koji se suočavaju s burnoutom mogu potražiti pomoć u različitim savjetovalištima i institucijama koje pružaju stručnu i lako dostupnu psihološku podršku. U Hrvatskoj djeluje niz udruga i savjetovališta koja nude brzu i prilagođenu pomoć, a sve je zastupljeniji i oblik e-savjetovanja koji omogućuje podršku i bez fizičkog dolaska.
Među njima su Centar za zdravlje mladih u Zagrebu, Hrvatski zavod za javno zdravstvo te Psihološko savjetovalište Sveučilišta u Zagrebu. Pomoć pružaju i Modus – Centar za djecu, mlade i obitelj, Hrabri telefon te e-savjetovalište „Kako si?“, koje omogućuje online oblik podrške.
Ove institucije nude besplatna ili pristupačna savjetovanja, individualni rad sa stručnjacima te različite programe usmjerene na jačanje mentalnog zdravlja i emocionalne otpornosti. Traženje pomoći nije znak slabosti, nego važan i često presudan korak prema oporavku i ponovnom uspostavljanju stabilnosti.
Burnout nije problem pojedinca,
|
|
Oni koji su na vrijeme prepoznali znakove i potražili podršku ističu kako je ključ oporavka bio u postupnoj izgradnji novih navika, vraćanju kontrole nad svakodnevicom te učenju postavljanja granica u osobnoj disciplini i motivaciji.
Uz sve dostupnije oblike podrške i sve veću društvenu osviještenost o mentalnom zdravlju, danas postoji više alata da se prepoznaju rani znakovi preopterećenja i da se na njih pravovremeno reagira u čemu leži početak i mogućnost promjene. |
Izvor: https://softwaretester.careers/recovery-from-severe-burnout/
|