Nastavnik - profesionalna osoba koja planira i izvodi nastavu. Nastavnici se osposobljavaju na nastavničkim fakultetima na kojima se organizira nastava unutar nastavničkih smjerova. Nastavnicima mogu postati i osobe koje su završile nenastavničke fakultete, ali su pohađale dopunsko pedagoško i psihol. obrazovanje. U nas razlikujemo učitelja (za rad u osnovnoj školi) sa završenom visokom školom ili fakultetom, i nastavnika (za rad u srednjoj školi) za koji je obvezna fakultetska naobrazba. Za kompetentno obavljanje nastavne profesije nastavnici i učitelji se doživotno obrazuju i osposobljavaju, te ispunjavanjem određenih kriterija napreduju u zvanja mentor i savjetnik - definicija je to Hrvatske Enciklopedije. Ali, što ovaj posao u današnjici podrazumjeva?
Uz predavanje, nastavnici su suočeni s rastućim pritiscima, administrativnim preopterećenjem te ponekad i nedostatkom osnovnog poštovanja. Mnogi se pitaju – gdje završava odgovornost nastavnika, a gdje počinje odgovornost obitelji i društva?
Kada je nastavnik prestao biti ponos društva, te postao ono što je danas?
Prosvjetni djelatnici sve češće izlaze na ulice, a mi smo izašli s njima da poslušamo što imaju za reći.
Uz predavanje, nastavnici su suočeni s rastućim pritiscima, administrativnim preopterećenjem te ponekad i nedostatkom osnovnog poštovanja. Mnogi se pitaju – gdje završava odgovornost nastavnika, a gdje počinje odgovornost obitelji i društva?
Kada je nastavnik prestao biti ponos društva, te postao ono što je danas?
Prosvjetni djelatnici sve češće izlaze na ulice, a mi smo izašli s njima da poslušamo što imaju za reći.
Biti NASTAVNIK - od strane NASTAVNIKA
Svoje zanimanje izabrali su iz ljubavi prema predavanju, djecu, svom predmetu i radu u školstvu. Rijetko koji nastavnik je slučajno završio sa svojim zvanjem, jer nije mala odluka postati učitelj i svoje znanje svakodnevno prenositi na druge. Ali, s vremenom je zanat nastavnika postao sve teži i teži.
Prema istraživanju Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, većinu učitelja i nastavnika, njih 67 posto, zabrinjava ekonomska neizvjesnost, a svoj društveni status u Hrvatskoj doživljavaju izrazito nepovoljnim. Unatoč tome, većina njih i dalje uživa u svom radu te izjavljuju da ih posao ispunjava, stoji u istraživanju Instituta za društvena istraživanja pod nazivom 'Nemamo tri mjeseca godišnjeg'.
Osim financijskih poteškoća, nastavnici se suočavaju i s nedostatkom društvenog priznanja. Čak 60,5 posto učenika slaže se s tvrdnjom da su "nastavnici nedovoljno cijenjeni u Hrvatskoj", pri čemu najuspješniji učenici najviše podržavaju ovu tvrdnju, tvrdnja je istog istraživanja.
Dodatno, kronični nedostatak novca, zastarjeli nastavni planovi i programi te preopširan sadržaj s prevelikim brojem predmeta dodatno opterećuju nastavnike, koji su često potplaćeni i suočeni s degradiranim položajem u društvu (Koroman, 2021).
Ovo je samo nekolicina razloga zbog kojih su nastavnici posljedjih mjeseci sve češće na ulicama s transparentima.
Prema istraživanju Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, većinu učitelja i nastavnika, njih 67 posto, zabrinjava ekonomska neizvjesnost, a svoj društveni status u Hrvatskoj doživljavaju izrazito nepovoljnim. Unatoč tome, većina njih i dalje uživa u svom radu te izjavljuju da ih posao ispunjava, stoji u istraživanju Instituta za društvena istraživanja pod nazivom 'Nemamo tri mjeseca godišnjeg'.
Osim financijskih poteškoća, nastavnici se suočavaju i s nedostatkom društvenog priznanja. Čak 60,5 posto učenika slaže se s tvrdnjom da su "nastavnici nedovoljno cijenjeni u Hrvatskoj", pri čemu najuspješniji učenici najviše podržavaju ovu tvrdnju, tvrdnja je istog istraživanja.
Dodatno, kronični nedostatak novca, zastarjeli nastavni planovi i programi te preopširan sadržaj s prevelikim brojem predmeta dodatno opterećuju nastavnike, koji su često potplaćeni i suočeni s degradiranim položajem u društvu (Koroman, 2021).
Ovo je samo nekolicina razloga zbog kojih su nastavnici posljedjih mjeseci sve češće na ulicama s transparentima.
UČITI UČENIKE - ILI RODITELJE?
Kao nastavnik, ne radite samo s djecom, odnosno učenicima. Na raspolaganju morate biti i roditeljima i skrbnicima, u obliku roditeljskih sastanak i primanja roditelja. Takav oblik komunikacije oduvijek je postojao, ali posljednjih godina (i generacija) pojavljuje se novi trend Whatsapp grupa s roditeljima, pojedinačnog dopisivanja, očekivanja da je nastavnik dostupan za razgovore za vrijeme i van svog radnog vremena.
"Promjena odnosa učenika i roditelja učenika prema nastavnicima se tijekom godina uvelike promijenila na način da su roditelji i učenici stekli dodatna zakonska prava koja dosta koriste u negativnom smislu. Zaštitnički odnos roditelja prema djetetu raste, osobito u izostajanju s nastave, što, naravno, negativno utječe na povjerenje na relaciji nastavnik - roditelj", smatra nastavnik povijesti, Denis Ljubičić.
Kao nastavnik, ne radite samo s djecom, odnosno učenicima. Na raspolaganju morate biti i roditeljima i skrbnicima, u obliku roditeljskih sastanak i primanja roditelja. Takav oblik komunikacije oduvijek je postojao, ali posljednjih godina (i generacija) pojavljuje se novi trend Whatsapp grupa s roditeljima, pojedinačnog dopisivanja, očekivanja da je nastavnik dostupan za razgovore za vrijeme i van svog radnog vremena.
"Promjena odnosa učenika i roditelja učenika prema nastavnicima se tijekom godina uvelike promijenila na način da su roditelji i učenici stekli dodatna zakonska prava koja dosta koriste u negativnom smislu. Zaštitnički odnos roditelja prema djetetu raste, osobito u izostajanju s nastave, što, naravno, negativno utječe na povjerenje na relaciji nastavnik - roditelj", smatra nastavnik povijesti, Denis Ljubičić.
Najveći problem je, ističu nastavnici, isticanje prava učenika puno više od učenikovih obveza. Učenici su sebi puno više toga dali za pravo, ali svoje obveze puno više zanemaruju, pa čak i one obaveze krucijalne za školovanje - od dolaska na nastavu do učenja i obavljanja školskih zadataka.
Umjesto truda učenika, potrudili su se roditelji, pa čak i u područjima gdje to ne bi trebali.
"Obrazovanje u Hrvatskoj bi trebalo staviti naglasak na odgoj, smanjiti upliv pojedinaca - roditelja - na rad obrazovnih institucija", smatra nastavnik Ljubičić.
Iako roditelji misle da pomažu, struka kaže drugačije.
"Dolazimo u jednu situaciju gdje se obrće odnos autoriteta, gdje nastavnici polako gube autoritet, gdje ih se stalno podvrgava preispitivanju, gdje ih se stalno gleda kao glavne krivce i gdje se od njih očekuje maksimalna dostupnost od 0 do 24. To je najštetnije za same đake, jer jednog dana oni neće moći biti autonomna, zrela, ljudska i politička bića. Kad mi mislimo da mi kritikom i spuštanjem nastavnika pomažemo đaku ili našem djetetu, zapravo njima najviše štetimo", smatra profesorica Marija Selak Raspudić.
Umjesto truda učenika, potrudili su se roditelji, pa čak i u područjima gdje to ne bi trebali.
"Obrazovanje u Hrvatskoj bi trebalo staviti naglasak na odgoj, smanjiti upliv pojedinaca - roditelja - na rad obrazovnih institucija", smatra nastavnik Ljubičić.
Iako roditelji misle da pomažu, struka kaže drugačije.
"Dolazimo u jednu situaciju gdje se obrće odnos autoriteta, gdje nastavnici polako gube autoritet, gdje ih se stalno podvrgava preispitivanju, gdje ih se stalno gleda kao glavne krivce i gdje se od njih očekuje maksimalna dostupnost od 0 do 24. To je najštetnije za same đake, jer jednog dana oni neće moći biti autonomna, zrela, ljudska i politička bića. Kad mi mislimo da mi kritikom i spuštanjem nastavnika pomažemo đaku ili našem djetetu, zapravo njima najviše štetimo", smatra profesorica Marija Selak Raspudić.
Od viška glava ne boli, ali od manjka...
|
Iako im plaća nikada nije bila zavidna, standard je pao, čini se, još niže. Europska komisija je putem svoje mreže Eurydice objavila izvješće o plaćama učitelja 2022. godine u 36 europskih zemalja za školsku godinu 2020./2021. otkrilo je značajne razlike među državama. Dok su učitelji u Luksemburgu i Švicarskoj na vrhu po visini plaća, njihovi kolege u Albaniji zarađuju najmanje. Najviše početne godišnje bruto plaće u osnovnom obrazovanju imaju nastavnici u Luksemburgu, s iznosom od 69.076 eura, što ih čini najbolje plaćenima u Europi. Slijede Švicarska (66.972 eura), Njemačka (54.129 eura), Danska (47.980 eura), Island (45.468 eura) i Norveška (40.479 eura). S druge strane, nastavnici u Albaniji primaju godišnju bruto plaću od svega 4.233 eura, što je najmanje među analiziranim zemljama. Slijede Bosna i Hercegovina (6.120 eura), Srbija (6.646 eura) i Makedonija (7.291 euro). Hrvatska se našla na 22. mjestu, s prosječnom godišnjom bruto plaćom nastavnika u osnovnom obrazovanju od 14.158 eura, što ju smješta u donji dio ljestvice. U 2024. godini, prosječna godišnja plaća za učitelja s koeficijentom 2.01 iznosila je 17.724 eura. Mjesečno, to je nešto više od 1.500 eura. Iako smo u Europskoj Uniji više od 10 godina, i dalje smo daleko od europskog standarda. |
|
NE OCJENJUJU SAMO NASTAVNICI
Ali, nisu za sve krivi roditelji, pa ni niska primanja. Od 1. siječnja 2025. godine započinje ocjenjivanje javnih službenika, uključujući i školske djelatnike. Ministarstvo rada objavilo je Uredbu koja definira opće kriterije ocjenjivanja, dok će se konkretni postupci za svaku javnu službu detaljnije razraditi pravilnicima nadležnih ministarstava.
Prve ocjene zaposlenici bi trebali dobiti početkom 2026. godine, dok bi oni s najvišim ocjenama mogli ostvariti pravo na povišicu tek 2027. godine. S druge strane, oni koji budu ocijenjeni kao "ne zadovoljava" suočit će se s otkazom. Ova mjera izazvala je brojne reakcije – od zabrinutosti oko nadzora ravnatelja u procesu ocjenjivanja, do strahova da bi mogla dodatno produbiti podjele među zaposlenicima škola.
#ijasamfranjo - pokret koji je ujedinio profesore Hrvatske
Borba s vjetrenjačama nastavničke struke podrazumjeva i neke druge, ozbiljnije probleme. Jedan od njih je nasilno i neprimjereno ponašanje učenika.
Hashtag #ijasamfranjo pojavio se u prosincu 2018. godine kao odgovor na incident u Tehničkoj školi u Čakovcu, gdje je profesor Franjo D. fizički reagirao na provokacije dvojice učenika.
Nakon što su ga učenici gađali kredom, profesor je izgubio strpljenje i napao ih. Snažne reakcije javnosti otvorile su raspravu o položaju nastavnika u hrvatskom obrazovnom sustavu.
Putem društvenih mreža, pod oznakom #ijasamfranjo, nastavnici su počeli masovno dijeliti svoja iskustva s nasilnim i neprimjerenim ponašanjem učenika, izražavajući podršku profesoru Franji.
Neka od iskustava profesora zaista izazivaju jezu.
Hashtag #ijasamfranjo pojavio se u prosincu 2018. godine kao odgovor na incident u Tehničkoj školi u Čakovcu, gdje je profesor Franjo D. fizički reagirao na provokacije dvojice učenika.
Nakon što su ga učenici gađali kredom, profesor je izgubio strpljenje i napao ih. Snažne reakcije javnosti otvorile su raspravu o položaju nastavnika u hrvatskom obrazovnom sustavu.
Putem društvenih mreža, pod oznakom #ijasamfranjo, nastavnici su počeli masovno dijeliti svoja iskustva s nasilnim i neprimjerenim ponašanjem učenika, izražavajući podršku profesoru Franji.
Neka od iskustava profesora zaista izazivaju jezu.
Black and Grey Monocrome Business Company Presentation, autor: hana vukelic
KAKO IZGLEDA BUDUĆNOST - EURYDICE ISTRAŽIVANJE
Izvještaj Eurydice mreže o učiteljima i nastavnicima u Europi pokazuje niz izazova s kojima se ova profesija suočava, a svaki od izazova primjenjiv je i na nastavnike u Hrvatskoj.
Osim nedostatnih primanja i pritiska vanjskih čimbenika, tu su i ostali problemi.
U mnogim europskim zemljama, uključujući Hrvatsku, nastavnici se žale na ograničenu autonomiju u odlučivanju o nastavnim metodama i sadržaju. Iako su reforme obrazovanja usmjerene na modernizaciju kurikuluma, nastavnici često nemaju dovoljno slobode u prilagodbi gradiva potrebama svojih učenika.
Jedan od ključnih problema u hrvatskom školstvu je i nesigurnost radnih mjesta za mlade nastavnike. Velik broj njih zapošljava se na određeno vrijeme, bez garancije stalnog zaposlenja. Prema izvještaju Eurydice, Hrvatska ima jedan od većih postotaka nastavnika koji rade na određeno, što smanjuje stabilnost i dugoročnu motivaciju za ostanak u struci.
Uz to, sustav zapošljavanja nije uvijek transparentan, a postupak dolaska do stalnog radnog mjesta može trajati godinama.
Prema podacima Eurydice, mnogi nastavnici u Europi, uključujući Hrvatsku, prijavljuju visoke razine stresa i sindrom izgaranja. Nastavnici se svakodnevno suočavaju s velikim očekivanjima, radom s učenicima s različitim potrebama, disciplinarnim izazovima te često niskim razinama podrške od strane obrazovnih institucija i društva.
Osim nedostatnih primanja i pritiska vanjskih čimbenika, tu su i ostali problemi.
U mnogim europskim zemljama, uključujući Hrvatsku, nastavnici se žale na ograničenu autonomiju u odlučivanju o nastavnim metodama i sadržaju. Iako su reforme obrazovanja usmjerene na modernizaciju kurikuluma, nastavnici često nemaju dovoljno slobode u prilagodbi gradiva potrebama svojih učenika.
Jedan od ključnih problema u hrvatskom školstvu je i nesigurnost radnih mjesta za mlade nastavnike. Velik broj njih zapošljava se na određeno vrijeme, bez garancije stalnog zaposlenja. Prema izvještaju Eurydice, Hrvatska ima jedan od većih postotaka nastavnika koji rade na određeno, što smanjuje stabilnost i dugoročnu motivaciju za ostanak u struci.
Uz to, sustav zapošljavanja nije uvijek transparentan, a postupak dolaska do stalnog radnog mjesta može trajati godinama.
Prema podacima Eurydice, mnogi nastavnici u Europi, uključujući Hrvatsku, prijavljuju visoke razine stresa i sindrom izgaranja. Nastavnici se svakodnevno suočavaju s velikim očekivanjima, radom s učenicima s različitim potrebama, disciplinarnim izazovima te često niskim razinama podrške od strane obrazovnih institucija i društva.
Kako bi se situacija poboljšala, nužno je osigurati bolje radne uvjete, pravednije sustave napredovanja i veće društveno vrednovanje nastavničkog posla. Obrazovanje je temelj razvoja svakog društva, a bez motiviranih i zadovoljnih nastavnika, teško je očekivati kvalitetne i inspirativne generacije učenika. Naposljetku, svatko od nas ima najdražeg profesora iz ranog djetinjstva ili kasnije dobi koji nam se urezao u pamćenje i pomogao nas usmjeriti u životu. Takvi ljudi zaslužuju promjene.